Postup - 'princ u sjeni Dingača': nekad je služio za varanje kupaca, a danas je jedno od najvećih crnih vina Hrvatske

Postup - 'princ u sjeni Dingača': nekad je služio za varanje kupaca, a danas je jedno od najvećih crnih vina Hrvatske

Postup je izuzetno crno vino koje se dobiva od grožđa sorte plavac mali s ograničenih istoimenih osunčanih padina na južnoj strani poluotoka Pelješca, čije je kontrolirano zemljopisno podrijetlo zaštićeno prije ravno 50 godina.

Vino dobiveno od grožđa s položaja Postupa često je bilo neopravdano zanemareno jer je uvijek je bilo u sjeni daleko poznatijeg vina dingač. Naime, Postup i Dingač su na Pelješcu susjedni vinogradarski položaji koje su dosta slični, ali vino od grožđa s padina Dingač uvijek je bilo traženije, cjenjenije i za njega se uvijek dobivalo više.

Međutim, vino Postup je često bilo iste kvalitete kao vino Dingač pa ta dva vina blizanca ponekad nisu mogli razlikovati ni oni najupućeniji. Tako je bila javna tajna da su u punioci vina znali, kad bi nestalo vina Dingač, umjesto njega prodavati vino od grožđa s padina Postupa i to s etiketom Dingača (to je i izneseno čak u Slobodnoj Dalmaciji 21. rujna 1964.), a da potrošači često to ne bi primijetili. Tako su ostvarivali dodatnu zaradu jer je vino Postup u otkupu uvijek imalo nižu cijenu.

Dok je Dingač vrlo rano, već od 16. stoljeća bio cijenjen kao izuzetno vino "svjetskoga glasa", s druge strane vino dobiveno od grožđa s položaja Postup je bilo potpuno anonimno.

Čak poznati vinogradarski stručnjak Stjepan Bulić u svojoj glasovitoj "Dalmatinskoj ampelografiji" ne navodi padine Postupa kao položaj odakle se dobivaju "najbolja vina" sorte plavac (a navodi čak 12 drugih područja).

Četiri puta skuplji

Unatoč tome znalo se da se s tih položaja dobiva dobro vino pa ima podataka da se već za vrijeme Austro-Ugarske prodavalo i do četiri puta skuplje od drugih dalmatinskih crnih vina (osim Dingača), i to za 8 forinti.

Prvo isticanje Postupa kao posebnog vinogradarskog područja je u knjizi "Vina Banovine Hrvatske" iz 1940., gdje se navodi da je to "vrijedno vino ali malo poznatog vinskog područja". Nakon što je u bivšoj državi donesen prvi Zakon o vinu i "Pravilnik o zaštiti porijekla čuvenih vina", Postup je 1967. godine kao drugo vino, odmah nakon Dingača, proglašen čuvenim (vrhunskim) vinom, i to na temelju elaborata o "zaštiti kontroliranoga geografskog porijekla".

Međutim, i to nije teklo bez problema i bilo je dosta spora oko toga. Naime, susjedne vinarije PZ Dingač iz Potomja i PZ Postup iz Donje Bande svojatali su pravo da budu nosioci zaštite kontroliranog podrijetla vina Postup. Do tada je vladalo pravilo da za jedno zaštićeno područje može biti samo jedan nosilac zaštite i jedna vinska etiketa. Spor je gotovo prerastao u sukob između dva susjedna mjesta Donje Bande i Potomlja.

Međutim, nađeno je "salamunsko rješenje" na način da se zaštićeno područje administrativno razdijelilo i izradilo dva odvojena elaborata za isto područje, pa se u promet pustilo vino Postup kroz dvije robne marke s dvije različite etikete (Postup Potomje i Postup Donja Banda), što je tada bilo neuobičajeno i teško podvodivo pod postojeće propise.

Položaj i vinogradi

Položaji Postup su na južnim padinama srednjeg dijela poluotoka Pelješca, na pravcu prema najvećem mjestu na poluotoku, Orebiću. Ova pozicija obogaćena je prekrasnim pogledom na Pelješki kanal, ukrašenim vizurom otočića Badija i Vela sestrica te otokom Korčula, a ugodnu sliku u daljini uokviruju otoci Mljet i Lastovo.



Vinogradi na tom položaju su s jedne strane licem okrenuti prema moru, a s druge strane prema kamenom masivu koji ih štiti od svježih kontinentalnih vjetrova. Tu je loza kao na tanjuru izložena suncu i njegovom odrazu s morske površine, i to kao s velikog zrcala. Zato se često ističe da je tu trostruko djelovanje sunčeve energije, od sunca te od odsjaja s kamena i mora.

To je mjesto na kojem su se poklopili svi elementi koji utječu na kvalitetu vina: škrto tlo koje daje jačinu i osobnost, zahvalna sorta vinove loze koja "rađa" izuzetno grožđe, nebo koje daje sunce i kišu te čovjek koji joj iskazuje neizmjernu ljubav i njezine plodove pretvara u vino.

Na položaju Postup razlikujemo dvije pozicije, ona od ceste prema vrhu padine koja je mnogo strmija i surovija od onih prema moru, koje su znatno blaže i podsjećaju na velike terase.

"U gornjim vinogradima (iznad ceste) zemlja je kamenitija i škrta i dosta je slična sastavu tla u Dingaču, ali su padine blaže. Na površinama koje se spuštaju prema moru (Borje i Podobučje) zemlja je glinasta. Međutim, ta se razlika ne osjeća u tipu vina jer se nažalost grožđe s tih pozicija ne odvaja već se prerađuje sve zajedno", objašnjava Ivan Kiriđija, dugogodišnji djelatnik Poljoprivredne savjetodavne službe i odličan poznavalac pelješkog vinogradarstva.

Ništa bez motike

Po trsu se ovdje često dobiva manje od kilograma grožđa, a ponekad se ubere samo pola, ali s druge strane to utječe na to da se od toga grožđa dobiva izuzetno dobra kvaliteta vina. Osim same posebnosti padina kvalitetu vina Postup valja pripisati sorti plavac mali, "najrasprostranjenijoj dalmatinskoj sorti vinove loze za proizvodnju vatrenih crnih vina".

Plavac je za sebe našao pravo stanište baš na Pelješcu, a osobito na položajima Postupa i Dingača. Tu je tlo siromašno zemljom i vlagom, ali padine obiluju suncem, a to su upravo uvjeti kojima se plavac dobro prilagođava.

Otpornost na sušu jedna je od njegovih najvećih vrlina, a na položajima Postupa suša je svakidašnja pojava. Tu prezrele bobice grožđa plavca, kad dosegnu vrhunac zrelosti, ne propadnu već se prosuše pa vino dobiva vatrenost, snagu i osobnost te visoke šećere koji fermentiraju u visoke alkohole.

Na području Postupa loza se sve do nedavno obrađivala isključivo ručno, motikom s dva šiljka (zvanom "dikela") i krampom, i to posebno gornji položaji. Danas se obrada najčešće vrši manjim strojevima, iako je na pojedinim potezima, posebno u gornjem dijelu područja, motika još uvijek nezaobilazni alat.

Uz PZ Dingač iz Potomja prvo je ovo vino stavljao u boce i PZ Postup iz Donje Bande kao domicilna zadruga koja okuplja većinu vinogradara s istoimenog područja. Baš radi prerade vina s ovih položaji težaci su 1957. osnovali zadrugu te potom počeli podizati vinariju kapaciteta 100 vagona.

Osim te dvije vinarije danas vino od grožđa s položaja Postupa buteljira više vinara: Marija Bura-Mrgudić, Ivica Radović, Vina Miličić d.o.o., Palihnić vina, Vinarija Madirazza, Vinarija Bartulović, PZ Potomje, Matuško i drugi.

Jedno je sigurno: Postup je veliko, ako ne i jedno od najvećih crnih vina Hrvatske.

Koliki je Postup

Ograničeni položaji za proizvodnju vina Postup zauzimaju površinu od 59,46 ha pod vinogradima, a u dobroj godini proizvodi se oko 3400 do 4000 tona grožđa uz radman od najviše 60%, i tu može se dobiti oko 2500 hl vina.

Moćno vino

Za vino Postup znaju kazati da je simfonija ugodnog okusa, izdašnog mirisa i osobitog bukea, nastalih kao plod djelovanja sunca te posebnog sastava tla i nagnutog položaja.

Ti svi elementi imaju svoju zadaću pa vino sadržava sve najbolje osobine koje sorta plavac mali može dati. Vino krasi tamnocrvena rubin boja, ali kada se čaša zarotira i tekućina zatalasa, pojavi se ljubičasti odsjaj i naznaka guste strukture.

Pri prenošenju čaše nosu osjeti se atraktivni miris grožđa, a netko otkrije i note svježeg voća. Već kod prvog gutljaja doživimo baršunast i pun okus čija aroma stvara asocijaciju na bobičasto voće, posebno višnju, borovnicu i ribizle te sušenu šljivu.

Ugodan okus zadržava se u ustima dugo nakon ispijanja. Vino ima često neznatan ostatak neprevrelog šećera i neprenaglašenu taninsku trpkost.

Vino je bogato suhim ekstraktima sadržaja od 27,2 do 43 g/l., a obično je sadržaj ukupnih kiselina od 4,5 do 6 g/l. Postup karakteriziraju i visoki alkoholi, najčešće od 13,5 do 15 vol. %.

 

Naslovnica Vinogradarstvo