Broj do sada zaraženih u Hrvatskoj je u vrijeme pisanja ovog teksta bio oko 10 tisuća. Međutim, stručnjaci navode da bi se u izvješćima trebalo napominjati da je to broj potvrđeno, a ne stvarno zaraženih osoba.
U stranim i domaćim medijima znanstvenici su tvrdili da bi broj aktivnih slučajeva trebalo množiti s 10, 20 ili više puta da bi dobili realniju trenutnu brojku inficiranih.
Voditelj Laboratorija za naprednu genomiku Instituta "Ruđer Bošković", Oliver Vugrek, ocijenio je tijekom travnja da podaci o broju zaraženih koronavirusom u svijetu nisu točni te da tadašnja istraživanja ukazuju da je broj deset do dvadeset puta veći.
Drugi pak navode da je situacija još i gora. Znanstvenici su podijeljeni oko takvog načina promatranja epidemioloških podataka.
– Te projekcije nemaju znanstveno utemeljenje. Upitna je vrijednost takvih kalkulacija, a mogu plašiti javnost. S druge strane, istina je da određeni broj ljudi nema simptome, pa se može zaključiti da je zaraženih više. Ali koliki je to broj, to stvarno nitko sa sigurnošću trenutno ne može reći - rekao nam je ministar zdravstva Vili Beroš, a oprezni su i naši znanstvenici.
Nedavno je akademik Ivan Đikić naveo da imamo više zaraženih nego što je potvrđenih slučajeva, jer su turisti većinom mlađi, a oni imaju blage ili nikakve simptome. To vidi kao opasnost i zato poziva na povećanje broja testiranja. Također, i Svjetska zdravstvena organizacija u svojim novim preporukama preporučuje da se sve osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženima trebaju testirati, pokazivale one simptome ili ne.
Đikića smo pitali da nam kaže ima li on procjenu koliko bi zaista moglo biti stvarno zaraženih u Hrvatskoj.
- Na temelju seroloških testiranja u Hrvatskoj, Stožer je iznio da je broj zaraženih bio oko 2% tijekom svibnja, iako nisu objavili te podatke. Prema brojevima genetski testiranih osoba tada se tvrdilo da to znači oko 40 puta veće brojeve onih koji su bili zaraženi, a nisu još testirani genetskim testovima.
U zaključcima moramo biti oprezni jer sada u kolovozu ne znamo još uvijek točne brojeve serološki pozitivnih u Hrvatskoj, s time da imamo i dosta veliki broj turista, tako da brojevi mogu varirati. Stoga možemo samo govoriti o procjenama i predikcijama, a ne tvrditi sigurno da je broj zaraženih i 80 puta viši - oprezan je i Đikić.
Savjetnik premijera dr. sc. Ozren Polašek, stručnjak za javno zdravlje, također nam je dao svoj komentar.
- To su samo procjene, ali ja se s tim zaista ne bih bavio. Sigurno je da ima više zaraženih jer je dokazano da određen broj inficiranih nema simptome, a širitelji su virusa. Međutim, koliki je to broj trenutno je zaista teško reći. Neki spominju da bi trebalo pomnožiti broj aktivnih slučajeva sa 20, a neki čak i 80, ali preciznog izračuna ili znanstvene procjene za Hrvatsku ne postoje. Ima tu i nekih istraživanja, međutim ona nisu specifična za našu zemlju, jer vidite da je situacija drukčija od države do države, kao što su i različite mjere protiv korone.
U tim istraživanjima su gledali broj testova i potvrđeno pozitivnih, te potom broj osoba u kojima su serološkim testovima našli protutijela, dakle preboljeli su COVID. I onda su usporedili ta dva broja. Međutim, prokuženost stanovništva je drukčija od zemlje do zemlje i stoga ne možemo izvoditi jedan generalni zaključak na cijelu populaciju - kaže liječnik, navodeći da očekuje da bi se u idućim tjednima epidemiološka slika trebala smirivati u Hrvatskoj.
U vrijeme pisanja ovog teksta u četiri dalmatinske županije je bilo oko 1000 aktivnih slučajeva, od čega najviše u Splitsko-dalmatinskoj (734), potom Šibensko-kninskoj (131), Zadarskoj (128) i Dubrovačko-neretvanskoj (72). I sada, ako taj broj pomnožimo s najmanjnima procjenama o stvarnom broju trenutno zaraženih (10 do 20 puta više od službene statistike), ispalo bi da u četiri županije imamo oko 10.000 - 20.000 inficiranih, a u slučaju najviše procjene njih čak 80 tisuća. U prvom slučaju bi značilo da u Dalmaciji onda možda imamo i do 19 tisuća neotkrivenih slučajeva.
Međutim, i ta donja, ali i gornja procjena, kako su nam naveli naši stručnjaci, su nepouzdane, stoga ih ne treba uzimati ozbiljno.
Takvog je stajališta i epidemiolog i mikrobiolog Mario Parčina, inače voditelj mikrobiološke dijagnostike Sveučilišne bolnice u Bonnu.
- Istina je da ima više inficiranih od broja potvrđeno zaraženih preko PCR testova. Ja se ne bih upuštao u bilo kakve procjene koliko je SARS-CoV-2 ušao u društvo i koliko je točno aktivnih slučajeva. Broj bi mogao biti veći od službene statistike potvrđeno zaraženih. Međutim, ako bi više i testirali, onda bi logično bilo i više inficiranih, s obzirom na određen broj ljudi koji ne razvijaju simptome.
Ali mislim da su naši epidemiolozi krenuli dobrim putem. Testiraju ljude sukladno epidemiološkim kriterijima, a ne masovno kao neke druge, bogatije države. Kontakte zaraženih šalju u samoizolaciju, a potom ako neki od kontakata razvije simptome, šalju ga na testiranje. Ako uzmete neselektivnu metodu lociranja zaraženih, možete krenuti u testiranje većeg broja ljudi. No, netko jedan dan može biti bez dokazanog virusa, a sutra imati kontakt sa zaraženim i tek nakon nekoliko dana razviti simptome i biti inficiran. Lažnu sigurnost može dati i serološki test.
Jer će čovjek pomisliti da je prebolio COVID i da je imun, te mu korona ne može više ništa. No, mi još točno ne znamo koliko traje imunitet na tu bolest. Također, i PCR test može biti lažno negativan jer se virus više ne nalazi u grlu, a to se događa kod uznapredovalih kliničkih oblika bolesti.
No, kod dijela tih pacijenata SARS-Cov-2 nastavio je replikaciju u nižim dijelovima dišnog sustava. I onda klinička slika pokazuje bolest COVID-19, ali PCR test iz brisa ždrijela ne može dokazati virus. I onda je tu najveća vrijednost ovog serološkog testa jer nam pomaže potvrditi klinički postavljenu dijagnozu - kaže Parčina.