O rezidbi maslina maslinari stalno uče i nikada nisu dovoljno naučili. Uvijek ima velikih dilema, malih i velikih pogrešaka – svakom se maslinaru čini da nigdje nema toliko dvojbi kao kod rezidbe maslina.
"Vrijeme rezidbe maslina ovisi o dva faktora: organizaciji vašeg vremena i stručnom pristupu rezanju. Onaj tko ima 10 ili 50 maslina, taj se može organizirati kako hoće i kad hoće, ali onaj tko ima tisuću, dvije, tri ili više tisuća maslina sigurno ne može dugo odgađati rezidbu", počeo je pred osrednjom maslinom tumačiti agronom Žarko Kovačić.
A onda je naglasio važnu razliku između masline i drugih voćaka:
"Maslina se razlikuje od ostalih voćnih vrsta u momentu razvrstavanja pupova. Na stablu se cvjetni pupovi razvijaju na jednogodišnjoj grani, koja raste iz dvogodišnje, a ta raste iz trogodišnje. Cvjetni pup na jednogodišnjoj grani masline razvije se od 15. veljače do 15. ožujka za ovu godinu. Kod smokve, trešnje, breskve, loze, svega ostalog, to se događa do polovine lipnja prethodne godine za ovu godinu. Dakle, da smo u prosincu odrezali ovu jednogodišnju granu s masline i stavili je u tople uvjete, i jednu takvu granu s trešnje, te da nam je to krenulo, kod trešnje bismo točno vidjeli cvijet, ali kod masline ga ne bismo vidjeli u prosincu. Zbog toga je bolje čekati s rezidbom maslina. Dakle, mi po obliku grane, njezinu položaju i rastu pretpostavljamo što će nam biti rodna grana, izrođena grana, mješovita grana, drvna grana ili vodopija. To u prosincu možemo pretpostaviti, ali ne možemo sa sigurnošću znati sve do sredine ožujka."
"Ako obavimo jaku rezidbu u prosincu ili siječnju ili odmah poslije berbe", veli Kovačić, "tada stablo ima signal da mu fali lista i ono će onda slabije razvijati cvijet, a intenzivnije će razvijati pupove lista. Da budemo jasni, to nije jedini moment koji utječe na cvjetanje, na taj razvoj mogu utjecati i niske temperature. Ako imamo pretoplu zimu, i onda nam izostaje cvatnja. Dakle, što se tiče struke, bilo bi puno bolje pričekati s rezidbom maslina barem do sredine ožujka, u Dalmatinskoj zagori možda i konac ožujka, jer se zbog malo hladnije klime pomiče razvrstavanje pupova. Dakle, ako možete čekati s rezidbom, čekajte, ali ako imate puno stabala, sigurno ne možete čekati 15. ožujka da biste krenuli s rezanjem."
To je, dakle, priča o početku rezidbe. A do kada se može rezati maslinu?
"Kad je zadnji moment za rezanje maslina? U cvatnji! Stablu ništa neće biti. Ali trebate razlikovati rez škarama i rez pilom. Kad počne jako kolanje sokova u maslini (uglavnom do sredine travnja), bilo bi poželjno stati s pilom, ne piliti maslinu. Ali rezati škarama možete slobodno i u punoj cvatnji, stablu masline neće ništa biti. Osim što ćete vi biti malo žuti od peludi masline. Dakle, maslinu možete rezati škarama dok god imate vremena. Nikad nisam vidio nikakve posljedice i kad se maslinu reže u punom cvatu. Čak ako je tiho vrijeme, bonaca, trešnja koja se događa dok režete može pomalo i pospješiti zametanje."
Prije nego što je počeo rezati osrednju maslinu na formu polikonične vaze, agronom Kovačić poučio je maslinare o razlikovanju grana na maslini.
"Imamo vodopije, drvne grane, miješane grane, rodne grane. Vodopije karakterizira jak uspravan rast iz debele grane. Vodopija ne uzima samo vodu, nego i najviše hrane, i zbog toga joj je list obično modriji, zeleniji, veći, a i koljenca između listova su joj obično veća nego kod drvenaste grane. Koje su drvne grane? One su isto uspravne, ali rastu iz dvogodišnje grane, list je bliži sorti i manje je tamne boje nego kod vodopije. Kad režemo maslinu, moramo misliti godinu dana unaprijed i ova drvenasta grana služi nam za rod iduće godine. Vodopije u principu bacamo. Ostavit ćemo ih jedino ako imamo duge gole, debele grane, pa ćemo ih onda prorijediti, na njih pet ostavit ćemo dvije i onda možemo razmišljati za godinu dana da nam služi za povrat u debelu granu. Položena grana nam je miješana grana i ona ove godine rađa."
Čemu služe 'antene'
"Kojim se redom reže stablo? Ovo je pravilo kod apsolutno svega, bilo masline bilo jabuke: stablo se reže od vrha prema dolje i reže se izvana prema unutra. Ako radimo obrnuto, onda vam se lako dogodi ogoljavanje debla. U našim je krajevima osnovni nedostatak u maslinicima da imamo puno debelog drva u odnosu na količinu lista na maslini.
Maslinu režemo na formu vaze, s tri ili četiri osnovne grane. Na tim osnovnim granama nastojimo složiti piramidu – ne otvorenu lumbrelu, nego zatvorenu, radi osvjetljavanja i zasjenjivanja. Jer ako se maslina širi od vrha prema dolje, gornje 'etaže' stvarat će manju sjenu donjim 'etažama', a to je posebno značajno na položajima gdje imamo problema s paunovim okom. Ako je obratno, ako gornji gustiš pokriva donji dio, gdje se dulje zadržavaju jutarnje rose, onda imate problema s paunovim okom.
Na početku biramo granu koja nam se čini najzgodnija za vrh. Vrh bi trebao stršati iznad ostalog nekoliko centimetara. Obično slijedi pitanje: čemu te 'antene'? 'Antene' imaju svoju funkciju, to mi u struci zovemo efekt vrha. Ona diktira raspored svjetla, a onda dalje i raspored hranjiva prema dolje. Znači, ovisno o stablu trebalo bi složiti tri piramide, tri vrha koja su podjednako raspoređena u prostoru i prema visini."
Završavajući rezidbu omanje masline, Žarko Kovačević još je istaknuo kako nikako ne treba totalno ogoliti sredinu krošnje masline.
"Tu je s gornje strane grane mlada kora, bit će izložena jakom suncu i onda nam se događaju ožegotine. Opeklina na kori ogoli granu do drva, smanjuje se cirkulacija sokova iz lista prema korijenu i imamo efekt poluprstenovanja. Dakle, unutarnji dio stabla masline treba prozračiti, a ne ga ogoliti."