StoryEditor
RegionalČISTA ENERGIJA

Počelo odbrojavanje: Hvar do 2035. postaje energetski samoodrživ! Na otoku će se instalirati tri sunčane elektrane ukupne snage 42 MW

Piše Ljubica Vuko/SD
17. kolovoza 2020. - 08:37
Tom Dubravec/HANZA MEDIA

Hvarani su suglasni na putu energetske tranzicije, napravili su plan prema čistoj energiji kako bi do 2035. godine postali energetski samoodrživi.

Prošlog tjedna predstavili su strategiju energetske tranzicije i potencijala razvoja otoka Hvara jer, kao što je kazao Rikardo Novak, gradonačelnik Hvara, “zbog svog geografskog položaja, veličine i pogodne klime otok Hvar je zasigurno jedan od otoka koji ima neizmjerni potencijal da bude samoodrživ”.

Taj dokument temelji se na uključenosti lokalne samouprave, civilnog društva i organizacija, te poduzetničkog sektora i obrazovnih institucija. Svi oni dali su svoj doprinos ovoj strategiji, a još se očekuje i formalno usvajanje na tijelima gradova Hvara i Starog Grada, te općina Jelsa i Sućuraj.

Četiri stupa

- U dogovoru s građanima kroz radionice koje smo proveli napravljena je analiza njihovih prijedloga, kroz što smo došli do zajedničke vizije otočne samodostatnosti. Hvarska vizija je samoodrživ otok u svakom pogledu, pa tako i energetskom, dok je lokalna zajednica educirana, informirana te uključena u razvoj otoka – kazala je, predstavljajući ovaj dokument, Ana Marija Jakas iz tvrtke izrađivača strategije Vivo Somnia.

Sve to otočani žele postići u idućih 15 godina, a kako je proces dugoročan, strategija je podložna revidiranju svake dvije godine. A da potencijala u obnovljivim izvorima energije ima, ne treba posebno naglašavati. Opće je poznata činjenica da je Hvar jedan od najsunčanijih otoka. U prosjeku godišnje ima 2722 sunčevih sati. Otok je poznat po blagim zimama i sušnim ljetima. Srednja godišnja temperatura, mjerena u razdoblju od 60 godina, iznosi 16,2 Celzijeva stupnja.

Svi ti podaci, kao i geografske i druge karakteristike, navedene su i u ovom Tranzicijskom planu prema čistoj energiji na otoku, koji je po površini od oko 298 km2 četvrti hrvatski otok, drugi po duljini obalne crte, nešto većom od 270 km i s duljinom od 68 kilometara najduži jadranski otok. Po razvedenosti obale je treći najrazvedeniji otok Jadrana. S vrhom Sv. Nikola od 628 metara nadmorske visine, drugi je najviši jadranski otok.

Kao i drugdje u Hrvatskoj, i na otoku Hvaru brojnost stanovništva se kontinuirano smanjuje već stotinu godina kao posljedica emigracijskih procesa. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, na otoku je 11.077 stalnih stanovnika, dok se u turističkoj sezoni taj broj utrostručuje. Većina građana su energetski potrošači, dok je vrlo malo onih koji su i proizvođači. Takvih je na otoku Hvaru samo 6%.

Kućanstva troše najviše energije na hlađenje i zagrijavanje prostora u kojem ljudi borave. Što se tiče korištenja energenata u svrhu zagrijavanja prostora, analiza prema podacima iz upitnika građana pokazuje da otočani najviše kombiniraju grijanje na drva (biomasa) i električnu energiju (31 posto), potom samo električnu energiju (30 posto), podjednako biomasu (11 posto), loživo ulje i biomasu, te obnovljive izvore energije. Većina (99 posto) za hlađenje prostora koristi električnu energiju.

Da bi otok Hvar do 2035. postao samoodrživ u svakom pogledu, prvi stup energetske tranzicije u proizvodnji električne energije sadrži pet ciljeva: izgradnja planiranih neintegriranih sunčanih elektrana, izgradnja integriranih sunčanih elektrana na javnim i poslovnim zgradama, te na privatnim objektima, kao i izgradnja autonomnih sustava i umreženi fotonaponski sustavi.
U drugom stupu ciljevi su vezani uz grijanje i hlađenje, u trećem uz cestovni, a u četvrtom stupu energetske tranzicije uz pomorski promet, kako bi se postigli svi ciljevi energetske tranzicije u prelasku na čistu energiju.

Uključivanja građana

U prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije na području otoka Hvara predviđene su tri lokacije za instalaciju sunčanih elektrana, ukupne snage 42 MW, i to na području grada Hvara, te općina Jelsa i Sućuraj. Izrada dokumentacije za dvije od tri potencijalne sunčane elektrane je u procesu. Investitor je HEP. Treća predviđena sunčana elektrana, kako je navedeno u tranzicijskom planu, nalazi se na području grada Hvara te je ona u fazi razvoja raznih modela financiranja jer želja je uključiti građane u sam razvoj elektrane kroz skupno investiranje.

Dr. Julije Domac: Potreba i realnost


- Drago mi je vidjeti da se stvari pokreću i doista hrvatski otoci moraju koristiti obnovljive izvore energije, pogotovo energije sunca u najvećoj mogućoj mjeri. A kad kažemo u najvećoj mogućoj mjeri, govorimo o otocima koji su 100 posto obnovljivi. Mislim da to danas nije više fraza nego potreba i realnost. Potencijal sunca, kao i to što se građanima pruža mogućnost investiranja, u isto vrijeme pad cijena investicija u fotonaponsku opremu, to je kombinacija koju se sad više ne može ignorirati – kazao nam je dr. Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu, koji je prisustvovao predstavljanju hvarske strategije.

item - id = 1038683
related id = 0 -> 1129453
related id = 1 -> 1129364
27. rujan 2021 00:45