Zakupe državnih parcela nadzirat će - poljoprivredni redari: evo koje će im ovlasti dati novi zakon

Zakupe državnih parcela nadzirat će - poljoprivredni redari: evo koje će im ovlasti dati novi zakon

Iako je od početka ožujka na snazi novi Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu, neretvanski gradovi i općine još uvijek nisu donijele Programe raspolaganja državnim parcelama na svom području.

Krajnji rok za donošenje tog važnog dokumenta na kojem se temelji davanje u zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta je početak lipnja, a nakon toga program će donijeti Dubrovačko-neretvanska županija.

Novost je da će zakupljene državne parcele nadzirati poljoprivredni redar, koji će u suradnji s poljoprivrednom inspekcijom imati široke ovlasti utvrđivanja obrađuje li se zemljište u skladu s predloženim gospodarskim programom, odnosno je li na njemu podignut voćnjak, staklenik ili je zaraslo u korov i draču.

- Poljoprivredni redar će imati velike ovlasti i stalno će obilaziti teren i nadgledati obrađuje li se zemlja na odgovarajući način - pojašnjava zamjenik gradonačelnika Metkovića Robert Doko.

Donošenje Programa raspolaganja državnim zemljištem bit će svojevrsna revizija podjele iz 2015. godine kada je po tada važećem zakonu pojedinac u Metkoviću dobio 40 hektara državnog zemljišta.

- U taj dokument se unosi trenutno stanje i svi detalji vezani za državno zemljište. U Metkoviću trenutno nema slobodnoga poljoprivrednog zemljišta koje nije išlo na natječaj. Ali kroz ovaj novi program dobit će se detaljna slika što je na terenu i koliko je ljudi stvarno ušlo u posjed - rekao je Doko.

Prema novim zakonskim odredbama, jedinice lokalne uprave dužni su donijeti Programe raspolaganja kojim se državno zemljište daje u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje.

Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline površine najviše do 100 hektara za područje Slavonije dok će u Dalmaciji gradovi i općine na svojim područjima utvrđivati maksimalne površine za zakup najvjerojatnije do dva hektara, kako je već prije bilo u dolini Neretve.

- U fazi smo prikupljanja potrebne dokumentacije kako bi do početka lipnja općinsko vijeće moglo usvojiti Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljište na našem području - ističe načelnik općine Pojezerje Boro Dominiković.

Na području ove nerazvijene neretvanske općine je oko 220 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čijega će se zakupa dio novaca sliti u općinski proračun. Međutim, dijelom toga zemljišta gospodari vinarija Vrgorka čiji je pravni status nejasan jer je u stečaju. Stoga će općina Pojezerje od Ministarstva poljoprivrede i Trgovačkog suda zatražiti službeno očitovanje o statusu vinarije Vrgorka i njezinu gospodarenju državnim poljoprivrednim zemljištem na području ove općine.

Sve su to preduvjeti da bi se mogao raspisati javni natječaj za zakup državnih parcela na koji se mogu javiti samo oni poljoprivrednici koji su do isteka roka za podnošenje ponuda podmirile sve obveze za dosadašnje korištenje državnoga poljoprivrednog zemljišta.

 
Primjerice dosadašnji zakupoprimci koji nisu platili naknade za gospodarsko korištenje voda i sva druga javna davanja neće se moći natjecati za državne parcele. Na javnom natječaju ne mogu sudjelovati osobe koje su dodijeljeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dale u podzakup trećim osobama ili su njime na drugi način neovlašteno raspolagale.

U Neretvi je bilo i ovakvih slučajeva, gdje su pojedinci dobivene državne parcele davali u zakupe trećim osobama, a neki su ih i prodavali, što je bilo zabranjeno i dosadašnjim Zakonima o državnom poljoprivrednom zemljištu.

Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju: nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu malih poduzeća, kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke; dosadašnji posjednik; mladi poljoprivrednici do 41 godine života, OPG koji ima sjedište na području općine ili grada gdje se zemljište nalazi. Zakupnina za zakup plaća se godišnje do kraja prosinca tekuće godine.

Osim zakupa, zakon predviđa i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, što se također može predvidjeti u Programima raspolaganja jedinica lokalne uprave. U kontinentalnom području mogu se kupiti katastarske čestice površine do 10 hektara dok je ta površina u priobalnom području ograničena na 1 hektar. Priobalnim područjem smatraju se jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more, otoci i poluotoci, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem.

Zakon predviđa davanje u zakup i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu poljoprivrednog koje je pogodno za poljoprivrednu proizvodnju. Naime, Ministarstvo može radi zaštite tla, okoliša ili ljudi dati u zakup takvo zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do deset godina uz naknadu. Tako dobivena novčana sredstva pripadaju vlasniku zemljišta, ako je vlasnik nedostupan ili nepoznatog boravišta zakupnina se čuva na posebnom računu grada ili općine deset godina.

Opuzen nastavlja s dodjelom dva hektara

Na području grada Opuzena, neslužbeno doznajemo, nastavlja se s podjelom državnog zemljišta do najviše dva hektara. Gradski vijećnik u Opuzenu i poljoprivrednik, Jure Stanić drži da to ipak nije dovoljno za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

- To ne garantira isplativost za otvaranje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Uz loš kvalitete vode proizvodnja na dva hektara je čista utopija - smatra Stanić, koji drži da bi se Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem trebao donijeti konsenzusom svih političkih stranaka.

Kula Norinska nema zemljišta

U općini Kula Norinska nema državnog poljoprivrednog zemljišta pa oni neće ni donositi Program raspolaganja. Naime, područje Luka pripalo je gradu Opuzenu o čemu već godinama traje spor s općinom Kula Norinska.

- Zatražili smo od Ministarstva uprave arbitražu u ovom sporu kako bi se konačno utvrdile granice - ističe načelnik općine Kula Norinska, Nikola Krstičević, koji smatra da državno zemljište u Lukama pripada njima, a ne gradu Opuzenu.

Naslovnica Novosti