atmosferski valoviSnijeg u kolovozu nije samo legenda: agrometeorolog Marko Vučetić objašnjava zašto su pahulje usred ljeta moguće

Znanstvenici se slažu da događanja u oceanu i atmosferi kao što je južnopacifički fenomen El Niño mogu imati utjecaj na vremenska zbivanja diljem zemaljske kugle, pa time i u Europi. 

Djelovanje El Niña u Hrvatskoj možemo osjetiti kao iznimno tople zime. Dakako da to nije jedini čimbenik, nego su oni brojni i njihovo je djelovanje isprepleteno. Važan čimbenik vremena jesu planetarni atmosferski valovi u struci, znani kao Rosbyjevi valovi. 

Povezani su sa strujanjem zraka u gornjoj troposferi i stratosferi znanom kao mlazna struja (jet stream), gdje je brzina vjetra veća od 90 km/h, a ponekad dosegne i 650 km/h. Ovo je važna barijera između toplog zraka na jugu i hladnog na sjeveru.

Međutim, zbog općeg zagrijavanja, pogotovo polova, ova barijera slabi jer se smanjuje razlika tlaka zraka između tople i hladne zračne mase. Zbog slabljenja valovi se "uzdižu" (brjegovi postaju viši, dolovi sve dublji), a osim toga, njihovo pomicanje, koje je od istoka prema zapadu zbog rotacije Zemlje, sve je sporije. 

"Visoki" brijeg znači da je topli zrak prodro daleko na sjever, a "duboki" dol da se hladni zrak spustio daleko na jug. Kako se cijeli sustav sporije pomiče, situacija, odnosno vremenske prilike koje donose na područjima koje zahvaćaju, i traju dulje. 

Kad tijekom zime brijeg zahvati naša područja, malo tko očajava jer uštede su, barem na grijanju, ogromne. 

Međutim, ako nas duboki dol dohvati ljeti, kakve li će to imati posljedice? Možda se u ovome svjetlu ni Gospa Snježna (Gospa od Sniga) 5. kolovoza ne čini samo kao legenda.