analiza tržištaPovršine pod maslinama u svijetu su se utrostručile, ali Hrvatska je još uvijek premala da bi količina proizvedenog ulja utjecala na cijenu

U okviru znanstveno-stručnog skupa o maslinarstvu i uljarstvu koji se održao u sklopu ovogodišnjeg Noćnjaka Zadružnog saveza Dalmacije, Agroklub je razgovarao s dr. sc. Marinom Čagaljem.

Ovaj stručnjak osvrnuo se na tržište maslinovog ulja od 2012. pa sve do 2017. Doznali smo tako da su se površine pod maslinama na svjetskoj razini utrostručile, no još uvijek je, naime, potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika u Republici Hrvatskoj slaba.

Kada govorimo o udjelu površina pod maslinama, bitno je istaknuti da se 49% svjetske proizvodnje odnosi na Europsku uniju, a ponajviše na Španjolsku koja zauzima 23%, Italiju koja čini 12% i Grčku s 10%.

Afrika čini 31% svjetske proizvodnje, a kada govorimo konkretnije, svakako je bitno izdvojiti Tunis koji zauzima 16,5% i Maroko sa 8%. 

Srednji istok čini 16,5% pri čemu se 7,5% odnosi na Tursku i 6% na Siriju. Ostatak svijeta čini 3,5% proizvodnje i pri tome je posebno nužno istaknuti SAD.

"EU proizvodi 70% maslinovog ulja, kao i samog ploda maslina. Najveći su, u skladu navedenog, proizvođači: Španjolska, Italija i Grčka, a kada govorimo o površinama pod maslinama koje se navodnjavaju, bitno je naglasiti kako su se iste utrostručile. 

Isto tako, drago mi je reći da su se u posljednje dvije godine početne zalihe maslinovog ulja smanjile, a proizvodnja, sukladno površinama, povećala.

Govorimo li o trendovima cijena na svjetskim burzama ekstra djevičanskog maslinovog ulja, može se reći da iste osciliraju. Što je proizvodnja bila manja, cijene su bile veće i rasla je potražnja, no to nas ne treba previše zabrinjavati jer je Hrvatska još uvijek premala i proizvodnjom i količinama, da bi količina utjecala na cijenu.

Glede konzumacije maslinovog ulja u posljednjih 25 godina, ista bilježi blagi trend porasta, a što i nije iznenađujuće s obzirom na kvalitetu i svojstva ulja. Prosječna potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika oscilira, a ponajviša je u Grčkoj, gdje se potroši nešto manje od 13 kg. 

Obilnom potrošnjom Grčku slijede Italija, Cipar i Španjolska, dok Hrvatska vidno zaostaje. Prema službenim se podatcima kod nas troši tek 1 kg ulja po stanovniku, a podatci variraju ovisno o tome je li riječ o primorskoj ili kontinentalnoj Hrvatskoj", priča Čagalj.

Osvrnemo li se, na samome kraju na uvoz maslinovog ulja, onda tu imamo SAD kao najvećeg s 38%, a slijede ih EU, Brazil, Japan, Kina i Rusija, dok kada govorimo o izvozu, Italija drži kormilo te tako u posljednjih pet godina zauzima prvo mjesto. 

Prestigla je čak i Španjolsku koju nije bilo lako skinuti s trona, no nije ni Tunis loš, dapače, odličan je jer je tijekom 2015.-2016. izvezao tri milijuna tona litara.

AGROKLUB