Istražili smo kakvi su poticaji kod susjeda: jesu li hrvatski maslinari u neravnopravnom položaju?

Istražili smo kakvi su poticaji kod susjeda: jesu li hrvatski maslinari u neravnopravnom položaju?

Ostali su poticaji hrvatskim maslinarima od 10 kuna po litri prodanog maslinovog ulja, nije se obistinio strah da će biti ukinuti.

Svjetski priznati vodnjanski maslinar Sandi Chiavalon veli nam kako njegov OPG od samog početka koristi spomenute poticaje, te je svake godine na vrijeme predočavao, uz sve potrebne potvrde, i račune o prodaji svojeg brenda Ex Albis. Prisjeća se kako su spomenuti poticaji uvedeni nakon što je poticaj maslinarima od jedne kune po prerađenom kilogramu maslina zamijenjen upravo tim.

Također koristi poticaje po hektaru poljoprivredne površine i one za ekološku proizvodnju, za što ima certifikat. Poticaj za ekološku proizvodnju, po njegovim riječima, iznosi od 700 do 900 eura, što je dvostruko više od onih za konvencionalnu proizvodnju.

Inače, poticaji po prodanoj litri maslinova ulja isplaćivani su iz državnog proračuna, a ostali iz EU fondova za ruralni razvoj. Raduje ga to što maslinari, barem oni koji legalno posluju, ipak neće ostati zakinuti za sredstva koja su dobivali za litru prodanog ekstra djevičanskog maslinova ulja, kako se "šuškalo".

Inače, zanimljivo je da dosadašnje poticaje nisu koristili stariji maslinari, koji su na neki način informatički "nepismeni", kao ni oni koji su do sada svoje ulje uglavnom prodavali na crno.

Zanimalo nas je kakva je situacija u susjednoj Sloveniji i Italiji u pogledu poticaja maslinarima. Poznati slovenski maslinar Boris Jenko ima raskošan maslinik od 700 stabala na 2,5 hektara u Bertokima pokraj Kopra. Bavi se ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinova ulja, kojeg je lani proizveo 2000 litara. Među sortama prevladava istarska bjelica, lećino, maurino, frantoio te manje ascolana.

Izvozi male količine u Austriju i Njemačku, jer je potražnja na slovenskom tržištu velika. Redovito osvaja najveća priznanja i medalje po sajmovima u SAD-u, Izraelu, Italiji i Njemačkoj, te je godinama prisutan u svjetskom vodiču Flos Olei. Žali nam se kako zbog opsežne administracije provodi više vremena za računalom nego u polju.



Po njegovim riječima, slovenski maslinari nemaju poticaj po litri prodanog ulja, poput hrvatskih maslinara, nego iz fondova EU-a dobivaju poticaje za oznaku izvornosti, dakle za certificiranu kvalitetu ulja, te po hektaru pod maslinama i za ekološku proizvodnju. Ukupno dobije 1090 eura po hektaru poticaja godišnje.

Što se tiče poticaja za oznaku izvornosti, bude od 500 do 600 eura godišnje. To su sredstva za pokrivanje troškova certifikacije koja dobivaju prvih pet godina, uz obvezu i idućih pet godina. U slučaju da odustanu od takvog oblika potpore, moraju vraćati dobivena sredstva.

Poznata i priznata istarska maslinarka Nicoletta Balija, koja je od pokojnog oca naslijedila ljubav i brigu prema maslinicima u Fažani, čiji brend Balija nadaleko pronosi slavu njezine obitelji, na našu molbu preuzela je ulogu reporterke "Masline" tijekom boravka u talijanskom Bariju. Naime, potrudila se doznati kakva je situacija u Italiji u pogledu poticaja maslinarima.

Razgovarajući s tamošnjim maslinarom, upoznala se s gradićem Bitontom, koji ima oko 17 tisuća hektara maslinika na oko 20 tisuća hektara poljoprivredne površine, što znači da je oko 85 posto poljoprivredne površine pod maslinicima. Na 17 tisuća hektara uzgaja se najviše kultivar coratina (80 posto) i ogliarola (15 posto), zvana još i cima di Bitonto, dok se preostalih pet posto maslina odnosi uglavnom na stolne masline.

Najviše su se koristili poticaji maslinarima za prodano ulje u bocama do maksimalne zapremnine od pet litara u maloprodaji. Ta je vrsta poticaja, u skladu s pravilnicima EU-a, istekla i više nisu obnovljeni ni u jednoj državi Europske unije.

Iz razgovora s jednim maslinarom iz regije Puglia, Nicoletta Balija za naš časopis prenosi njegova razmišljanja vezana uz poticaje i razloge zbog kojih nisu obnovljeni.

Radilo se o poticajima koji nisu bili direktno usmjereni na proizvođače, veli on, nego se poticala prodaja maslinova ulja, pa su zbog toga te poticaje najviše iskorištavali trgovci, tj. preprodavači maslinova ulja. U regiji Puglia većina proizvođača svoje masline i ulje prodaje velikim zadrugama ili ulje trgovcima, koji dalje prodaju proizvod i koriste poticaje, dok sami maslinari nisu imali velikih koristi od toga.



S druge strane, takav je način formiranja poticaja bio plodno tlo za prijevare. S obzirom na to da se poticaj dodjeljivao trgovcima maslinova ulja, uglavnom su to bile uljare, one bi napuhavale ulazne količine maslina kako bi mogle opravdati veću količinu maslinova ulja za koje bi tražile poticaje.

Na kraju su lokalni proizvođači ipak zadovoljni što je ta vrsta poticaja ukinuta, jer oni sami nisu imali velike koristi od toga, nego samo štetu zbog nepravedne konkurencije.

Sadašnji poticaji koji potiču proizvodnju ulja u Italiji sastoje se od tri oblika: na temelju veličine poljoprivredne površine pod maslinicima, za organsku proizvodnju, te za ulje sa zaštićenom oznakom izvornosti.

To je, međutim, dvosjekli mač, tvrdi Nicolettin sugovornik. S jedne strane omogućilo se da poticaj dobivaju proizvođači, a ne trgovci, dok su se s druge strane pokazale neke druge loše posljedice koje bi takva vrsta poticaja mogla prouzročiti.

S obzirom na to da je za dobivanje poticaja dovoljno posjedovati maslinik, a ne obrađivati i uzgajati masline, proizvoditi ulje i brinuti se o poljoprivrednoj površini na etičan i održiv način, time sprječavajući eroziju, razvijanje bolesti i zaraza (sjetimo se samo Xylelle u južnoj Italiji), mnogi vlasnici maslinika uopće ne obrađuju maslinike, nego im je dovoljan i sam poticaj.

Iako pravilnici EU-a obvezuju na proizvodnju i obrađivanje maslinika, to jednostavno nije moguće kontrolirati na terenu, pa se poticaji isplaćuju čak i ako su maslinici napušteni i neobrađeni.

Što se tiče organske proizvodnje, nema konkretne i temeljite kontrole nad proizvodnjom i korištenim sredstvima jer se zasniva isključivo na izjavama proizvođača, koji takvu situaciju vrlo često iskorištavaju i iskrivljuju podatke.

Inspekcije kontroliraju prave, a ne krive

U razgovoru s istarskim maslinarima, gotovo svi oni koji proizvode i prodaju maslinovo ulje legalno i po iznimno visokim standardima i strogim propisima kažu nam da ih inspekcije (pre)često i nepotrebno kontroliraju, za razliku od preprodavača maslinova ulja, te onih proizvođača koji svoje ulje prodaju na crno.

Smatraju da bi se ozbiljnom i kontinuiranom koordinacijom Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Porezne uprave moglo spriječiti crno tržište, što bi uklonilo nelojalnu konkurenciju, pridonijelo rastu proizvodnje i prodaje samo visokokvalitetnog ulja te bi se, u konačnici, izbjeglo varanje države i lokalnih zajednica.

Naslovnica Maslinarstvo

Anketa

Koliko je suša utjecala na vaš ovogodišnji urod?




Pošalji Rezultati