Hrvatska ima velik potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede, ali...

Hrvatska ima velik potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede, ali...

Ruralni prostor u RH postire se na cca 90% cjelokupne površine, a na tom području živi polovica ukupnog stanovništva. Život u ruralnoj zajednici bitan je dio povijesnog i kulturnog identiteta svakog naroda u Europi pa je tako i hrvatsko selo bitno za hrvatsku i europsku kulturu i njezin je dio.

I u RH se polako budi svijest o važnosti ruralnog razvoja za koji nije dovoljno samo voditi brigu o potporama poljoprivrednicima, već osigurati mnogobrojne promjene koje će restrukturirati cjelokupan poljoprivredni sustav.

Taj je proces spor i neophodan i bitno je napomenuti da u Hrvatskoj tek zadnjih nekoliko godina dolazi do porasta proračunske potpore za mjere ruralnog razvoja, dok se u razvijenijim članicama EU-a poklanja velika pozornost poljoprivredi koja je puno naprednija nego naša.

Ključno okrupnjavanje malih parcela

U Republici Hrvatskoj, poljoprivrednom poizvodnjom bave se: obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), trgovačka društva, obrti te druge pravne osobe koje se registriraju za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.

Međutim, hrvatska poljoprivreda već je dugo vemena u zaostatku zbog dva glavna problema a to su: preuzimanje tržišta od strane malog broja velikih poljoprivrednih gospodarstava u vlasništvu poduzeća i veliki broj nekonkuretnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Veliki sustavi odnose milijune kuna poticaja i time direktno uništavaju domaćeg proizvođača.

Uz te probleme idu i problemi relativno malih parcela. Od iznimne će važnosti biti to na koji način ćemo provesti okrupnjavanje malih parcela čime bi se znatno unaprijedila poljopivreda i olakšao cijeli sustav, a primatelji poticaja primali bi više poticaje.

Obiteljska privredna gospodarstva posjeduju najveći dio poljoprivrednih resursa, a upravo OPG-i nemaju dovoljno sredstava ni znanja kojima bi unaprijedili poljoprivredni sustav te su time nekonkuentna i nisu u mogućnosti da zarade od svoga rada.

Potencijal proširenja obradivih površina

Sljedeći podatci govore o potencijalima hrvatske poljoprivredne površine, njenoj iskorištenosti i mogućnostima za daljnji rast. Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj obrađeno je samo 38%, neobrađeno je 27%, a čak 35% spada pod obradivo, ali neobrađeno zemljište. U tom kontekstu može se zaključiti da Hrvatska ima potencijal proširenja svojih obradivih poljoprivrednih površina za cca 1/3.

Ulaskom Hrvatske u EU počele su promjene u načinu financiranja potpora i izravnih plaćanja, a EU Hrvatskoj daje mogućnost da koristi sredstva iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj te se ukidaju sva carinska ograničenja prilikom izvoza i uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, no Hrvatska zadržava ograničenje u kupovini poljoprivrednih zemljišta.

Područje poljoprivrede jedno je od najsloženijih područja u prilagodbi europskim standardima, a od ključne je važnosti način na koji će se provesti usklađivanje državnih potpora. Njih je bitno uskladiti jer potpore imaju bitan utjecaj na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju i na cjelokupan ruralni prostor.

Hrvatska je svojim ulaskom u EU počela sudjelovanje u stvaranju nadnacionalnog europskog sustava poljoprivredne politike. Subvencioniranje poljoprivrede svake države članice pa tako i hrvatske postupno se prenosi sa državnog proračuna na proračun EU. U prvoj godini članstva EU financira izravna plaćanja sa 25% sredstava, a u desetoj godini financira 100%.

Plan razvoja eko proizvodnje

Hrvatska je zemlja velikog potencijala za razvoj ekološke proizvodnje, ali taj potencijal nije u potpunosti iskorišten. Doneseno je nekoliko strateških dokumenata o planu razvoja ekološke proizvodnje, ali unatoč tome taj cilj nije u potpunosti postignut. Pokušalo se informirati i educirati proizvođače o eko proizvodnji kako bi se ostvario stabilan rast te grane u budućnosti. Razlozi iz kojih se poslijednjih godina obraća pozornost na eko proizvodnju su:

- značaj ekološke proizvodnje za održiv rast poljoprivredne proizvodnje
- značaj ekološke proizvodnje za očuvanje biološke raznolikosti i okoliša
- značaj ekološke proizvodnje za zdravlje i zadovoljstvo potrošača

Raste broj eko proizvođača

Dosada se u Hrvatskoj ekološka proizvodnja poticala sa dodatnih 30% iznosa potpore na osnovni iznos potpore za običnu proizvodnju. Sada, nakon ulaska u EU, sustav potpore eko proizvodnje se usklađuje sa propisima EU.

Bitno je naglasiti da se broj ekoloških proizvođača svake godine povećava, kao i udio površina pod eko proizvodnjom. Ta činjenica pokazuje da naši poljoprivrednici polako prepoznaju važnost ekološke proizvodnje, kao i veće mogućnosti prodaje takvih proizvoda na europskom tržištu.

Svjetsko tržište masovno je okrenuto poljoprivrednoj proizvodnji orijentiranoj na što većim doprinosima i u takvim uvjetima nemoguće je očuvati kvalitetu koju promiče upravo eko proizvodnja.

Bitno je naglasiti važnost eko proizvodnje u kontekstu kvalitete proizvoda, očuvanja prirode i zdravlja potrošača. Hrvatska ima ogromna neobrađena područja koja bi uz trud i znanje mogla pretvoriti u jedno od najvećih europskih proizvođača eko proizvoda.

Uz takve proizvode mogao bi se razviti i eko turizam, a Europa bi više saznala o našim običajima, kulturi te gastronomiji.

Autor: Milena Ćosić / AGROKLUB

Naslovnica Novosti

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati