Općina podignula kaznenu prijavu, a šume nema ni u katastru ni u gruntovnici: legalni projekt u Bibinjama naišao na novu prepreku

Općina podignula kaznenu prijavu, a šume nema ni u katastru ni u gruntovnici: legalni projekt u Bibinjama naišao na novu prepreku

Općina Bibinje u ponedjeljak će održati konferenciju za novinare na kojoj će Ivan Šimunić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Bibinje, i Luka Mrkić, odvjetnik Općine Bibinje, govoriti o sječi borova na brdu Sasavac, iznad mjesta gdje tvrtka "Bio svijet" iz Neviđana namjerava posaditi najveću ekološku plantažu rogača u Dalmaciji, što Bibinjci na sve moguće načine pokušavaju spriječiti.

Zbog plantaže rogača poduzetniku zapalili traktor, a prijete mu i klanjem!; Načelnik stao na stranu mještana: Svaki dan nešto potpisujem...

"O neovlaštenoj sječi šume u Bibinjama", javljaju iz Općine, "u srijedu je održana izvanredna sjednica Općinskog vijeća Općine Bibinje na kojoj je načelnik Bruno Bugarija podnio izvješće o poduzetim pravnim radnjama na očuvanju zaštite okoliša i nastojanju da se zabrani sječa šume. Apeliram na Općinsko državno odvjetništvo u Zadru da spriječi daljnju sječu šume jer se radi o kaznenom djelu. Općina Bibinje podnijela je kaznenu prijavu 13. rujna 2018. godine i od tada nije ništa poduzeto da se spriječi daljnje činjenje kaznenog djela."

Nadalje u svojem priopćenju za javnost Općina Bibinje navodi: "Jasno nam je da je interes javnosti velik te da mještani ulažu velike napore da se zaustavi sječa šume, no pozivam sve da se u svim budućim eventualnim postupanjima vode načelom nenasilja, te da postupaju isključivo u okviru zakona RH. Zbog svega navedenog osjećam se pozvanim informirati javnost o šutnji administracije na naše poduzete pravne radnje, stoga pozivam na konferenciju za novinare koja će se održati u ponedjeljak, 8. listopada, kod kamenoloma Sridnjak", stoji u priopćenju koje potpisuje načelnik općine Bruno Bugarija.

Priopćenje iz Općine Bibinje izišlo je samo dan nakon što su Slobodna Dalmacija i Jutarnji list objavili veliku priču o naporima Marina Medića, vlasnika tvrtke "Bio svijet", da na 47 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu benediktinskog samostana sv. Marije iz Zadra podigne plantažu s 4000 stabala komiškog rogača.

Povod pisanja ovaj put nije bila poduzetnička inicijativa, za koju je Medić dobio sve potrebne dozvole i nepovratno financiranje iz EU fondova, nego novi incident, odnosno zapaljenje traktora za sječu šume vrijednog 300.000 eura od strane nepoznatog počinitelja, čime se pod svaku cijeni želi zaustaviti njegov hvalevrijedan projekt.

U petak, kad smo htjeli razgovarati s Ivanom Šimunićem, inače pročelnikom za društvene djelatnosti Zadarske županije, nije nam se javljao na pozive, nego nam je poslao poruku sljedećeg sadržaja: "Poštovani, ako vas zanima tema sječe šume, pozvani ste na konferenciju za medije u ponedjeljak. Zahvaljujem na razumijevanju." Na naše pitanje zašto o tome ne možemo danas razgovarati, odgovor nismo dobili.

Kod načelnika Bruna Bugarije prošli smo još gore. On se uopće nije javljao na naše pozive i poslane poruke, a viši stručni suradnik za opću upravu u Općini Bibinje Šime Sikirić pokušao je to opravdati njihovom zauzetošću, odnosno činjenicom da je u petak u stranačkom posjetu Zadru boravio predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković. Slično smo se proveli kad smo nedavno tražili neka objašnjenja o kaznenoj prijavi od odvjetnika Općine Bibinje Luke Mrkića, koji je naša pisana pitanja odbio komentirati.

Čemu tolika tajnovitost čelnih ljudi Bibinja oko pokušaja zaustavljanja potpuno legalne poduzetničke inicijative na području općine Bibinje? Zašto tako žarko žele zaustaviti podizanje nasada rogača, zapravo "šume rogača", koji su neosporno ekološki, gospodarski i ambijentalno vrjedniji od samoniklog alepskog bora? I kakvu pravnu i drugu težinu ima podnesena kaznena prijava za sječu šume kad se nigdje, prema zakonu, ni u katastru, ni u gruntovnici ni u službenim dokumentima, ne navodi da se na spornom području radi o šumi i šumskom zemljištu?!

Već na početku ove "afere", u veljači, kada su mještani Bibinja fizički napali vlasnika "Bio svijeta" prijeteći mu smrću i kad su prosvjedom spriječili početak izvođenja radova na mjestu buduće plantaže, Bruno Bogarija pokazao je izniman talent za političko preživljavanje.

Iako je u dva navrata u razgovorima s poglavaricom benediktinskog samostana i poduzetnikom Medićem bio prihvatio sve uvjete budućeg projekta podizanja nasada rogača, tek nakon što su bijesni mještani odlučili zaustaviti radove Bugarija je promijenio priču za 180 stupnjeva i stao na stranu prosvjednika, uz opravdanje kako su ga oni birali i kako on ne smije ići protiv njih.

Tako je Općina Bibinje, odnosno načelnik Bugarija, u strahu od vlastitih mještana i čistog oportuniteta da bi mogao izgubiti načelničku fotelju, odlučio na sve načine prkositi potpuno zakonitoj poduzetničkoj inicijativi, ali i zakonima Republike Hrvatske, nanoseći nesagledivu materijalnu štetu Marinu Mediću i izlažući ga usput, po svemu sudeći potpuno neosnovano, kaznenom progonu.

Naime, iz Općinskog državnog odvjetništva u Zadru potvrdili su nam da se na temelju općinske kaznene prijave vrlo aktivno provode izvidi u cilju prikupljanja svih relevantnih dokaza od nadležnih tijela kako bi se mogla donijeti pravovaljana odluka. Iako su izvidi počeli još prije dva tjedna, vlasnik "Bio svijeta" potvrdio nam je da mu se DORH još nije obratio, niti je od njega zatražio ikakvu dokumentaciju.

Naprotiv, Medić nam je dao na uvid dopis Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede koji je upućen Općini Bibinje 21. veljače ove godine kao odgovor na njihov upit o sječi šume iznad Bibinja. Iz njega je razvidno da Ministarstvo poljoprivrede potvrđuje da je sporno zemljište u privatnom vlasništvu te i u katastru i gruntovnici upisano kao poljoprivredno zemljište (pašnjak).

Odnosno da je u postupku odobravanja "Programa gospodarenja šumama šumoposjednika za G.J. Zadarske šume kojim su obuhvaćene šume šumoposjednika na navedenom području od strane vlasnika/posjednika samostana sv. Marije u Zadru, između ostalog, i za čestice koje navodite, u Ministarstvu zaprimljen dopis/izjava prema kojoj se vlasnici očituju kako će se na navedenim česticama baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Sukladno navedenom, za čestice koje nisu šuma po vrsti uporabe u katastru zahtjev je uvažen, odnosno iste nisu uključene u šumskogospodarski plan."

Potom se ističe: "Skrećemo pažnju na odredbu Pravilnika o uređivanju šuma, i to članka 60. stavaka 3. prema kojem površine u privatnom vlasništvu, uvrštene u šumskogospodarski plan, za koje vrsta uporabe u katastru nije šuma, šumoposjednik može privesti vrsti uporabe koja je evidentirana u katastru."

Dakle, Ministarstvo poljoprivrede jasno je utvrdilo da se zapušteno poljoprivredno zemljište može ponovno privesti namjeni i da za to postoje sve zakonske pretpostavke, da je sporno područje poljoprivredno, a ne šumsko zemljište, odnosno da se raslinje na njemu može ukloniti po volji vlasnika da bi se privelo poljoprivrednoj namjeni.

No, Općina Bibinje u svojoj se prijavi poziva na kazneni zakon i sječu šume kao kazneno djelo po službenoj dužnosti. To bi, prema mišljenju konzultiranih pravnih stručnjaka, trebalo biti kazneno djelo protiv okoliša, odnosno Pustošenje šuma prema članku 209. KZ-a koje se goni po službenoj dužnosti, a ono pak upućuje na Zakon o šumama.

U njemu se kazneno djelo pustošenja šuma opisuje kao djelovanje kojim se onemogućuje ili dovodi u pitanje opstanak šume kao cjeline, a samo pustošenje definira se kao svaki nezakoniti zahvat u šumi i na šumskom zemljištu kojim se trajno remeti gospodarenje šumom.

Sve ove odredbe u bibinjskom slučaju imale bi težinu kaznenog djela kad bi se na mjestu buduće plantaže rogača uistinu radilo o šumi, odnosno šumskom zemljištu. Šuma, naime, nigdje, ni u katastru ni u gruntovnici, nije upisana, iako je parcela u naravi obrasla samoniklim alepskim borom. Bor se godinama nekontrolirano širio, a pogotovo u vrijeme dok je zemljište bilo oduzeto zadarskim benediktinkama od strane jugoslavenskih vlasti, kad je zemljište bilo zapušteno i nije se obrađivalo.

No, nakon što im je ponovno vraćeno u vlasništvo, one su ga odlučile privesti izvornoj, odnosno katastarskoj namjeni kao poljoprivredno zemljište, dajući ga u zakup Mediću na rok od 18 godina.

Bit će stoga zanimljivo čuti u ponedjeljak kako će bibinjski političari opravdati podnošenje kaznene prijave za sječu šume koja zakonski ne postoji. I kako će na to reagirati njihovi birači.

– Sve to što se događa izvan je svake pameti. Ako DORH ili bilo tko drugi dokaže da radim nešto protivno zakonima, ja ću stati sa svim poslovima. Nemam namjeru ići u rat protiv države, iako mi je država dala sve dozvole i sva rješenja. Štoviše, ozbiljno razmišljam da na ovu kaznenu prijavu Općine Bibinje odgovorim kaznenom prijavom protiv Općine za lažno prijavljivanje. Možda će to natjerati načelnika Bugariju da dobro razmisli o svojim postupcima – kaže nam razočarani i ogorčeni Marin Medić koji bi se, vrlo moguće, lako mogao naći u raljama prenormiranosti hrvatskog zakonodavstva i kreativnim birokratskim tumačenjima zakonskih sivih zona koje se u praksi često preklapaju.

Ne bi, naime, bilo prvi put da država, koja daje novac i dozvole poduzetniku za posao po jednom zakonu, po drugom mu zakonu sapleće noge i sprječava ga u njegovu naumu. Da odvjetništvo, primjerice, potvrdi kaznenu prijavu, a Općina to
iskoristi za ishodovanje sudske mjere i zaustavljanje radova, što bi vrlo vjerojatno značilo i propast cijelog projekta vrijednog preko 9 milijuna kuna.

Konačni pravorijek i raspetljavanje ovoga "gordijskog čvora", prema mišljenju Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, trebala bi dati Šumarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede. Uputili smo im nekoliko pitanja, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovore, pa ni na ključno pitanje: siječe li se u Bibinjama šuma ili ne?

Naslovnica Novosti