Merlot, syrah i cabernet za svjetski megdan

Kakvu tajnu kriju vinogradi oko Benkovca, po Ravnim kotarima, u Nadinskom Blatu? Merlot, cabernet sauvignon, syrah, poznate internacionalne sorte na tom prostoru daju vina koja ne da su uz bok najboljim svjetskim merlotima, syrahima i cabernetima nego ih na „megdanima“, na najpoznatijim natjecanjima nerijetko i pobjeđuju. Nemalo sam se iznenadila kad su u Veroni na Vinitaly 2011. Talijani, koji priznaju malo šta osim svojih vina, benkovačkom vinu Korlat Syrah 2007. dali Veliko zlato. Uz Badelov Korlat, koji se proslavio osvajajući od onda sve što se moglo po svijetu, i vina od internacionalnih sorti drugih vinara MasVina, Škaulja, Jokića, Glavića i drugih iz zadarskog zaleđa po svijetu osvajaju nagrade gdje god se prijave.

Dok se Dalmacija od otkrića crljenka u Kaštelima s velikim guštom bavila revitalizacijom svojih autohtonih sorti, zadarsko zaleđe, benkovački kraj, pomalo uskraćen za takvu priču, okrenuo se svjetskim sortama, onima kojima se bave svi vinari na globusu, odlučio se na svjetsku utakmicu i bogme pun pogodak, kapa dolje.

Koje je dakle objašnjenje enigme benkovačkih vinograda? Zašto najpoznatije svjetske sorte ovdje daju takva vina da bi se reklo da je tim sortama benkovački kraj zavičaj? Snašle su se u okolici Benkovca onako kako se traminac snašao u Iloku, baš kao da su oduvijek tu svoje na svome. Krenuli smo po priču od jednog poznatog vinara do drugog. U sunčani dan stiglo nas je sedam kiša. Vodič mi je enolog Davor Mitrović, koji dobro pozna ovaj kraj. Najprije u čuvenu Badelovu benkovačku vinariju. Velika, lijepa, kamena zgrada usred Benkovca ima štih francuskih chateaua. Ovdje se rađaju velika vina Korlat. Relativno mladi rukovoditelj vinarije Benkovac, agronom po struci Zadranin Božo Škara vodi nas unutar zgrade. Gore impresivni neobični stari krov.

- Ovo je jedan od najvećih krovova u Dalmaciji, izgrađen je 1957. godine. U isto vrijeme napravljene su ovakve vinarije u Starom Gradu na Hvaru, Imota u Imotskom i ova u Benkovcu. Izgrađene su po uzoru na francuske vinarije. Uvijek su ovdašnji vinogradari donosili k nama grožđe na prodaju. U to doba nije bilo ovih svjetskih sorti, tek 70- tih godina došle su ovamo introducirane sorte, PK Zadar je donio ih dole u Nadin, a paralelno s tim i ovdje u Benkovac.

Badel u okolici Benkovca ima dva vinograda. Na lokaciji Korlat oko 110 hektara vinograda, to su samo crne internacionalne sorte cabernet sauvignon, merlot, syrah, cabernet franc, a na lokaciji Miranje su bijele sorte. Uvijek sam mislila da je Korlat ime samo za lokaciju vinograda. Ali Škara me iznenadio: „Korlat je ime sela koje se sastoji od sedam zaselaka koji su na brdu. Potrefilo se da smo vinograd posadili pored sela lijepog imena pa nam se tako i vina zovu“, sa smješkom će.

Koje je vaše objašnjenje benkovačkog čuda? Te internacionalne sorte ovdje daju čudesna vina...

- Istina, pa eto valjda nam je Bog podario baš pravi terroire i klimu. Nama je kompletan merlot na 27 hektara u ekološkoj proizvodnji, tu bar nekoliko sati dnevno uvijek puše neki vjetar tako da nemamo opasnosti od oboljenja. A bitno je i to naše mozaično tlo. Kad dolaze profesori sa Agronomskog fakulteta uvijek su u čudu koliko različitih tipova tala ima na tako malom lokalitetu – veli Škara koji je na Korlatu od početka, najprije 5 godina kao tehnolog, a evo sad već 8 godina rukovoditelj Badelove vinarije Benkovac.

Benkovačka vinarija je najveća vinarija u Zadarskoj županiji, sa Korlata izađe oko 400.000 butelja. Dok Korlat nije krenuo, veli Škara, ovdje su se ljudi bavili vinogradarstvom, vinarstvom se nije nitko bavio, a gotovo svi današnji poznati mali vinari Škaulj i ostali su merlot i ostale internacionalne sorte preko njih nabavili. Njima je 2007. godine nabavljen sadni materijal iz Francuske iz istog rasadnika gdje i Korlatu.

Poludio za vinom

Iz Benkovca i Badelove vinarije krećemo u goste vinaru Dušku Jokiću u Lišane Tinjske. Sve češće se u posljednje vrijeme čuje o lijepim vinima Jokić, ali vinara još nisam upoznala. Čovjek je u pripremama za put, ali puno mu je drago što smo došli. Dočekao nas je pjenušcem od maraštine. Prvim koji je ikada napravljen! I lijep je, nema spora.

- Na 15 hektara imam 60.000 loza. Posadio sam pošip, maraštinu i imam cuve od caberneta, syraha i merlota, rose, dva pjenušca, a velika mi je želja napraviti i svoj prošek. Planiram praviti i ulje od sjemenki grožđa – veli Jokić koji je po struci poljoprivredni tehničar.

Veliki je zaljubljenik u pošip i maraštinu, nije on baš iz ove internacionalne priče. Osim što mu je vino izvrsno.

- Ja sam pošip prisvojio da bude baš dalmatinski, a maraštinu da bude baš zadarska, jer se pošip i ovdje pokazao fenomenalnim i svake godine ovdje ima izvanredne rezultate.

A njegovo objašnjenje posebnosti ovdašnjih vinograda je zanimljivo i drži vodu:

- Zadarska županija je zapravo poluotok, Zadar od Biograda prema Karinu i Obrovcu, ovamo prema Pagu i prema Biogradu to je zapravo poluotok. Imamo puno više sunca nego Istra, ta mikroklima je izvanredna i to je ključ našeg uspjeha.“

Prije dvije godine je dobio srebro za maraštinu na Decanteru te u Beču za sva tri vina maraštinu, cuve i pošip.

- Pa vi ste skroz ušli u priču!

- Poludio! – nasmijao se. - Nadam se da će moja djeca uživat u nečem drugom, ja sad uživam u stvaranju i borim se da napravimo nešto što ovaj kraj zaslužuje.

Vino, trombloni i mine

Odjurili smo dalje, samo jedan dan imamo za obići desetak vinara, a to još nisu svi vinari Benkovca i Ravnih Kotara, tek oni s kojima smo se uspjeli dogovoriti. U zadarskoj luci Gaženica čekaju nas enolozi Kraljevskih vinograda, nove velike vinske kuće zadarskog kraja inžinjeri vinogradarstva i vinarstva Marina Radulić i Nikola Potočnjak. Do lijepih vinograda uz more nemamo kad.

- Vinograda imamo što u Petrčanima što u Zatonu 40 hektara. Svi su na kamenu na padini prema moru. Zbog toga smo se i uhvatili autohtonih plavca i crljenka i pošipa, ali i internacionalnih sorti.

Dogovaramo se koja vina od njih dolaze na radionicu. „A zašto crljenak kojega imate od Kalifornije do Italije, Australije i kod nas nije internacionalna sorta? Pa je!“, rekao je Niko Potočnjak. Bogme je u pravu! Crljenak je stvarno internacionalna sorta.

Pa „trkom“ dalje u Bokanjac. Tamo uz cestu sve poznatija vinarija Degara. Čekaju nas Mate Pestić i Dane Šulentić koji su vlasnici vinarije. Nova vinarija i neobična lijepa kušaona supermodernog industrijskog dizajna, ima zupčanika, auto guma, tu je i neki malj,...

- Mi smo Degara – garažno vino, pa je ovaj industrijski dizajn taman kako treba – s osmjehom će Mate Pestić. Priča nam zanimljivu povijest zgrade njihove vinarije: „ U njoj je nekad bila skladište oružja JNA, a krajem Domovinskog rata jedan gospodin je ovdje proizvodio tromblone i mine.“

Vinarija Degara je već 5 godina na tržištu. Imaju pošip, rose od plavine, prvi zadarski pjenušac od sorte pošip i prvi zadarski roze pjenušac od sorte plavina. Najpoznatija je njihova crna kupaža Bontera od syraha, merlota i cabernet sauvignona i Bonmari. Što je Bonmari?

- To je mješavina 50 posto vina caberneta, syraha, merlota sa 40 posto vina od maraske i 10 posto macerata autohtonog bilja. U početku ga nitko nije htio, a sad ga traže na sve strane. Taj Bonmari već ima svoju publiku, svoju priču.

Natrag put Nadina. Putem se čujemo sa vinarom Zlatkom Kaštelancem. On je prvi privatni vinar benkovačkog kraja i Ravnih Kotara uopće, priznat će mu svi. Krenuo je kad još nitko od njih nije.

- Krenuo sam u vinarstvo 2003. godine i tada negdje je bila Sabatina u Zadru i tada je naše vino bilo jedino vino iz Zadarske županije na Sabatini – kaže nam Kaštelanac.

Tajna Nadinskog Blata

Troje poznatih benkovačkih vinara čeka nas u Nadinu kod Šime Škaulja, čije vino je i prvo vrhunsko vino u Zadarskoj županiji. Uz Šimu tu su Tome Glavić i Mladen Anić iz Smilčića, vinar koji je postao poznat po autohtonoj svrdlovini.

Tome Glavić je na čelu Udruge vinogradara i vinara Nadin. Kaže: „Ima 30 vinogradara i vinara u udruzi, ali sa vinima smo samo ja i Šime Škaulj na tržištu.“ A kako se dogodio taj uzlet benkovačkog vinarstva? Ovo je oduvijek bio vinogradarski kraj, ali baš i nije bio vinarski. Glavić veli taj uzlet je krenuo 2006. godine sa prvim seminarom za vinogradara podrumara u Benkovcu kada je njih 30-tak dobilo prve diplome i potom počelo osvajati medalje za vina. Drugi razlog je što su im vratili parcele oduzete nakon Drugog svjetskog rata. U početku su prodavali grožđe, a onda krenuli u vinarstvo, obnovu djedovskih kuća koje su im četnici u ratu srušili i zapalili, u njima graditi vinarije kao Škaulj, koji danas ima 15 hektara vinograda.

Ali internacionalne sorte! Nije lako svijetu na megdan izaći sortama koje oni treniraju već decenijama...

- Te internacionalne sorte su se ovdje pokazale čak bolje nego u Bordeauxu. Franuski enolozi iz Bordeauxa me na svakom sajmu mole da im ostavim vino koje mi je preostalo, da će ga otkupit. Pa im ga poklonim. Njima nikako nije jasno kako takve ekstrakte mogu imati merlot, cabernet i syrah, oni nikad takve ekstrakte u Bordou ne mogu postići. Moj cabernet je znao imati po 17 posto alkohola, njima nikako nije jasno kako je to moguće – kaže Šime Škaulj.

Pa kako je to moguće?

- Nadinsko blato je čudo. Općepoznato je da je kalij najpotrebniji da bi imali visoke šećere u grožđu, u toj zemlji je već skoro 60 godina vinograd i još uvijek tog kalija ima više nego što je potrebno. Grožđe iz Nadinskog blata je posebno zbog tih minerala u tlu i vitra koji stalno puše, možda je od tih sorti najbolja sirovina na svijetu upravo ovdje – dodao je Glavić.

A onda kod Rade Bobanovića u Polaču. Radu i vinsku kuću Mas Vin već svi znaju. Dok se naveliko spremala još jedan kiša, a Rade se živcirao jer je taman krenuo prskati masline protiv moljca ukratko će nam rezimirati: 11 hektara vinograda plus 40 hektara maslinika i još 600 smokava, nešto smilja i bilja, malo trešanja,...Razminirano je četri tone mina da bi se ovaj prostor pretvorio u maslinike i vinograde. Sad je MasVin na tržištu sa 10 različitih vina. Najnovije je vino Dux croatorum u kome je crljenak, plavina, babić i cabernet sauvignon - berba prosušenih bobica obavljena pet, šest dana prije Božića.

- Benkovački kraj ima različite mikropozicije, ja sam recimo iz živoga krša, slično je i Korlat, a onda imate Nadin koji je u dubokoj zemlji. Ovo danas na ovim prostorima nije vinska industrija, ovo je ručni rad, mi smo butik vinarije, od Škaulja do mene, to su male vinarije koje mogu proizvest čuda. I bez obzira što sam ja na kamenu, a Škaulj na zemlji dobit ćemo iste šećere, ekstrakte, i svi ćemo biti vrhunski i odlični. Svjetske nagrade govore da radimo dobro – izrezimirao je dobro Rade Bobanović ovu našu priču.

Na kraju jučerašnja, najfriškija vijest. Zovu me iz Kraljevskih vinograda: „Upravo su nam javili, dobili smo u Londonu na Decanteru tri medalje za tri vina koliko smo im poslali. Dva srebra za Pošip berbe 17. i Pošip prestiž 16. i broncu za chardonnay 17.„

 

MLADEN ANIĆ PIONIR OBNOVE STARE SORTE

Svrdlovina za vatreno vino

Agronom Mladen Anić je vinar koji je sam iz zaboravao iskopao i u novi život pustio autohtonu ovdašnju sortu svrdlovinu. Već gotovo godinu dana o njoj se naveliko priča, a jedini vinograd i jedino vino svrdlovine koji postoje su njegovi. Kakva je zapravo, što je svrdlovina, pitam Mladena Anića.

- Svrdlovina se sadila uvijek uz plavinu, da je popravi. U cilom selu kod nas je bilo možda 30 loza svrdlovine. Za svrdlovinu se znalo oduvijek, bila je ona k'o začin, ali bilo je i ljudi koji su imali svoj vinograd svrdlovine i vino od nje.

- Kakvo je vino svrdlovine?

- Stjepan Bulić u svojoj ampelografiji piše o njoj samo da „je to sorta zadarskog zaleđa od koje se pravi vatreno vino“.

Kaže nakon što mu je prije deset godina jedan naš znalac prigovorio da se uhvatio internacionalnih sorti te da što ne potraži nešto autohtono, razmišljao je što bi se to od starih sorti njegova kraja dalo naći. I sjetio se svrdlovine pa krenuo za njom u potragu.

- Četiri godine sam ja nju tražio i vrebao di koja ima po vinogradima, najveći kums je: na smiješ pogriješit u startu u selekciji. I našao sam je u Žegaru. Sad je svi hoće i bit će je, ove godine se 20.000 cjepova proizvelo u mom vinogradu svrdlovine.