ubojica berbeSvrdlaš može pričinjavati štete sve do kraja kolovoza

Osim fiziološkog osipanja mladih tek zamentutih plodova, koji mijenjaju boju prema smeđoj ili crnoj te otpadaju dok su veličine od 0,5 do 1 cm, otpadanje može biti uzrokovano aktivnošću dvaju štetnika plodova masline.

Prvi je maslinin moljac, čija se druga generacija razvija na mladim plodovima tijekom srpnja. U to vrijeme moljac odlaže jaja na plodiće veće od 4-5 mm. Gusjenica moljca prilikom ubušenja u mladi plod prekida veze između ploda i peteljke, plod se suši, mijenja boju i tada dolazi do prvog otpadanja plodova, na Mediteranu poznatom i po nazivu „prva kaskola“.

Plodovi koji su otpali kao poslijedica ova dva opisana uzroka na sebi nemaju nikakvih vidljivih oštećenja ili uboda.

Drugi štetnik koji može uzrokovati otpadanje mladih plodova je svrdlaš. Maslinin svrdlaš latinskog naziva Rhynchites cribripennis je mali kornjaš crvene boje i veličine oko pola cm.

Postoje pisani podaci o štetnom djelovanju maslininog svrdlaša na našem području koji govore da je sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća na položajima oko mjesta Sali « …oborio u prosjeku 40 posto maslininih plodova, a ima maslina koje su njegovim djelovanjem izgubile preko 60 posto plodova ». Slični se podaci spominju i za područje otoka Paga, oko mjesta Lun, a manje zaraze su zabilježene u okolici Splita, Dubrovnika i sl.

Odrasli kukac maslinina svrdlaša se može javiti u maslinicima već tijekom mjeseca travnja i prisutan je do kraja kolovoza. U početku se hrani lisnim pupovima, listovima i cvjetovima, a kasnije ishranu nastavlja na mladim plodovima. Svrdlaš napada plodove već kada su veličine od oko 5 mm i veći, te uzrokuje njihovo sušenje i otpadanje.

Ova pojava sušenja i otpadanja plodova može se mješati s fiziološkim otpadanjem zbog loše oplodnje ili suše. Naime, maslinin svrdlaš svojim rilom ubada mladi plod najčešće na njegovu vrhu, što je logičan odabir jer je na tome mjestu plod najsočniji.

Ubodom uzrokuje njegovo sušenje od vrha prema peteljci i nakon toga prvi mladi, manje od mjesec dana stari plodovi, otpadaju. U nekim maslinicima creskog bazena je 2005. godine uočeno da je već u prvom naletu maslinin svrdlaš očistio polovicu zametnutih plodova, a do sredine srpnja je na nekim lokalitetima uništio kompletan urod.   

Osnovom praćenja intenziteta napada maslinina svrdlaša, može se definirati kritično razdoblje od sredine lipnja do kraja srpnja, kada se štete koje ovaj štetnik čini očituju u otpadanju plodova masline.

Kasnije krajem srpnja i u kolovozu, a otprilike nakon formiranja koštice, maslinin svrdlaš nastavlja s bušenjem otvora na plodu u koje tada odlaže po jedno jaje. Ličinka svrdlaša se ubušuje u još neotvrdnutu košticu i izjeda sjemenku ploda koji kasnije napušta, plod otpada, ličinka odlazi u tlo gdje se kukulji, a neke se ličinke kukulje tek sljedeće jeseni. Odrasli kukac ostaje u tlu sve do proljeća.  

Uočeno je da maslinin svrdlaš najradije napada plodove mastrinke i nekih drugih sorata sitnog ploda, a rjeđe pitome masline krupnijeg ploda. Međutim, na nekim je područjima s visokom populacijom maslinina svrdlaša uočeno da bez ikakve razlike napada sve sorte masline.

Pojava maslinina svrdlaša u maslinarskom području ili masliniku je vezana i uz karakteristike terena. Tako je npr. na kamenitim područjima prisutnost i djelovanje svrdlaša jače izraženo.

Ubodi maslinina svrdlaša mogu se površnim motrenjem lako zamijeniti s ubodom maslinine muhe, što se i događa, jer nije rijetkost da se čuje da je „muha više puta izbušila cijeli plod“. Ovo se naravno odnosi na simptome napada maslinina svrdlaša. Inače je razliku lako uočiti upotrebom lupe ili drugog povećala jer su lako uočljivi okrugli i široki otvori od uboda svrdlaša, u odnosu na one od maslinine muhe koji su uski i klinasti.      

Kasniji napadi maslinina svrdlaša (kraj kolovoza i dio rujna) ne uzrokuju otpadanje plodova masline, ali je poznato da u sušnim godinama izbodeni plodovi mogu sadržavati i do trećinu ulja manje od zdravih plodova.

prof. dr.sc. Mario Bjeliš