StoryEditorOCM

INTEGRIRANa PROIZVODNJaTeo Šantić: Evo kako sam sačuvao berbu

Piše PSD.
30. ožujka 2015. - 09:27
santic

Još u broju Masline od rujna 2014. pisao sam o mogućim razlozima da godina neće biti priklonjena maslinarima jer je zima 2013. bila topla bez hladnih razdoblja koji su nužni za ciklus mirovanja maslinika. Nakon loše fenofaze cvatnje i osrednje oplodnje, vjerovao sam da će se na Braču ubrati trećina od prosječne količine maslina. Ipak, meteorološke prilike i dalje nisu išle na ruku maslinarima: česte i obilne kiše u srpnju pogodovale su razvoju brojnih štetnika i bolesti.

Velike količine vlage i temperatura ispod 30 stupnjeva prouzročile su pojavu bakterijskih oboljenja koje su prenosili brojni štetnici koji su na predjelima uz more počeli intenzivni let već u prvim danima srpnja.

Budući da svoj rad u masliniku temeljim na analizi situacije i savjetima stručnih službi, pripremio sam plan zaštite u skladu s tehnološkim uputama za način Integrirane poljoprivredne proizvodnje.

Slijedio je nastavak borbe protiv maslinove muhe. Kako dalje djelovati u zadanom okruženju? Intenzivan let nastavio se kroz rujan. Upornim čišćenjem feromonskih lovki i postavljanjem zatrovanih mamaca uspio sam populaciju muhe smanjiti na prihvatljiv broj, no to i dalje nije bilo niže od praga štetnosti.

Što raditi i koliko čekati na berbu?

Krajem rujna, sukladno pravilniku, dolazi mi u maslinik nadzorna osoba za INT proizvodnju i konstatira da su sve potrebne agrotehničke mjere odrađene po tehnološkim uputama, pa je nadzornik pohvalio stanje maslina i ploda.

Poneki maslinari u to vrijeme kreću u berbu uz konstataciju da žele spasiti što se spasiti da! Svakodnevno sam pratio situaciju u masliniku, slao sam slike i plodove Savjetodavnoj službi i konzultirao se o vremenu berbe. Na osnovi preporuka odlučio sam pričekati s berbom jer su rezultati ispitivanja bili dobri. Broj zaraženih plodova kretao se oko 8%, pa smo zaključili da će korisnije biti čekati na veći randman, pa makar izgubio desetak posto ploda.

Uljara je krenula s radom polovinom rujna prerađujući masline dva puta tjedno. Randman je bio jedva 8%, pa je bilo uputno čekati još nekoliko tjedana ako su masline zdrave.

Velika količina vlage uz temperaturu zraka iznad 25 stupnjeva pripomogla je prisilnoj zriobi maslina. To je bilo izražajnije na stablima sa slabijim urodom, pa sam započeo berbu u prvim danima listopada.

Trebalo je munjevito pobrati maslinik, angažirao sam nekoliko prijatelja i sve raspoložive obiteljske snage. Tog jutra smo svratili u poljoapoteku da bi kupili grablje za berbu maslina, pa nas je prodavačica u čudu zapitala da li se šalimo jer mora u skladište po grablje: „Čo grabuje, još nitko nije tražio grabuje za berbu maslina, a mislim da i neće. Vi ste prvi koji ih trebate“.

“Molim te požuri, danas mora pasti tona pa nam trebaju grabuje“ kažem joj smiješeći se.“ O! Da tona!“, kaže mi prodavačica i otrči u skladište.

Brali smo …Prijatelji su konstatirali: “Zdrave su i dobro se drže, mogo si ih još držat na stablu“. “Moramo ih što prije pobrati“, kazao sam pa više nije bilo pitanja o strategiji berbe. Toga dana su grablje bile ključna investicija. Ubrali smo skoro tonu maslina koje su bile vrhunske kvalitete i imale randman od 15,5%.

Da bi kampanja dobila šlag na kraju, još je nedostajao inspekcijski nadzor. Bavljenje Integriranom poljoprivredom podrazumijeva inspekcijski nadzor od strane Ministarstva poljoprivrede na osnovi kojeg se dodjeljuju rješenja o označavanju poljoprivrednih proizvoda iz Integrirane proizvodnje službenom oznakom. Oznaka je simbolična, tj. na slici je korisni kukac zlatooka (mrežokrilka) prirodni neprijatelj maslinove muhe.

Ne krijem zadovoljstvo činjenicom da sam u vrlo zahtjevnim uvjetima uspio proizvesti značajnu količinu kvalitetnog maslinova ulja zaštićenog oznakom INT.

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli u ovim aktivnostima; savjetodavnoj službi SDŽ Kaštel Sućurac, podružnici Savjetodavne službe Supetar, Zavodu za zaštitu bilja Solin, Uljari PZ Postira i prijateljima koji su mi bili od pomoći.

PIŠE Teo Šantić 

Što je integrirana proizvodnja voća

Integrirana proizvodnja voća je sustav uzgoja koji podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivijim mjerama.

Pri integriranoj proizvodnji vodi se računa o:
– smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih staništa,
– čuvanju i poticanju plodnosti tla,
– čuvanju i poticanju biološke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije,
– optimalnoj uporabi agrokemikalija s obzirom na nutritivna i toksikološka svojstva hrane,
– zaštiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zaštitu bilja,
– ekonomskoj održivosti sustava proizvodnje.

27. travanj 2024 01:16