Otvaranje punktove za testiranje na koronavirusa pretvorio se u unosan biznis za poduzetne liječnike: bivši dogradonačelnik Zadra i suvlasnik privatne klinike, dr. Dražen Grgurović, ove je sezone na području Zadarske županije držao 14 punktova za testiranje, a samo na punktu u Zračnoj luci Zadar od toga je uprihodio oko 580.000 kuna. Kad se tome dodaju prihodi s drugih punktova, nije teško zaključiti da je Grgurovićeva poliklinika preko ljeta okrenula nekoliko milijuna kuna.
Unosnu zaradu na testiranju privatnim liječnicima omogućila je država koja je organizaciju punktova i naplatu testiranja prepustila slobodnom tržištu. Ove sezone na području Zadarske županije otvoreno je 68 punktova, od kojih su 22 bila na području Zadra, a većinom su bili u rukama privatnih liječnika koji su jedno testiranje naplaćivali od 200 do 250 kuna. Koliko su pritom zaradili nije jednostavno izračunati jer su im troškovi bili različiti. Naime, nabavna cijena testova na tržištu varira od desetak do tridesetak kuna, cijena najma prostora kod nekih je punktova bila vezana uz broj testiranih, a tu je i trošak zdravstvenog osoblja. Kad se podvuče crta, procjenjuje se da su privatne poliklinike i liječnici po jednom testiranom zarađivali u prosijeku između 100 i 150 kuna. Kako je na području Zadarske županije ovog ljeta testirano nekoliko desetaka tisuća ljudi, nije teško zaključiti da se prihodi privatnih liječnika može mjeriti u milijunima eura.
Kako je do toga došlo, odnosno tko uopće može otvoriti punkt za testiranje? Odgovor smo dobili nakon nekoliko dana dopisivanja s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Kako bi netko uopće mogao provoditi testiranja, a time i otvorio punkt za testiranje, mora dobiti "suglasnost od HZJZ-a za test kojim će osobe testirati na koronavirus". Nakon što od HZJZ-a dobije suglasnost za korištenje pojedinog testa, poliklinika koja želi provoditi testiranje od HZZO-a dobiva "tehničku podršku u sustavu testiranja na COVID-19 tako da omogućuje upis podataka u bazu testiranja svim ustanovama koje su validirane od strane HZJZ-a".
Kad neka poliklinika ostvari ova dva uvjeta, nikome više ne treba polagati račune o tome koliko će otvoriti punktova i na kojim lokacijama. Lokalni i regionalni Stožeri, naime, nisu imali nikakav plan ili mrežu gdje bi se punktovi trebali postaviti pa je i taj dio organizacije prepušten slobodnom tržištu.
Tako smo dobili 68 punktova koji su se većim dijelom, pogotovo u unutrašnjosti županije, nalazili kod liječnika opće medicine. Na području Zadra bilo ih je 22, a 46 u okolici i na otocima.
Na tržištu su zavladale privatne poliklinike, poput poliklinike dr. Grgurovića i Borisa Budana, koji su otvorili 14 punktova za testiranje od kojih je šest bilo u Zadru i to na najfrekventnijim turističkim lokacijama, kao što su Zračna luka Zadar, putnička luka Gaženica te zadarski kolodvor.
- Zbog pada broja turista, trenutno nisu svi punktovi otvoreni, aktivno ih je deset – kaže dr. Grgurović.
- Potrebe za testiranjem turista su bile velike. Na početku sezone ljudi su me privatno zvali i tražili savjet, jer je država problematiku testiranja turista zapravo prebacila na turističke zajednice. Vidio sam da se država u tom smislu nije dovoljno pripremila, a da tržište za tu uslugu postoji. Država i Zavodi za javno zdravstvo jednostavno nisu mogli "pokriti" toliku količinu zahtjeva za testiranjem. Nije bilo dovoljno punktova pa smo mi odlučili ići u tom smjeru, objašnjava.
Njegova poliklinika je ishodila sve potrebne dozvole za provođenje testiranja, odnosno dobila je suglasnost HZJZ-a za upotrebu testa, i tehničku podršku HZZO-a. Osim toga, i registrirane zdravstvene djelatnosti, nikakvi posebni uvjeti se nisu tražili, naglašava dr. Grgurović, niti itko određuje koliko će punktova neka poliklinika otvoriti.
Za punktove u Zračnoj luci i Gaženici Grgurovićeva je poliklinika sudjelovala u javnim nadmetanjima dok su drugi prostori za punktove iznajmljeni od različitih privatnih vlasnika.
- Kada je u pitanju punkt u Gaženici, zamoljeni smo od strane otočkih turističkih zajednica da im pomognemo i otvorimo punkt za njihove turiste kako bi im pružili što bolju turističku ponudu, kaže Grgurović koji je ovog ljeta formirao i svoj mobilni tim, a zvali su ih od Pule do Dubrovnika jer su potrebe za testiranjem bile velike.
- Da je u županiji bilo još tisuću punktova i da je bilo još ne znam koliko poliklinika koje su radile isto što i mi, ne bi bilo dovoljno. Potražnja je bila enormna. Potpora privatnog poduzetništva u testiranju je bila presudna jer da je ta stvar bila prepuštena isključivo Zavodima, testiranja se ne bi mogla provoditi i turisti bi bili zarobljeni, tvrdi dr. Grgurović dodajući kako je cijena brzog antigenskog testa na njegovim punktovima bila u prosjeku 200 kuna, odnosno oko 25 eura što je ujedno i cijena na koju su stranci naviknuli u svojim zemljama.
- Koliko su punktovi za testiranje unosan biznis, ovisi o troškovima. Svaki biznis može biti unosan ako su rashodi i prihodi usklađeni u korist prihoda – kaže, ali nabavnu cijena jednog testa nije nam htio otkriti.
- To je slobodno tržište i na njemu se formiraju cijene ovisno o procjeni onoga tko ulaže i tko riskira. Da nije bilo tih punktova za testiranje, turisti bi ostali zarobljeni na obali, zaključuje dr. Dražen Grgurović.