Makrohranjive tvari su proteini, ugljikohidrati i masti. Masti i ulja su široko rasprostranjeni te se drže zaslužnim za okus i teksturu gotovog jela. Pod pojmom „masti“ zapravo imamo cijelu skupinu u kojoj su krute životinjske masti, biljna ulja, loj, margarini...
Prema biološko-fiziološkoj funkciji u organizmu masti i ulja jedna od podjela je na rezervne masti i organo masti.
Ukoliko organizam ne potroši unesene masti i ulja kao energetski izvor, višak će pohraniti u rezervne masti odnosno u masno tkivo. Organo masti sudjeljuju u izgradnji stanične membrane, utječu na izmjenu tvari, a i katalizator su brojnih vitalnih funkcija i procesa u organizmu.
Redovitom prehranom u organizam unosimo fiziološki vrlo važne masti, koje su zapravo mješavina triju jednako važnih masnih kiselina: zasićenih masnih kiselina, jednostruko nezasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina.
Masti su iznimno važne. Čak 40 do 50 posto dnevne energije organizam osigurava iz masti. Dominantne su u prehrani i kao izvor energije. No tajna “dobrih” masti je upravo u odnosu zasićenih i nezasićenih masti, odnosno u ravnoteži masnih kiselina čiji odnos dugoročno ostavlja posljedice na zdravstveni status.
Uz već naglašene podjele na zasićene te nezasićene (jednostruko zasićene – višestruko nezasićene), masti se dijele i na masti životinjskog podrijekla i biljne masti. Još jedna podjela je na skrivene masti i vidljive masti.
Skrivene masti su opasnost suvremene prehrane. Zapravo je riječ o namirnicama koje su ukusne i slasne, a u svom kemijskom sastavu imaju visok postotak masnoća (najilustrirativniji primjer su: suhomesnati proizvodi, namazi, biljne paštete, peciva i grickalice.)
Vidljive masnoće su znatno ugodnije za kreiranje jelovnika. Sa velikom točnošću i vrlo jednostavno možemo dozirati količinu koju želimo imati u dnevnom jelovniku uz izbjegavanje mogućnosti podkradanja sadržaja koji je vrlo čest kod tzv. skrivenih masti (kod određenih vrsta mesa i ribe, te jaja…)
Omega-3 i omega-9 masne kiseline iz maslinovog ulja imaju posebno blagotvorno djelovanje. Upravo to kako ćemo u djetinjstvu osigurati optimalan odnos u svakodnevnoj prehrani omega -3 te omega -6 i omega -9 masnih kiselina odrazit će se na pravilan rast i razvoj djeteta, ali i na dane iza toga.
Prehrana u djetinjstvu je vrijednota koju naplaćujemo u zrelim godinama, posebno kada su zdrave i manje zdrave masti u pitanju. Jako važno je napomenuti kako su upravo masti (biljne i životinjske) skrivene ili pak vidljive uz veliko prisutvo šećera pravi i dokazano najveći razlog povećanja tjelesne mase kod djece i mladeži.
Za djecu se ne predlaže konzumiranje preparata koji su nadomjestak omega masnih kiselina. Ukoliko se suplementacija provodi potrebno ju je ukomponirati uz prehrambene navike. Optimalnim unosom maslinovog ulja i ribe (za manju djecu riblja pašteta) može se postići ravnomjerana i harmonična opskrba organizma.
Masne kiseline ulaze u strukturu mozga i odgovorne su za zdravu mrežnicu, a idealan prirodan omjer je upravo u maslinovom ulju, gdje je 74,45 % nezasićenih, 16,16 % zasićenih i 8,84 % višestruko zasićenih masnih kiselina.
Potvrđeno je kako je stupanj probavljivosti majčinog mlijeka jednak kao i stupanj probavljivosti maslinovog ulja. Maslinovo ulje osigurava dostatne količine visoko biološki raspoloživih vitamina A, D, E i K. Ujedno, maslinovo ulje potiče aktivnost žučnog mjehurića i time bolji rad crijeva, a posebno je važna njegova antifungicidna i antiupalna uloga kada je sluznica probavnog sustava u pitanju.
Kada djeca započinju sa unosom biljnih ulja? Sukladno kalendaru dohrane i po dogovoru sa pedijatrom dijete započinje s konzumiranjem tzv. dječijih obroka u drugoj godini života, a tada je maslinovo ulje izvrstan odabir.
Evo nekoliko primjera prve primjene manje količine maslinovog ulja: kašici od mrkve dodajte nekoliko kapi maslinovog ulja, kuhanoj riži s piletinom ili kašici od tikvice dodajte nekoliko kapi maslinovog ulja.
Zbrojite unos skrivenih i vidljivih masti te održavajte optimalan odnos masnih kiselina koji je fiziološki najpoželjniji za djecu! Ulje se daje kao dio jela u okviru predviđenog obroka i u količini koja mora pratiti dob djeteta. Količina ulja se izračunava u odnosu na ukupni dnevni energetski unos.
StoryEditorOCM
dječja prehranaMaslinovo ulje je probavljivo poput majčinog mlijeka
8. travnja 2015. - 13:09
shutterstock_153932168
