Znate li legendu o otkriću 'magičnog' djelovanja dalmatinskog buhača?

Znate li legendu o otkriću 'magičnog' djelovanja dalmatinskog buhača?

Dalmatinski buhač pripada porodici glavočika, a u narodu ima još nekoliko naziva: buvač, buharica, buhara, buharika, dalmatinska hrisantema i divlji pelin. 

Dalmatinski buhač biljka je umjerenog pojasa. Samonikla je na području Dalmacije i u primorskim dijelovima Hercegovine i Crne Gore i Albanije, raste na kamenitim i sunčanim mjestima.

Pradomovina dalmatinskog buhača je Hrvatska, okolica Omiša, ali se zbog njegove ekonomske vrijednosti u zadnjih stotinjak godina proširio na gotovo sve kontinente.

Višegodišnja je biljka koja uspijeva do dvanaest godina starosti, s jakim, dubokim i razgranatim korijenom, iz kojeg svake godine izbije više jednogodišnjih nerazgranatih stabljika, visokih do 60 centimetara. 

Nadzemne stabljike gusto su obrasle sitnim sivkastim dlačicama, pa biljka ima srebrnast izgled. Listovi su dugi 10 do 20 centimetara, na dugoj peteljci, dvostruko rasperani, odozdo svilenkasti, a smješteni su na dnu stabljike. 

Cvjetovi su dvospolni, u glavici, središnji žute, a rubni bijele boje. Glavice su pojedinačne, na dugim stapkama. Cvate od svibnja do srpnja. 

Dalmatinski buhač uzgaja se zbog njegovih cvjetnih glavica iz kojih se nakon sušenja ekstrakcijom dobiva kemijska tvar piretrin koja se koristi kao prirodni insekticid. Često se uzgaja i u vrtovima jer odbija insekte, osobito mrave i komarce. 

Točno vrijeme otkrića insekticidnog učinka buhača danas je nepoznato. Poznato je da se u tu svrhu koristio u Perziji 400 godina prije Krista. Dalmatinski buhač uzgojen je u Dalmaciji oko 1840. i brzo je s europskog tržišta potisnuo perzijske sorte. 

Uzgoj dalmatinskog buhača od 1840. postupno je rastao te je 1909. na području Dalmacije bilo zasađeno oko 2000 hektara, a godišnja proizvodnja iznosila je oko 1000 tona suhih cvjetnih glavica. Godine 1914., zbog Prvog svjetskog rata, uzgoj u Dalmaciji prestaje, a tržište preuzima Japan. 

Legenda o otkriću insekticidnog djelovanja dalmatinskog buhača govori o Dubrovkinji koja je očarana ljepotom cvijeta ubrala struk i donijela ga u svoju sobu. 

Nakon što su se cvjetovi posušili djevojka je primijetila da je okružena uginulim kukcima. Povezala je uginuće insekata sa svojstvom cvjetova i tako je započeo njegov uzgoj i upotreba praha kao prirodnog insekticida.

Naslovnica Vrt