Legalno i unosno, samo u Hrvatskoj: na pašnjacima bez stoke zaradili milijune!

Legalno i unosno, samo u Hrvatskoj: na pašnjacima bez stoke zaradili milijune!

Zakup pašnjaka u Hrvatskoj, a posebice onih na krškim područjima, donedavno je bio izrazito unosan biznis – dok su cijene zakupnine simbolične, poticaji su bili i više nego izdašni.

Pojedini poduzetnici, koji do prije dvije godine nisu imali veze s poljoprivredom, a ni stočarstvom, obogatili su se na spomenutim potporama. Problem je, međutim, što zakupce ni milijuni kuna poticaja nisu natjerali da održavaju pašnjake na adekvatan način, bilo košnjom ili napasivanjem, odnosno držanjem stoke.

I dok prijašnjim ministrima poljoprivrede to nije smetalo, aktualni ministar Tomislav Tolušić odlučio se obračunati s onima koji, prema njegovu mišljenju, zloupotrebljavaju potpore iz europske i državne blagajne.

Na reakciju su ga natjerale brojke koje su bile u potpunom nerazmjeru – dok je, naime, broj upisanih pašnjaka iz godine u godinu nevjerojatno rastao (u 2014. godini je bilo 23.000 hektara, sljedeće godine 50.000, a ove ih je 98.850), dotle je stočni fond padao.

Inspektori Agencije za plaćanja u poljoprivredi otišli su stoga u nenajavljenu kontrolu pašnjaka i zatekli totalnu katastrofu – 80 posto ih je bilo zapušteno i bez grla stoke! Riječ je uglavnom o krškim pašnjacima, odnosno svim onim površinama koje se nalaze južno od Karlovca.

Ovih dana, inspektori su obišli i pašnjake s tzv. ekološkom proizvodnjom, za koje zakupci dobivaju najveće potpore, i do 6000 kuna po hektaru. Od 18.000 hektara, čak 5000, ili gotovo 30 posto, ne udovoljava kriterijima za dobivanje poticaja.

– Rast broja upisanih krških pašnjaka, i to iznad 100 posto u svega godinu dana, bilo je posljedica značajnog povećanja poticaja u skladu s novim sustavom izravnih plaćanja EU-a po kojemu se poticaj za pašnjake izjednačio s poticajem za sve druge vrste uporabe zemljišta. U svakom slučaju, dok su 2014. godine poljoprivrednici dobivali 665 kuna po hektaru, 2015. godine se taj iznos popeo na 2200 kuna, što je bio minimun jer su ekološki proizvođači mogli dobiti i trostruko više.

- Normalno da su pojedinci tu "nanjušili" odličan biznis. Naruku im je išla i odluka bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine koji je u lipnju 2014. godine promjenom uredbe odlučio oduzeti lokalnim stočarima prednost u dobivanju zakupa koju su imali do tada. Jedini kriterij bio je, naime, visina zakupnine. To je, naravno, otvorilo put raznim mešetarima koji dotad nisu imali nikakve veze s poljoprivredom – kaže naš izvor.

Premda je i za vrijeme Jakovine vrijedilo pravilo prema kojem je na deset hektara trebalo imati barem jednu kravu, inspekcije nisu kontrolirale stanje na terenu, pa se manjina zakupaca toga i pridržavala. Njegov nasljednik Davor Romić čak je postrožio kriterije i propisao da na 10 hektara mora biti pet krava, ali opet bez uspjeha.

– Ministar Tolušić je decidiran – bez stoke nema poticaja za pašnjak. Novim je pravilnikom definirano da pašnjake korisnik mora održavati napasivanjem s prosječno 0,5 uvjetnih grla po hektaru, odnosno 0,3 grla ako je u pitanju krš, što je slučaj u Dalmaciji. U praksi to znači da za jedan hektar poljoprivrednik mora imati dvije ovce ili za tri hektara jednu kravu. Onaj tko se toga ne bude držao, ostaje bez poticaja tri godine – objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Lani je, pak, u ovu svrhu isplaćeno više od 45 milijuna kuna novčanih potpora, od čega je gotovo polovica, ili 21 milijun kuna, otišla poduzetniku Claudeu Jambrušiću, kojeg se u javnosti naziva i kraljem pašnjaka.

Riječ je o poslovnjaku koji se stočarskim biznisom počeo baviti u travnju 2015. godine, a otad je u vlasničkoj strukturi nekoliko tvrtki koje se na različite načine bave poljoprivredom: Real Beef, Eko uzgoj Biokovo, zadruga Planina...

Jambrušić na različitim lokacijama drži oko 1000 grla stoke, no trebao bi, kako nas informiraju u Ministarstvu poljoprivrede, imati triput više s obzirom na površinu pašnjaka koje ima u zakupu. Riječ je, naime, o 9000 hektara, kako se on i sam nedavno u medijima pohvalio.

U Ministarstvu doznajemo i kako se upravo ovaj zakupac najviše buni zbog novih propisa, što ne čudi s obzirom da mu je ove godine isplaćeno tri puta manje poticaja, odnosno 7,5 milijuna kuna.

Kontaktirali smo, naravno, i Jambrušića koji kaže kako će poduzeti sve pravne radnje da dokaže kako je Tolušić nanio golemu štetu onima koji su se upustili u ovaj posao 2015. godine. Napominje kako se doista prije nije bavio ovom djelatnošću, ali je vrlo savjesno i pošteno investirao u četiri projekta južno od Karlovca.

– Ministar Tolušić krši odredbe iz pravilnika koji je on osobno potpisao, pa tako i pravilnika Europske komisije kojoj sam uputio protestnu notu. Europska unija je, naime, vrlo jasno propisala pravilnik u kojem stoji da se poticaji odnose na hektar zemlje i da je cilj održavanje zemlje u zakupu, a ne nametanje nemogućih uvjeta poljoprivrednicima kako bi se "podiglo" gospodarstvo. Od Tolušića ćemo tražiti i da odstupi s dužnosti jer svojim ponašanjem ukazuje na krajnju neprofesionalnost i neznanje – govori Jambrušić, i to, kako navodi, u ime svih oštećenih zakupaca krških pašnjaka.

Deset poljoprivrednih gospodarstava s najvećim poticajima za pašnjake u 2016. godini

1) Real Beef d.o.o.                                     11,2 milijuna kuna
2) Planina, braniteljska zadruga                   7,4 milijuna kuna
3) Eco bos d.o.o.                                           5,9 milijuna kuna
4) Bioplod Lika d.d.                                     5,5 milijuna kuna
5) Farma Angus d.o.o.                               4,5 milijuna kuna
6) Ivica Ćubelić                                           3,7 milijuna kuna
7) Hrvoje Miljak                                           1,8 milijuna kuna
8) Krešimir Knežević                                     1,6 milijuna kuna
9) Marina Tešija                                           1 milijun kuna
10) Krasnodar Grcić                                     104.772 kune

Milijunska zarada

Za jedan hektar krškog pašnjaka zakupac, u prosjeku, ostvaruje više od 3000 kuna godišnje. Cijena jedne ovce, pasmine pramenka je 500 kuna po grlu, dakle, da bi zadovoljio uvjete za isplatu potpore (dva grla) korisnik mora potrošiti 1000 kuna. Čista zarada koja mu ostaje po hektaru je 2000 kuna plus meso ovaca i janjadi koje je glavni proizvod za poljoprivrednika. Ako taj isti poljoprivrednik u zakupu ima 2000 hektara krških pašnjaka državnog poljoprivrednog zemljišta, on godišnje zaradi četiri milijuna kuna samo od izravnih plaćanja!

 

Naslovnica Novosti

Anketa

Koliko je suša utjecala na vaš ovogodišnji urod?




Pošalji Rezultati