Blaga klima hrvatskog priobalja pogoduje opstojnosti masline, ali pogoduje i izbijanju požara koji prave velike štete maslinicima. Svjedoci smo da svake godine požari osim šuma i makije zahvaćaju i nasade maslina.
Može proći i više godina, a da ne bude požara koji bi ugrozio prostor oko maslinika ili sam maslinik. Stoga može doći do podcjenjivanja opasnosti i do zanemarivanja preventivnih radnji, a onda iznenada može nastati velika šteta. Stoga treba skrenuti pozornosti na važnost pripreme za mogući požar i preventive u maslinicima i oko njih.
Iako ima razmišljanja da nasadi maslina predstavljaju brane u širenju požara raslinja, nažalost u praksi se je pokazalo da je maslinik, pogotovo ako je zatravljen, jako osjetljiv na požar.
Za sušna razdoblja maslinovo deblo je podložno zapaljenju bez prisustva triješća, lišća ili neke druge usitnjene potpale. Žar ili ugarak s požara u susjedstvu, nošen vjetrom "zalijepi“ se za hrapavu koru masline, gdje se uskoro razvije gorenje, koje postupno zahvaća cijelu uljaricu.
Mnoge biljne vrste teško podnose posolicu, međutim, prema iskustvu, maslina zalivena morem (iz aviona ili iz vatrogasne mlaznice) ne stradava, odnosno posljedice su minimalne za razliku od loze koja nakon polijevanja slanom vodom odmah strada, osuši se. U svakom slučaju bolje je da se morem, kao sredstvom za gašenje, zaustavi požar i da u tome strada jedan red maslina, a da se drugi spase.
Osobe koje pristupaju gašenju požara, na stručnoj razini, imaju propisanu opremu i tehniku s kojom gase požare. Međutim, osobe koje silom prilika dolaze u situaciju da trebaju gasiti požar, u ovome slučaju maslinari, zbog svoje minimalne sigurnosti trebaju imati čvrstu zatvorenu obuću na nogama, odjeću dugih rukava i nogavica, na glavi kapu, rukavice, naočale,...
Trebaju imati kosijer, sjekiru ili neki alat kojim će ubrati granu, kojom će potom lupanjem ugušiti početni plamen.
Leđna pumpa (ručna ili motorna) napunjena vodom može poslužiti za hlađenje ili otpuhivanje gorivog materijala. I drugi poljoprivredni alati mogu poslužiti kao priručno sredstvo za gašenje, pa se tako može lopatom posipati zemlja po plamenu i gorivom materijalu, grabljama se može uklanjati prizemna biljna prostirka itd.
Maslinik može stradati od požara nastalog u samome masliniku ili od požara koji je pristigao iz susjedstva. Obično je problem sa susjednim zemljištima koja su zarasla u divlje raslinje.
Najčešće od požara stradavaju maslinici, uvjetno rečeno, manjih površina i to od požara nastalih na susjednim zaraslim zemljištima. Što je kultivirani maslinik veće površine to je manje podložan požaru. Potrebno je da se maslinar pripremi za moguće neposredno gašenje požara, međutim učinkovitije je poduzeti preventivne radnje kako do požara uopće ne bi došlo.
Preventivu trebaju provoditi vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta, ne samo zašto što im je to vlastiti interes, već ih na to obvezuju i pravne norme u kojima stoji da su dužni primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada, te da se poljoprivredno zemljište mora održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta sposobnim za proizvodnju smatra se spriječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim korovom, odnosno raslinjem. Minimalna razina obrade i održavanje poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta.
Ako se s maslinikom ne postupa u skladu s agrotehničkim mjerama i ako je zapušten, tada požar može izbiti zbog bilo kojeg uzroka, kao i na bilo kojoj drugoj površini. U masliniku koji se uredno održava požar najčešće može izbiti nehatom prilikom spaljivanja orezanih grana tijekom rezidbe maslinika, pripreme žara za okrepu tijekom branja maslina,...
Ako se ne nadzire, vatra sa zapaljene hrpe može se „puzeći“ proširiti po travi. U masliniku, u kojem je tlo obrađeno tako da na njemu nema trave, širenje požara izostaje jer će bez „potpale“ vatra teško zahvatiti krošnje.
Od požara pristiglog iz susjedstva s neuređenog maslinika, šume ili makije, u uređenom masliniku stradati će krošnje rubnih maslina. Širenje požara sa susjednih površina na maslinik zaustavlja se ili usporava zaštitnim pojasom na kojem je uklonjeno raslinje.
Preporučena širina pojasa, koji bi poslužio zaustavljanju fronte požara, treba biti široka dovoljno da očekivana duljina nadolazećeg plamena ne može zahvatiti maslinik ili treba biti široka duplo više nego je najviša visina raslinja uz pojas. Toplina s požara u susjedstvu zračenjem zahvaća najbliže masline i time ih može zapaliti ili oštetiti toliko da se osuše.
U šumi koja graniči sa zaštitnim pojasom i maslinikom nisko raslinje treba biti uklonjeno, a stabla u njoj trebaju biti prorijeđena i pripremljena, tako da ih ne može zahvatiti požar odnosno, ako ih i zahvati, da bude slabijeg intenziteta.
Nije dobro grane i uopće odrezani materijal ostavljati na rubu maslinika, jer na tlu predstavlja „dobro“ gorivo. Najbolje je orezani materijal koristiti kao biomasu, kompost, gorivo u domaćinstvu itd. Uništavanje orezanih grana i otpadaka paljenjem poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. To znači da se vatra ne smije paliti tijekom ljetnih mjeseci.
Tijekom zimskih mjeseci smije se paliti uz prethodnu telefonsku prijavu vatrogascima ili policiji. Paljenje trebaju obaviti najmanje dvije osobe, kako bi imale lakši nazor nad vatrom i mogle brže reagirati u slučaju neželjenog razvoja paljenja. Paljenje se ne smije obavljati kada je vrijeme vjetrovito. Tijekom paljenja treba imati potrebitu količinu vode za početno gašenje, odnosno za polijevanje zaostalog žara pri završetku spaljivanja.
Dakle, maslinik bi trebao biti bez trave, pojas uz maslinik bez raslinja, a susjedna šuma prorijeđena i potkresana. Rubni nasadi, odnosno makija i šuma trebaju biti prorijeđeni za bolje strujanje zraka u masliniku, ali treba znati da se time, u slučaju požara, ubrzava i strujanje dima i uopće gorućih plinova. Maslinik na padini je izloženiji strujanju i vrućim plinovima požara.
Znamo da je voda najbolje sredstvo za gašenje požara međutim često, zbog nedostatka vode ili nemogućnosti transporta, njena uporaba izostaje. U uvjetima teže pristupačnosti, a time i otežanog gašenja požari se brže šire i do katastrofalnih razmjera. Obično putova i prilaza nema dovoljno, pogotovo za teža vozila. Lokalna uprava treba pomoći da se izrade putovi koji služe kako u poljoprivredne tako i u protupožarne svrhe.
Ako se maslinik navodnjava na rubovima treba osigurati mogućnost uporabe vode u obrani od požara. I u drugim slučajevima treba predvidjeti mogućnost uporabe vode.
Postojeće suhozide, odnosno međe treba održavati i izgrađivati nove jer oni, kao prepreke, pomažu u usporavanju i zaustavljanja širenja požara.
Treba poduzeti sve da do požara ne dođe, a ako do njega ipak dođe, treba biti pripremljen. Kada požar krene nema više vremena za ispravljanje propuštenog.
travljen.JPG
