Istraživanja pokazala koje su sorte najosjetljivije na paunovo oko i koji čimbenici pojačavaju predispozicije za infekciju
Simptomi zaraze paunovim okom / Foto: Prof. dr. sc. Mario Bjeliš
opasan štetnik

Istraživanja pokazala koje su sorte najosjetljivije na paunovo oko i koji čimbenici pojačavaju predispozicije za infekciju

Gljivica uzročnik paunovog oka uzrokuje lezije na gornjoj strani lišća i povremeno na peteljci lista, peteljci ploda i rijeđe na plodu. Najčešći simptomi su okrugle pjege na lišću, čija veličina može varirati od 2-10 mm u promjeru i boji od smeđe do žute i zelene, poslagane u koncentričnim krugovima. 

Posljedica lezija koje stvara gljivica S. oleagina je otpadanje lišća, ponajprije na granama donjeg dijela krošnje, koje mogu izgubiti kompletnu lisnu masu. 

Ovo uzrokuje ukupno slabljenje stabla masline, a brže stagniranje i propadanje stabla se povećava s porastom broja infekcija. Posljedica zaraze je značajno smanjenje prinosa i moguće propadanje vršnih vegetativnih pupova, što usporava razvoj stabla, a mlada stabla izvrgava opasnosti od propadanja. 

Klimatski faktori

Klimatski faktori imaju važnu ulogu u razvoju bolesti paunovog oka. Gljivica uzročnik se razvija normalno i kontinuirano u klimatima sa srednjim vrijednostima temperatura između 10C i 20 C. Virulentnost bolesti ovisi o količini i rasporedu oborina. 

Područja s kišnim i blažim proljećem i jeseni, sklonija su jakim zarazama ovom bolešću. Isto se događa u područjima s blagim zimama i hladnijim ljetima. U ovakvim uvjetima, bolest ne prestaje s razvojem i infekcije se preklapaju. Općenito, na području Mediterana, do infekcije dolazi tijekom proljeća i jeseni. Tijekom ljeta i zime, razvoj bolesti je limitiran nepovoljnim klimatskim uvjetima. 

Intenzivno navodnjavanje, nepravilna rezidba, pozicije maslinika uz rijeke, jezera, doline i druga područja gdje se zadržava visoka vlažnost, vode k jakom intenzitetu napada, jer su masline izložene visokoj vlazi duže razdoblje. Intenzivna gnojidba dušičnim gnojivima i nedostatak kalcija, također su predispozicije za zarazu.       

Metoda s lužinom

Određivanje roka suzbijanja uzročnika bolesti paunovog oka se provodi primjenom metode s lužinom. 

Uzorci lišća za brzu analizu uzimaju se u tjednim intervalima. Metoda s lužinom koristi se za utvrđivanje prisutnosti bolesti masline, osobito paunovog oka – S. oleagina  i ocjenu trenutačne latentne zaraze listova masline. 

S obzirom na to da je gljivica uzročnik paunovog oka tijekom cijele godine prisutna u maslinicima, potrebno je na područjima koja su podložna napadu redovito provoditi motrenja. Metoda s lužinom ima prednost uočavanja simptoma napada i ocjenu zaraze prije nego se simptomi prirodno pojave. 

Ova metoda određivanja skrivene zaraze se također zove „brza dijagnoza“. Metoda se temelji na upotrebi 5 posto otopine natrijeve (NaOH) ili kalijeve (KOH) lužine. Otopina se priprema tako da se voda zagrije na temperaturu od oko 55-60 ° C i u nju oprezno sipa lužina uz upotrebu zaštitnih rukavica. 

Nakon 5-10 minuta stavlja se uzorak lišća u otopinu u trajanju oko pola sata. Nakon vađenja uzorka lišća, na zaraženim listovima, tj. njihovoj gornjoj strani uočit će se obrisi pjega tamnije boje od lišća (mjesta infekcije), što je siguran znak da je lišće zaraženo paunovim okom – S. oleagina. 

Obično se kao uzorak uzima 200 listova posebno s donje i gornje polovice krošnje. Ova metoda je značajna iz razloga mogućnosti procjene napada. Npr. ako je indeks zaraze tijekom ljeta veći od 5 posto, preporuča se provesti jedno preventivno tretiranje prije početka kiša krajem ljeta ili početkom jeseni. 

Sorte

Sorte maslina su različito osjetljive na bolest paunovo oko koju uzrokuje gljivica uzročnik zaraze, a mehanizam otpornosti sorata, do sada nije potpuno razjašnjen. 

On potječe od više čimbenika kao što su debljina i građa kutikule lista i još važnije kemijske reakcije kojom tkivo lista pruža otpor širenju gljivica. Naime, napadnute stanice lisnog tkiva, na poticaj gljivice S.  Oleagina, sintetiziraju određene sastojke koji spriječavaju razvoj patogena.

Zabilježena je različita osjetljivost sortimenta u različitim klimatskim uvjetima, pa je poznato da su sjeverne strane dalmatinskih otoka, inače pod utjecajem bure, u pravilu manje ugrožene od dolina i zavala. 

Inače, unutar našeg sortimenta postoje manje ili više osjetljive sorte, a osjetljivost se obično uspoređuje sa sortom Oblicom, koja je u uvjetima povoljnim za razvoj bolesti paunovog oka visoko osjetljiva.

U svim se slučajevima preporuča primjena bakrenih pripravaka. Preporučljivo je provoditi agrotehničke mjere održavanja krošnje otvorenom i štoviše odabirom uzgojnog oblika koji to omogućuje (vaza, kotlasta krošnja), te izbjegavati gustu sadnju. 

Preporučeni fungicidi za zaštitu od ove bolesti su fungicidi na osnovi bakrenog sulfata, bakrenog oksida, bakrenog oksliklorida i bakrenog hidroksida.

prof. dr. sc. Mario Bjeliš

Koje su sorte najosjetljivije na paunovo oko

Istraživanja osjetljivosti domaćeg sortimenta maslina su pokazala da su najosjetljivije sorte Levantinka, Oblica, Drobnica, Buža, Dužica, dok su sorte Lastovka, Bjelica i Uljarica pokazale manju osjetljivost. 

Poznato je da su uvezene, udomaćene sorte maslina talijanskog podrijetla manje osjetljive na napad paunovog oka, a među njima su bolju otpornost pokazale sorte Leccino, Pendolino, Ascolana Tenera, Sv. Katarina i Cucco, dok su osjetljivije Frantoio, Coratina, Carolea,... 

Predispozicije za zarazu

Intenzivno navodnjavanje, nepravilna rezidba, pozicije maslinika uz rijeke, jezera, doline i druga područja gdje se zadržava visoka vlažnost, vode k jakom intenzitetu napada, jer su masline izložene visokoj vlazi duže razdoblje. Intenzivna gnojidba dušičnim gnojivima i nedostatak kalcija, također su predispozicije za zarazu.

Nova četiri virusna oboljenja

Zavod za zaštitu bilja je 2006. godine prvi put u Hrvatskoj utvrdio nazočnost četiri virusna oboljenja na autohtonim sortama u maslinicima Hrvatske, ali i potvrdio da je naša najzastupljenija sorta Oblica najvećim djelom nezaražena.