Na Mediteranu su prisutne najmanje dvije podvrste bakterije za koju nema lijeka

Na Mediteranu su prisutne najmanje dvije podvrste bakterije za koju nema lijeka

Nakon što je u srpnju bakterija Xylella fastidiosa, ubojica maslina, pronađena na ukrasnoj živici uz cestu u mjestu Propriano na jugu Korzike, na tom je francuskom otoku otkriveno još nekoliko slučajeva zaraze opasnom bakterijom.

Mediji prenose kako francuske vlasti sumnjaju da je bakterija na Korziku stigla trajektom sa talijanskog otoka Sardinije, navodno je prenesena na biljkama iz rasadnika u Pugliji.

Međutim, tvrdi se i kako je soj bakterije koji je otkriven na zaraženim biljkama na Korzici drugačiji od onoga koji je upravo u Pugliji uništio nekoliko tisuća hektara nasada maslina.

Špekulira se kako je to soj koji napada druge biljne vrste, među kojima i neke vrste koštuničavog voća.

Nedavno su se pojavile i informacije kako su u Pugliji zabilježeni novi slučajevi zaraze izvan dosad poznatog zaraženog područja, ali i to, kao i informacije o soju bakterije na Korzici i njenom izvoru, još čeka službenu potvrdu nadležnih institucija.

Vijesti s Korzike su, dakako, izazvale dodatni strah od daljnjeg širenja opasne bakterije Europom, i njenog smrtonosnog efekta ne samo na zasade maslina, nego i vinovu lozu, agrume i druge kulture.

Naime, Xylella fastidiosa je vrlo varijabilna, unutar vrste je definirano pet podvrsta koje su vezane i specijalizirane za pojedine biljke domaćine ili skupine biljaka domaćina.

Ako su točne informacije kojima trenutačno raspolažemo, na Mediteranu su očigledno prisutne najmanje dvije podvrste bakterije za koju nema lijeka.

Francuzi su nakon otkrića bakterije na Korzici dodatno pooštrili mjere kontrole, provjeravaju sve putnike koji na Korziku stižu sa Sardinije.

Stephane Le Foll, francuski ministar poljoprivrede, odobrio je dodatna sredstva za nadzor biljaka i kukaca koji su potencijalni prenosnici, te udvostručio broj osoblja korzikanskog ureda za zaštitu od štetnih organizama.

EU će sufinancirati potragu za Xylellom

Također, nedavno je Europska komisija sazvala sastanak svog Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i stočnu hranu na kojemu je tema bio trenutačni status bakterije Xylella fastidiosa.

Za taj su sastanak zemlje članice Europske unije trebale dostaviti podatke o dosad provedenim mjerama nadzora, broju uzetih uzoraka i provedenih analiza, kao i potrebnim sredstvima, budući da je EU spremna značajno sufinancirati potragu za Xylellom.

Na sastanku su, kako doznajemo iz Ministarstva poljoprivrede, Francuska i Italija prezentirale ostalim državama članicama trenutačno stanje na svom teritoriju, prezentirane su poduzete aktivnosti vezane za ovu opasnu bakteriju u skladu s dosadašnjim odlukama Europske komisije, kao i budući planovi koje zemlje članice Europske unije namjeravaju poduzeti u borbi protiv Xylelle.

Uzimajući u obzir veliku opasnost od šteta koje uzrokuje Xylella fastidiosa, od zemalja članica se zahtjeva da u drugoj polovici ove godine intenziviraju nadzor, a Komisija će slijedom toga razmotriti mogućnosti sufinanciranja pojačanog nadzora nad ovom bakterijom.

Što će uraditi Hrvatska

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je u 2015. godini, do 10. kolovoza, nastavljen nadzor u primorskim županijama, obavljeno je 29 vizualnih pregleda i analizirano 90 uzoraka različitih biljnih vrsta, među kojima su masline, trešnje, bajami, krestušac itd., a uzorci se uzimaju u hortikulturnim rasadnicima, urbanim zonama, javnim površinama, okućnicama, voćnjacima i ostalim mjestima gdje se nalaze pojedinačne biljke domaćini.

Kukac poznat kao livadna pjenuša je zasad jedini eksperimentalno potvrđeni prenositelj Xylelle fastidiose koji je prisutan u Hrvatskoj. Do 10. kolovoza ove godine analizirana su 93 uzorka tog kukca i niti u jednom uzorku nije pronađena opasna bakterija.

U prvih šest mjeseci ove godine na program praćenja Xylelle fastidiose utrošeno je 101.102 kune proračunskih sredstava, a u drugih šest mjeseci planira se potrošiti dodatnih 152.000 kuna.

U 2016. godini su u tu svrhu planirana proračunska sredstva u iznosu 390.586 kuna, što je povećanje od 54 posto.

S obzirom na veliku opasnost od šteta koje uzrokuje Xylella fastidiosa, Hrvatska će intenzivirati nadzor, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

To će uključivati povećanje broja vizualnih pregleda bilja i povećanje analiziranih uzoraka za dodatnih 240 uzoraka, pojačanje nadzora nad uvezenim biljem iz trećih zemalja, povećanje praćenja vektora kao i podizanje javne svijesti, odnosno edukaciju posjednika bilja.

M. Čović

 

Naslovnica Novosti

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati