Jeste li čuli za Pauzaniju i masline starije od Rimskog Carstva? Brijunska, kaštelanska i hvarska u to doba još nisu bile posađene...

Jeste li čuli za Pauzaniju i masline starije od Rimskog Carstva? Brijunska, kaštelanska i hvarska u to doba još nisu bile posađene...

Grk iz Lidije (zapadna obala Male Azije) putnik i geograf Pauzanija (110. – 180.) živio je u razdoblju blagostanja, najveće moći, slave, prosperiteta i mira Rimskoga Carstva poznat kao rimski mir (pax romana).

Zbog povoljnih uvjeta, tadašnji stanovnici Rimskog Carstva odlučuju se na dulja putovanja po carstvu, a za te putnike Pauzanija piše djelo Vodič po Heladi (Hellados Periegesis). To je u svojevrsni modernim rječnikom rečeno, turistički vodič po drevnoj Grčkoj.

Kad spominje u Arkadiji, središtu Peloponeza, grad Kafiju navodi da je malo dalje od njega izvor, a kod izvora velika platana. Platanu i izvor nazivaju Menelajida jer prema pričanju tu je platanu zasadio Menalej kad je skupljao vojsku za pohod na Troju.

Velika i stara platana bila je povod Pauzaniji da nabroji najstarija stabla u njegovo doba, za koje je on dakako znao. Među tim „starcima“ našle su se i dvije masline.

„Ako na temelju pričanja Helena moram izračunati koja stabla su još živa i cvjetaju, najstarije od njih je vrba koja raste u svetištu Here na Samu, poslije nje su hrast u Dodoni, maslina na Akropoli, te maslina na Delu. Treće mjesto po starosti Sirijci će možda dati lovoriki koju oni imaju. Među drugima ova platana je najstarija.“

Kako se legendarni Trojanski rat smješta u doba od 1194. pr. Kr. pa do 1184. pr. Kr., platana Menelajida je u Pauzanijevo doba imala više od tisuću i trista godina, ali ostala nabrojana stabla i još više, jer bila je starija platana od ostalih stabala, ali ne i od nabrojanih! Naše najstarije masline, brijunska, kaštelanska i hvarska u Pauzanijevo doba još nisu ni bile posađene!

I još jedna zanimljivost vezana uz maslinu, a koju navodi Pauzanija. Kad spominje svetišta u blizini Akakezija, također grada u Arkadiji, navodi:

„Iza takozvanog Megarona je sveti gaj Gospodarice okružen ogradom od kamena unutar kojeg su stabla među kojima jedna maslina i česvina koje rastu iz jednog korijena.“

Teško je povjerovati da je nekome uspjelo cijepiti maslinu na česvinu ili obrnuto, ali zato je lako moguće da je žir sa česvine pao ili ga je donijela neka životinja u duplje, trulo i dijelom raspadajuće deblo masline i tu je niknulo, zakorijenilo se i izraslo stablo česvine.

Dakako, moguća je i obrnuta situacija, pogotovo ako je neka ptica kroz probavni trakt izbacila košticu ploda masline. I tako su maslina i česvina rasle iz jednoga korijena.

 

Naslovnica Maslinarstvo

Anketa

Kako ocjenjujete poljoprivrednu 2017. godinu?





Pošalji Rezultati