Sopranistica Angela Bujas čuva blago Šibenika i brani baštinu od plastike

Pjeva drugi sopran u čuvenom šibenskom pjevačkom zboru "Kolo" - meni se učinilo da je Angela Bujas altistica, ali to su samo bili retaji nedavne prehlade. U Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Šibeniku, Angela je, pak, od 1. ožujka postala - dirigentica.

Ovo je tek zgodan početak, ono, za razbijanje leda u inauguracijskom razgovoru jer tko posljednjih godina prati događanja u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku zna što znači činjenica da je poslije raznih kriznih situacija i dvogodišnjeg 'namjesnika' iz Zagreba - pročelnika Tomislava Petrinca koji je u Ministarstvu kulture nadležan za sve konzervatorske odjele u Hrvatskoj - šeficom napokon imenovana konzervatorica iz matične kuće - dakle Šibenka, viša stručna savjetnica za nepokretna kulturna dobra, dvanaest godina zaposlena u šibenskom Konzervatorskom, povjesničarka umjetnosti i profesorica talijanskog, diplomirala na Sveučilištu u Zadru, Angela Bujas.




Sad se, napokon, može očekivati i ažuriranje internetskih stranica gdje - odavno je tako - nećete doznati točne podatke o Odjelu, o vodećim ljudima, pa ni brojeve telefona...
Poslije kriznih vremena i situacija u kojoj su se šibenski konzervatori često ponašali ko rogovi u vreći - je li za Angelu ovo osobit izazov? Jesu li krize prošle, ima li repova koje treba i kani rješavati, s kojih međuljudskih pozicija odavno poznatih cijeloj ovdašnjoj kulturnoj javnosti, kreće tu, u kući u kojoj je stasala?

- Poslije dvanaest godina rada u Odjelu, u kojem sam prošla sve poslove vezane za kulturna dobra - pokretna, nepokretna, čak sam se u nekim trenucima bavila i etnološkom građom - možda je zaista sazrelo vrijeme da napravim i korak naprijed, i to me vodilo u odluci da prihvatim ovo imenovanje ministrice Nine Obuljen Koržinek. Ne, ne mislim se vraćati ni na kakve krizne situacije, uostalom, ono što je bilo sporno smo rješavali, po mom viđenju stanje duha u Odjelu sasvim je dobro i imamo sve osnove za dobar rad, u međusobnom suglasju.

Dakle - namjeravam podvući crtu i krenuti dalje. Stjecajem okolnosti nismo se često mogli nalaziti na kolegijima - sad namjeravam to raditi početkom svakog tjedna, ovo je naš zajednički posao o kojem moramo zajednički razgovarati i razmatrati pojedinačne predmete i probleme i jedino po čemu možemo i moramo funkcionirati to su Zakon i pravila struke. Ne, nema smisla vraćati se na staro, i bez toga imamo pune ruke posla. Planiram raditi konstruktivno, od natezanja i angažmana 'okolonaokolo' nikad nije bilo koristi. Apsolutni sam legalist i radit ćemo samo ono što neće ići na štetu konzervatorske struke.



- U trenutku imenovanja pročelnicom vi ste i glavna konzervatorica na palači Galbiani. Premda konzervatorski elaborat postoji, kako se tek 'ljušte' slojevi svih mogućih unutrašnjih intervencija, hoće li biti izmjena u projektu?
- Generalno ne, premda će manjih intervencija - čisto reorganizacija prostora - biti jer je osnovna zadaća ne ugroziti kulturno dobro. Prepustila bih Šibenskoj biskupiji koja je vlasnik objekta da obznani sve nove nalaze kad za to dođe vrijeme. Držim da je vrlo značajno što će se u palači urediti muzej, odnosno prezentacijski centar za sve sakralne spomenike, mnogi su trenutno u restauraciji odnosno pripremi za izlaganje pa je i to posao koji nadziremo.

Uređenje prezentacijskog centra sakralne umjetnosti, zatim dvije palače na istoj lokaciji trga popularno zvanog 'Medulić' od kojih je jedna već uređena u hotel, a druga se tek uređuje, sve će to pridonijeti općem dojmu ne samo toga trga, nego i cijele gradske jezgre, to je ono što će - nadam se - podići ljestvicu ukupnog ponašanja na tom vrijednom prostoru.
- Kad smo već kod toga, vidimo kako se ulažu ogromni napori raznih investitora - od uređenja palača do uređenja apartmana, smatrate li da bi konzervatori imali što reći na sadržaje koji se predviđaju, često multipliciraju, a sve na štetu stvarnog života stare gradske jezgre jer gomilanje poslovnih prostora nije revitalizacija?

- To su stvari koje se rješavaju na razini grada i kroz strategije koje se tamo donose, to nije naša nadležnost. Mi dobro surađujemo s Gradom unutar ovoga posla koji se sada događa i sve dok stvari ne idu na štetu nekoga kulturnog dobra ta suradnja nije upitna. Život ne možemo vratiti u srednji vijek, na nama je da se brinemo da se nasljeđe ne uništava već obnavlja, u skladu sa suvremenim standardima življenja, ali ništa izvan konzervatorskih smjernica.



- Dobro, malo tko će reći da uređenje palača i pojedinačnih objekata u staroj jezgri, a pod paskom konzervatora nije poželjno. Međutim, upravo njihovim uređenjem sve više isplivavaju na površinu okolni nagrđujući 'detalji': prizemlja okovana plastičnim vratima, neprimjereni izlozi, počeli su ponovno nicati klima-uređaji na vanjskim fasadama, eno je upravo postavljen novi plastični reklamni izlog na uglu Jurja Barakovića i Kalelarge gdje se upravo obnavlja dio stare zgrade? Kažete da će novouređeni objekti podići ljestvicu odnosa prema ukupnom prostoru, no nisam uvjerena da će se to dogoditi po Duhu Svetome.

Štoviše, svjedoci smo stalnog generiranja loših postupaka i primjera kad je u pitanju urbana oprema. Znam da ćete reći da to nije stvar konzervatora, ipak...
- Uvijek je tako: ako nas netko pita i traži uvjete, onda se te devastacije ne mogu dogoditi. Problem je kad nas - ljudi ne pitaju, to je često, a mi nemamo mehanizam uklanjanja tih devastirajućih primjera urbane opreme. To je, jednostavno, u rukama Grada i komunalne službe.

- Tamo odavno postoje Pravilnici o urbanoj opremi kojih se nitko ne drži, niti tko koga nadzire ili kontrolira. Možete li bar sugerirati njihovo poštivanje, možete li sugerirati da - evo - onaj bunar na Meduliću ostane vidljiv turistima koji obilaze grad zaneseno gledajući svaki njegov detalj - ono što je nama notorno i već skoro nevidljivo, oni itekako registriraju...Taj je bunar na svakoj fotografiji - ali samo dok se zimi vidi...

- Apsolutno mislim da se moramo angažirati oko toga, odnosno postići bolju suradnju s gradskom upravom u tom naizgled komunalnom dijelu posla koji se itekako referira na kulturna dobra, spomenike, baštinu. Kako postoji Kulturno vijeće - ne bismo li mogli razmisliti da se reaktivira i nekadašnje vijeće ili kako se već zvalo - za staru gradsku jezgru? To bi bilo silno korisno, tijelo koje okuplja stručne ljude makar bilo 'samo' savjetodavno, itekako bi dobro došlo. Da, sugerirat ćemo gradskoj upravi tako nešto za dobrobit povijesne jezgre, sugerirat ćemo da se dozvole za djelatnosti u staroj jezgri donose u skladu s onim što lokacija nudi - da ostanu vidljivi vrijedni detalji, bunari, grbovi, ugaoni, ma bilo kakvi vrijedni i zanimljivi detalji na nekim kućama.



- Reklo bi se da su konzervatori ove sezone posvećeni samo velikom gradilištu stare gradske jezgre, možda ljudi i ne znaju da vi, evo sada, hitate u Vrpolje u nadzor restauratorskih zahvata na bočnom oltaru crkve Marijina uznesenja, da se u Drnišu upravo radi na zaštićenom dobru na Gradini itd., itd... da je Odjel nadležan za sva županijska zaštićena kulturna dobra, kulturne-povijesne cjeline, pojedinačna kulturna dobra, pokretna i nepokretna... Da! Spomenuli ste da ste se upravo vi bavili etnološkom građom. Poznato je da je na šibenskom području najveća koncentracija suhozidne baštine i jednostavno senzacionalno vrijednih i unikatnih građevina, bunja, javnost je sve zainteresiranija za taj dio baštine, a u Odjelu nemate stručnjaka, etnologa ili bar u kombinaciji s drugom konzervatorskom strukom - koji bi se time bavio?

- Točno je, to je naslijeđeno stanje. Nama i sad u mirovinu odlazi dvoje kolega, do kraja godine će još troje. Mi nemamo nikakvo pravo odluke o mogućem zapošljavanju, to će ići iz Ministarstva, no ne znači da tamo neće uvidjeti i te potrebe, a i razgovarat ćemo o tome. Imamo mi na ovom području pod zaštitom niz nematerijalnih dobara od šibenske kape preko primoštenske čipke, klapskog pjevanja... bilo bi svakako dobro imati stručnjaka koji bi se bavio s tim.