Jeste li ikad čuli za cetinku, svrdlovinu, lovoru ili trnjak? Stare i rijetke dalmatinske sorte pravo su zaboravljeno blago

Jeste li ikad čuli za cetinku, svrdlovinu, lovoru ili trnjak? Stare i rijetke dalmatinske sorte pravo su zaboravljeno blago
Crni pošip - genetski je drugačiji od bijelog pošipa
Crni pošip - genetski je drugačiji od bijelog pošipa
Grožđe na lozi Cetinke
Plava lovora na Pelješcu
Svrdlovina - upotrebljavala se kao popravljač za plavinu
Moćni trnjak iz Vrgorca i Imotskoga
Vrškajica s Pelješca je nepoznata sorta

Jeste li kad čuli za pošip crni? Ili za plavu lovoru, svrdlovinu, vrškajicu? Jeste li kušali vino od svrdlovine? To su stare zaboravljene sorte Dalmacije, čiji rijetki trsovi tek tu i tamo još postoje po našim vinogradima.

Kakav potencijal imaju, jesmo li opet izgubili neko staro blago i kakvo bi vino od njih moglo biti? Vrijeme će pokazati...

Pošip crni – podrijetlom je s otoka Korčule. Vrlo je rijetka sorta. Morfološki, dakle izgledom, vrlo je sličan pošipu bijelom, ali je genetski drugačiji od njega. Boja bobice je crvena, a bobica je duguljasta. Urod je visok, sadržaj šećera srednji, a ukupne kiseline srednje do više. Pošip crni je neistraženi enološki potencijal. Nema njegovog vina na tržištu.

Zlatarica blatska – podrijetlom je s otoka Korčule. To je sorta koja je jedan od roditelja moćnog pošipa (drugi roditelj pošipa je bratkovina bijela). Zlatarica blatska je danas vrlo rijetka sorta. Boja kožice bobice je žutozelena. Urod joj je mali i nesiguran radi ženskog tipa cvijeta. Ima izvrsne voćne arome u grožđu. Neistraženi je enološki potencijal i nema njezina vina na tržištu.

Svrdlovina – sorta podrijetlom iz Zadra, Ravnih kotara. Ova sorta kroz povijest se upotrebljavala kao popravljač za plavinu. Svrdlovina otvara pup nešto ranije nego plavina pa postoji veća opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Urod joj je osrednji. Daje iznimno elegantno i balansirano vino koje ima odličan odnos kiselosti, tanina i alkohola. Neistraženi je enološki potencijal. Postoji svega jedno vino svrdlovine na tržištu.

Trnjak (sinonim rudežuša) – sorta je podrijetlom iz Dalmatinske zagore (Imotski, Vrgorac) i Hercegovine. Boja kožice bobice je plavocrna. Ima odličan potencijal za boju, dobro strukturirane tanine te fine voćne arome. Urod joj je dobar i siguran. Neistraženi je enološki potencijal, iako na tržištu u posljednjih godina ima nekoliko proizvođača koji stavljaju na tržište monosortno vino trnjka.

Plava lovora – podrijetlom je s poluotoka Pelješca. U literaturi se spominje da je nekada davno bila prisutna na otoku Braču. Boja kožice bobice je plavocrna. Daje dobar urod. Bobica joj je hrskava i ukusna. Ima mekane tanine i niži sadržaj kiselosti. Plava lovora je neistraženi enološki potencijal. Nema njezina vina na tržištu.

Cetinka – podrijetlom je s otoka Korčula. Boja kožice bobice je žuto-zelena. To je visoko rodna sorta, daje vina lagane strukture. Ima odlične kiseline u moštu. Ako se ograniči urod (ili na visoko kvalitetnim položajima) postiže iznimno dobro harmonično bijelo vino.

Vrškajica – podrijetlom je s Pelješca. Vrlo je nepoznata sorta. Boja kožice bobice vrškajice je žutozelena. Ima neistraženi enološki potencijal. Sadržaj šećera je srednji, a ukupne kiseline srednje do više. Nema vina Vrškajice na tržištu.

Naslovnica Vinogradarstvo