Dragi naši maslinari, uljari i ljubitelji maslinova ulja!

Trebate savjet u vezi zaštite, gnojidbe ili rezidbe? S vašim maslinama događa se nešto čudno, a ne znate o čemu se radi? Želite se samo pohvaliti izgledom svojih maslina ili nam dojaviti neku neobičnu pojavu u masliniku?

Slobodno nam pišite na e-mail maslina@slobodnadalmacija. Pošaljite nam i fotografije. Konzultirat ćemo stručnjake, iskusne uljare i maslinare te nastojati u što kraćem roku odgovoriti.

Pognojiti i ove godine sa stajskim ili 'baciti' samo mineralno?
Ilustracija HANZA MEDIA
hrana nakon berbe

Pognojiti i ove godine sa stajskim ili 'baciti' samo mineralno?

Imam trideset maslina starih pet godina, ove godine prvi put su došle na pravi rod i zadovoljan sam urodom. Prošle godine u jesen stavio sam kozji gnoj, a u proljeće mineralno gnjojivo 7-20-30. Još sam obavio i folijarnu gnojidbu s borom. Navodnjavao sam ih redovito jer je u blizini bunar.

Moje pitanje je sljedeće: Trebam li ove godine nakon berbe pognojiti sa stajskim gnojem masline s obzirom da su jako dobro rodile pa pretpostavljam da su se iscrpile, ili da pričekam 2017. godinu, a da ovu jesen bacim samo mineralno gnojivo?

Lijepi pozdrav!

Marin Labrović

ODGOVOR:

Nakon berbe dajte maslini hrane. Gnojidbu organskim gnojivima nužno je obaviti svake 3-4 godine te gnojivo unositi u tlo prema načelu "što više to bolje".

Izostanak ove gnojidbe, a uz optimalnu mineralnu može dovesti do žućenja i opadanja lišća, slabije rodnosti, sušenja izbojaka i slično. Najvažnije organsko gnojivo je stajski gnoj koji ne smije biti u svježem stanju nego fermentiran.

Kako nažalost, a pogotovo na otocima, ima sve manje domaćih životinja stajski gnoj je postao raritet. Vrlo dobra zamjena za njega su koncentrirana humificirana peletirana stajska gnojiva koja na tržište dolaze pakirana u plastičnim vrećama većinom od 25 kilograma. Njihova je prednost jer ne sadrže sjemenke korova.

Pri izboru organskoga gnojiva te procjeni kvalitete i cijene potrebno je obratiti pozornost na nekoliko parametara: sastav (udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i ostalih mikroelemenata), udio suhe tvari, postoji li mogućnost da sadrži sjeme korova i patogene organizme, način primjene, te potrebnu količinu gnojiva.

Organsko gnojivo mora se zakopati u tlo što bliže korijenju. U novije vrijeme stajski gnoj se polaže u jarke koji se kopaju od debla do kraja krošnje. Dubina jarka ovisi o tlu i u prosjeku je 20 do 30 centimetara.

Prvo se kopaju jarci koji su nasuprotni. Za dvije godine druga dva jarka koji su u odnosu na prve pod kutom od 90 stupnjeva. Nakon četiri godine ponovno se kopaju jarci na mjestu gdje su bili prvi i tako redom.

mr. sc. Marijan TOMAC

Komentari: 0