Tri najbogatije zemlje prošle godine bile su SAD s financijskom imovinom od 209.524 eura po stanovniku, Švicarska sa 195.388 eura i Singapur sa 116.657 eura, dok je Hrvatska na 32. mjestu s 11.810 eura po stanovniku.
Podaci su to iz Allianzova Izvješća o globalnom bogatstvu za 2020. godinu, koje pokazuje imunitet bogatstva na krize u 57 zemalja svijeta, a u financijsku imovinu računaju se novac i bankovni depoziti, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, dionice, obveznice i investicijski fondovi.
Prošle godine, koju su obilježili društveni nemiri, eskalacija trgovinskih sukoba i gospodarska recesija, bruto financijska imovina širom svijeta porasla je 9,7 posto, na 192 bilijuna eura, što je najjači rast od 2005.
Za taj skok zaslužne su središnje banke s ublažavanjem monetarnih politika te su se burze odvojile od temelja i narasle za 25 posto. Imovina u vrijednosnim papirima narasla je 13,7 posto, najviše u 21. stoljeću, osiguranja i mirovine rasli su 8,1 posto, a bankovni depoziti 6,4 posto.
I kućanstva u plusu
Pandemija je ove godine uzrokovala najdublju globalnu recesiju u posljednjih stotinu godina te su središnje banke i fiskalne vlasti diljem svijeta lansirale dosad neviđene monetarne i financijske "bazuke". Iz Allianza procjenjuju da su privatna kućanstva uspjela nadoknaditi svoje gubitke u prvom kvartalu i zabilježila su blagi rast globalne financijske imovine za 1,5 posto do kraja drugog tromjesečja, dok su se bankovni depoziti, potaknuti programima javne financijske potpore i preventivnom štednjom, povećali za sedam posto. Izgledno je da će financijska imovina privatnih kućanstava 2020. godinu završiti u plusu.
– Nulte i negativne kamatne stope slatki su otrov. Ugrožavaju akumulaciju bogatstva i pogoršavaju društvenu nejednakost jer vlasnici imovine mogu ostvariti neočekivanu dobit. Takav sustav nije održiv. Spasiti trenutačnu situaciju nije isto što i ostvariti dugoročne dobitke. Za to su nam potrebne strukturne reforme nakon COVID-a 19, kako bismo postavili temelje za uključiviji rast – naglašava Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza.
Hrvatska se na listi 57 zemalja našla na 32. mjestu s neto financijskom imovinom od 11.810 eura po stanovniku, iza Slovenije koja je 25. na listi, Češke, Estonije, Mađarske, Grčke i Litve. Lošiji plasman od Hrvatske imaju Kina, Letonija, Malezija, Bugarska, Poljska, Južna Afrika, Brazil, Slovačka, Meksiko, Rusija, Rumunjska, Tajland, Turska, Srbija...
Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je lani za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine i od dugoročnog prosjeka od pet posto, navode u Allianzu, dodajući da su za to većinom zaslužna osiguranja s rastom od 14 posto. Bankovni depoziti i vrijednosni papiri lani su rasli po stopi od pet, odnosno 6,1 posto. Lani su rasle i obveze hrvatskih kućanstava po stopi od 6,6 posto, dok je njihov prosječni rast od 2009. do prošle godine iznosio svega 0,1 posto. Ipak, udio duga kućanstava u BDP-a ostao je na skromnih 36,3 posto.
– Neto financijska imovina porasla je za 7,8 posto, što čini lagani rast od prošlogodišnjih 5,8 posto. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 11.810 eura, Hrvatska je na ljestvici najbogatijih zemalja pala za jedno mjesto. Iako je ta vrijednost još uvijek manja nego kod zapadnoeuropskih susjeda, Hrvatska je zasigurno jedna od uspješnijih zemalja s obzirom na financijski razvoj – ističu iz Allianza.
Bogatima 'soli na rep'
Patriciju Pelayo Romero, jednu od autorica Allianzova Izvješća o globalnom bogatstvu, zabrinjava činjenica da se jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno počeo povećavati, čak i prije nego što je svijet pogodila pandemija.
– Pandemija će vrlo vjerojatno još više povećati nejednakost i kao takva predstavlja prepreku ne samo globalizaciji, nego i dostupnosti obrazovanja i zdravstvenih usluga, posebno u zemljama s niskim prihodima. Ako se sve više i više gospodarstava okreće prema sebi, svijet u cjelini bit će siromašnije mjesto – objašnjava Patricia Pelayo Romero.
Jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno se povećao te je lani neto financijska imovina po stanovniku u razvijenim gospodarstvima bila 22 puta veća od imovine po stanovniku u tržištima u nastajanju.
– Najbogatijih 10 posto u svijetu – 52 milijuna ljudi u 57 zemalja s prosječnom neto financijskom imovinom od 240.000 eura – posjeduje oko 84 posto ukupne neto financijske imovine u 2019. godini. Najbogatiji među njima, svega jedan posto bogataša s prosječnom neto financijskom imovinom većom od 1,2 milijuna eura, posjeduju gotovo 44 posto financijske imovine – vele u Allianzu.