Poduzetnici pogođeni covid-krizom u Hrvatskoj od danas više nemaju pravo na horizontalne potpore od 2000 do 4000 kuna po radniku ovisno o padu prihoda niti na nadoknadu fiksnih troškova, a ubuduće onaj radnik koji nije cijepljen neće imati pravo ni na kakvu potporu države, najavio je danas premijer Andrej Plenković, piše Jutarnji.
- Mi smatramo da bi bilo fer, ako država u krizi osigura cjepivo, ako osigura plaće za normalno funkcioniranje cijelog sustava, da svatko da svoj mali doprinos. Ako će biti korisnik naknade za očuvanje radnih mjesta, onda bi bilo dobro da se taj cijepi - poručio je premijer, ali bez detalja kako će se povezati potpore gospodarstvu s cijepljenjem.
Ministri rada i zdravstva, Josip Aladrović i Vili Beroš, sada su dobili zadatak precizirati mjere koje će donijeti Hrvatski zavod za zapošljavanje kako bi se povezala ta dva procesa.
Naime, ovo je tek ideja koja je najavljena iz Vlade, moguće da će je pravno i ustavno biti teško provesti, pa zasad izgleda tek kao pritisak da se radnici u onim sektorima koji su u doticaju s ljudima, a koji su u lockdownu morali biti zatvoreni i primati pomoć države, u što većem broju cijepe. No, premijer je danas rekao da će se tražiti rješenje koje će biti zakonito i ustavno.
"To bi bilo fer"
- Nismo mi slučajno danas donirali 310.000 doza cjepiva susjednim zemljama. Mi sada imamo 1,3 milijuna doza i sigurno ih nećemo potrošiti jer dnevno jednom dozom cijepimo između 4500 i 6000 ljudi - rekao je premijer.
Sada se, dakle, prelazi na prilagođen način potpora po sektorima i iz faze očuvanja radnih mjesta, rekao je premijer, u fazu kreiranja radnih mjesta. Za svibanj je, primjerice, mjere koristilo oko 35.000 poslodavaca za oko 108.000 radnika.
- Ne možemo bezgranično imati mjere jer cijela Europa ide u smjeru kreiranja radnih mjesta, ali i dalje postoje sektori, poput ugostiteljstva koje ima djelomične restrikcije, te oni koji nemaju restrikcije, ali su pogođeni jer im je objektivno onemogućen rad, poput prometa, turizma, event industrije, i naša je zadaća sada voditi dijalog s poslodavcima i prijeći na prilagođene sektorske mjere. Dakle, ne prema svima kao dosad - pojasnio je premijer nakon sjednice Vlade.
Do kraja godine pak ostaje mjera skraćenog radnog vremena kojom se pokriva do 90 posto plaće s doprinosima, a najviše 3600 kuna s doprinosima.
Plenković je napomenuo da će se u dogovoru s predstavnicima poslodavaca pratiti kretanja i na vrijeme reagirati u slučaju potrebe, što će ići ukorak s mjerama aktivne politike zapošljavanje, a u što će se ove godine uložiti više od milijardu kuna.
- Od ožujka 2020. do 30. lipnja 2021. za potpore za očuvanje radnih mjesta izdvojeno je 11,7 milijardi kuna, odnosno 17 milijardi kuna s doprinosima, a mjerama je obuhvaćeno gotovo 700.000 radnika i više od 120.000 obrtnika i poslodavaca - poručio je premijer.
Dodao je i da je broj osiguranika veći za više od 56.000 u odnosu na kraj lipnja 2020. i za više od 4000 u odnosu na 2019., a broj nezaposlenih je manji za 8500 u odnosu na ožujak 2020.
Osigurano 150 mil. kuna
- Brojke pokazuju da smo ne samo očuvali radna mjesta, nego gospodarstvo uspješno izveli iz krize prouzročene covidom i omogućili poslodavcima uspješan nastavak poslovanja - rekao je Plenković.
Vlada je danas donijela i program potpore za ugrožene djelatnosti u sektorima prometa, turizma, kulture i event industrije. Riječ je zapravo o nadoknadi fiksnih troškova koje te djelatnosti nisu imale jer nisu bile formalno zatvorene odlukom Stožera, ali su pretrpjele velike gubitke.
Potpore su vrijedne ukupno 150 milijuna kuna, a iznos je osiguran rebalansom proračuna. Potpore će biti isplaćene jednokratno nakon javnog poziva. Moći će aplicirati oni koji su zabilježili pad prihoda od najmanje 75 posto u odnosu na 2019. U sektoru prometa fiksni troškovi nadoknađivat će se tvrtkama za kopneni i pomorski prijevoz putnika, te putničkim agencijama i turoperaterima koji su povezani s nautičkim prometom. U sektoru turizma potpora se odnosi na putničke agencije, i to do maksimalno 10.000 kuna po radniku.
U sektoru event industrije prihvatljive su tvrtke koje se bave organizacijom festivala, koncerata i sličnih kulturno-umjetničkih događanja te događanja namijenjenih profesionalcima iz područja kulturnih i kreativnih industrija, i to oni koji mogu dokazati da im se više od 50 posto poslovne aktivnosti u 2019. vezuje uz prihvatljiva događanja, ali i oni koji su vezani uz tu industriju (najam opreme i prodaja ulaznica).