Koliko i kako klimatske promjene utječu na kvalitetu grožđa? Struka odgovara na brojna pitanja koja postavljaju vinogradari

Koliko i kako klimatske promjene utječu na kvalitetu grožđa? Struka odgovara na brojna pitanja koja postavljaju vinogradari

Berba grožđa svakako je najradosniji trenutak u životu svakog vinogradara, jer predstavlja vrhunac i rezultat njegova cjelovitog mukotrpnog jednogodišnjeg rada u vinogradu.

Kada početi s berbom, kakva će biti berba, koliko će se ubrati grožđa i koje kvalitete najčešće je pitanje koje postavljaju vinogradari tijekom cijele vegetacijske godine.

Mnogo toga ovisi o vinogradarima, koji će odabrati položaj, podloge, sorte, uzgojni oblik te učestalost/intenzitet agrotehničkih mjera (obrade, gnojidbe, rezidbe, ishrane i zaštite).

Postoji i nešto što ne ovisi o vinogradarima, a to je klimatski čimbenik u uzgoju vinove loze.

Za uspješan uzgoj vinove loze najčešće su presudni mikroklimatski uvjeti poput vjetra, tuče, mraza i magle, koji daju nekom položaju izuzetno povoljne ili nepovoljne uvjete za sam uzgoj vinove loze.

Makroklimatski uvjeti svojstveni su širem uzgojnom području regije ili podregije.

Od klimatskih čimbenika velik utjecaj na normalan rast i razvoj vinove loze imaju toplina, svjetlo i oborine.

Na toplinu utječe i geografska širina, nadmorska visina, nagib terena, ekspozicija (izloženost), blizina vodenih površina i većih šumskih cjelina (kompleksa) te smjer pružanja brdskih i planinskih lanaca, a s time u vezi prozračnost - dreniranost nekog vinogradarskog položaja.



Za sve životne funkcije u različitim feno-fazama rasta i razvoja vinove loze neophodna je dostatna toplina. Za početak vegetacije najpovoljnija je srednja dnevna temperatura između 10-12  ̊C, a za cvatnju i oplodnju 20-30  ̊C. Za intenzivni rast potrebna je temperatura od 25 do 35  ̊C, a za dozrijevanje grožđa 20 do 25  ̊C. Niže ili više temperature od navedenih za pojedine feno-faze rasta i razvoja vinove loze imaju nepovoljan ili negativan utjecaj.

Svjetlo ima veliku važnost tijekom cijele vegetacije. O tom čimbeniku ovisi fotosinteza. Fotosinteza u listu odgovorna je za stvaranje organske tvari, u prvom redu šećera i kiselina, kao osnovnih pokazatelja kakvoće uroda. Vinovoj lozi za uspješan uzgoj potrebno je 1500 do 2500 sati sijanja sunca te oko 150 do 170 vedrih i mješovitih dana.

Vlaga, uz toplinu i svjetlo, ima važan utjecaj na rast i razvoj vinove loze. Obuhvaća sve vrste oborina u obliku kiše, snijega, rose. O njezinoj količini ili nedostatku u tlu ovisi razvoj vegetacije, veličina i kvaliteta uroda. Najniža godišnja količina oborina potrebna za proizvodnju grožđa iznosi 300 do 350 mm, a najpovoljnija je od 600 do 800 mm. Osim količine važan je i raspored oborina.

Što se događa s vinovom lozom ako se promijene klimatski uvjeti od navedenih povoljnih u vrlo nepovoljne, a koje za posljedicu imaju štetan utjecaj na vegetaciju vinove loze, urod i kvalitetu grožđa?

Ovogodišnja višemjesečna suša, praćena visokim temperaturama, obilježila je veći dio vegetacijskog perioda. Temperature, koje su prelazile iznad 38  ̊C ljeti, štetno su utjecale na razvoj vinove loze. To se očituje u slabijem porastu vinove loze, jer se biljka nalazi u fiziološkom stresu, uz postupno usporavanje fizioloških procesa u samoj biljci, što dovodi do smanjenja asimilacijske lisne površine.



Oštećenja, koja nastaju kao posljedica visokih temperatura, očituju se simptomima na mladicama, lišću i grozdovima, a nastale ožegotine lista nerijetko imaju za posljedicu nekrozu i defolijaciju lista u zoni grožđa. Na grožđu, koje je direktno izloženo štetnom utjecaju visokih temperatura bez lisne zaštite, pojavljuju se ožegotine na bobicama, koje venu, a uz česti vjetar pojačano je isparavanje i  evapotranspiracija iz tla i biljke.

Koliki je bio nedostatak oborina u Zadarskoj županiji u tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) pokazuju mjerni CDA uređaji na dvije lokacije u Benkovcu i Polači. U ta tri mjeseca palo je na području Benkovac ukupno 16,6 mm oborina, dok je na području Polače palo 30,4 mm, što je nedostatno oborina i vlage za vrijeme najintenzivnijeg rasta i razvoja vinove loze.

Sušno razdoblje utjecalo je i na početak ranije berbe grožđa, koja je u Zadarskoj županiji  počela već krajem druge i početkom treće dekade kolovoza za sorte ranijih epoha dozrijevanja, kao što su: Chardonnay bijeli, Sauvignon bijeli, Muškat žuti, Pošip bijeli, Merlot crni, Syrah, Grenache crni.

Sušno razdoblje prekinula je obilna kiša sredinom druge dekade rujna, kada je u samo tri dana (od 10. do 12. rujna) palo 158 mm kiše, što je izmjereno na CDA uređaju u Polači. Kiše su nastavile i dalje padati, što je donekle usporilo i produžilo berbu grožđa u Zadarskoj županiji.

Što i koliki utjecaj imaju klimatske promjene na kvalitetu samog grožđa?

Mjerenja na terenu te određivanje šećera i ukupne kiselosti pokazuje da je došlo do kemijskih promjena u sadržaju i sastavu grožđa.

U sušnom razdoblju početkom berbe u Nadinskom blatu kod sorata Merlot i Syrah prosječni sadržaj šećera  je bio veći od 100   ̊Oe. Kiseline su bile u prosjeku od 5,5 do 6,5 gr/l.



Svakako treba istaknuti da vinogradi podignuti na melioriranom kršu početkom berbe crnih sorata imaju veći prosječni sadržaj šećera (> 105   ̊Oe), s višim udjelom ukupnih kiselina  7- 8 gr/l.

Visoki šećeri i veće ukupne kiseline posljedica su velikog utjecaja suše, gdje je, uz visoke temperature i pojavu suhica tj. smežuranih bobica u kojima dolazi do koncentracije šećera, kao posljedica toplih i vrućih noći usporen pad i razgradnja kiselina.
Kod suše ni sjemenka ne dostiže svoju tehnološku zrelost, već dijelom ostaje nedozrela tj. zelena.

Mjerenja nakon oborina u Nadinskom blatu kod sorata Syrah, Grenach crni, Cabernet Sauvignon, Cabernet Frank, u prosjeku su bila oko 95 °Oe, a kiseline manje od 6 gr/l. Atohtone sorte (Debit, Kuč, Maraština, Plavina, Babić) imale su niži sadržaj šećera (70  do 90   ̊Oe, s ukupnim kiselinama od 3-5 gr/l.

Razlog nižeg sadržaja šećera i nižih kiselina nakon obilnih oborina je posljedica usvajanja   veće količine vode putem rizosfere tj. korijenja, gdje dolazi do razrjeđenja šećera i povećanja vode u bobicama. Svježe noći i temperature oko 15  ̊C pospješile su daljnji pad kiselina.

U normalnim klimatskim uvjetima tijekom razvoja bobica grožđa stanice mesa povećavaju se 5-8 puta. Meso sačinjava približno 84 do 92 % od težine bobice.



U suši nema povećanja mesa, već bobice ostaju sitne. Kod veće količine oborina dolazi do usvajanja veće količine vode, a ovisno o debljini kožice (sortna karakteristika), uslijed osmotskog pritiska dolazi do pucanja bobe i tako se stvaraju uvjeti za razvoj štetne i nepoželjne mikroflore grožđa, kao što su npr. siva plijesan, kisela trulež, zelena plijesan i dr. Uz to, neizbježna je i pojava erozije tla izazvana bujicama, koja ima za posljedicu narušena biološka svojstva tla.

Stoga se može reći da u suši, koju prati velika vrućina, bijelo grožđe gubi kiselost, a crno grožđe gubi boju i tanine.
U evidentnim klimatskim promjenama treba mijenjati dosadašnji pristup načina gospodarenja s vinogradima, s ciljem ublažavanja štetnih posljedica od visokih temperatura.

Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera, koja u nepovoljnim vremenskim okolnostima ima prioritet, svakako je navodnjavanje. Navodnjavanjem se osigurava normalan rast i razvoj vinove loze, kontinuitet rodnosti i kvaliteta uroda. Pravilnom i pravovremenom gnojidbom i folijarnom prihranom s biostimulatorima te pravilnim ampelotehničkim zahvatima na vinovoj lozi smanjuje se štetan utjecaj visokih temperatura, dok se pravilnom zaštitom osigurava zdravi rod i u vlažnim uvjetima.

U klimatskim obratima i promjenama pred svakim vinogradarom stoji izazov u prilagodbi vlastite vinogradarske proizvodnje. Naročito je važno znati i potrebno primijeniti stečeno iskustvo, znanje i potrebnu stručnu pomoć, kako u vinogradarskoj proizvodnji tako i u preradi grožđa, odnosno u proizvodnji vina.

Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.,
Savjetodavna služba

 

Naslovnica Voćarstvo

Anketa

Koliko je suša utjecala na vaš ovogodišnji urod?




Pošalji Rezultati