StoryEditor
4 kantunaINTERVJU TJEDNA

Duje Prkut: Škoro je napadao protivnike da su nositelji ‘stranih interesa‘, a njemu i Mostu pomagala je strana ultrakonzervativna platforma

Piše Ivica Nevešćanin
19. lipnja 2021. - 13:25
Zagreb, 170621. Kruge Duje Prkut izvrsni direktor udruge Politiscope.Ranko Suvar/Cropix

Stranke Domovinski pokret Miroslava Škore i Most na zadnjim lokalnim izborima imali su nezakonitu pomoć u obliku političkog marketniga od strane ultrakonzervativne međunarodne platforme CitizenGO, što je izravno uplitanje stranih političkih aktera u domaće demokratske procese, tvrdi Duje Prukt, politolog i izvršni direktor udruge Politiscope koja se bavi zaštitom privatnosti i digitalnih prava. Prkut je Splićanin s adresom u Zagrebu, radio je kao voditelj odjela u Agenciji za mobilnost i programe EU-a, antikorupcijski stručnjak i zagovarač u GONG-u, autor je više analiza, studija, priručnika i edukacija o korupciji i transparentnosti, bio je tajnik saborskog kluba Nezavisne liste mladih Ante Pranića te član Predsjedništva stranke START. Vlasnik je i obrta za savjetovanje Politicode.

Možete li objasniti na koji je način međunarodna ultra-konzervativna platforma CitizenGo utjecala na zadnje lokalne izbore u Hrvatskoj?

- Voditelj obrade osobnih podataka potpisnika CitizenGO peticija u Hrvatskoj je strana zaklada sa španjolskom adresom, koja je suprotno odredbama GDPR-a te kontakte prepustila nepoznatim pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj. Na te mail adrese ususret lokalnim izborima slane su upute o glasanju te je vođena negativna politička kampanja prema određenim kandidatima. DIP je ocijenio kako se ne radi o izravnom političkom marketingu jer se agitira za više političkih opcija. Ako španjolsko nadzorno tijelo, kojem ćemo podnijeti prijavu, zauzme stav da se ipak radi o izravnom političkom marketingu, koji ide povrh informiranja o drugim peticijama, organizaciji CitizenGO prijeti financijska kazna jer za takvu obradu podataka nemaju privolu ispitanika. Ispitanici privolu za ovako nešto nikada nisu dali, što smo provjerili pregledom web-stranica CitizenGO Hrvatska putem koje potpisnici daju privolu prilikom potpisivanja peticije. U mailovima je platforma davala podršku kandidatima Domovinskog pokreta i Mosta, no posebno se ističe agitiranje za Škoru prije drugog kruga izbora.

Za koje se vrijednosti zalaže platforma CitizenGo i tko stoji iza nje? Tko su njeni članovi, pripadnici, zagovarači i financijeri u svijetu, ali i u Hrvatskoj?

- CitizenGO je tek jedan u nizu međunarodnih aktera koji iz nepoznatih izvora financiraju i na druge načine pomažu djelovanje ultrakonzervativnih pokreta i aktera diljem svijeta. Njihov je temeljni cilj zaustavljanje širenja prostora ljudskih prava i sloboda kroz nagrizanje samih temelja liberalne demokracije, s ciljem konstitutivnog pomaka političke zajednice prema autokratskim, teokratskim i kleptokratskim modelima vladavine. Bitno je imati na umu da se radi o decentraliziranim pokretima usmjerenima na više tema, koji se međusobno podupiru i nadopunjuju, i tako uspješno provode širu antirodnu ili ultrakonzervativnu mobilizaciju – kako god da je nazovemo.

Europski parlamentarni forum za prava seksualnih manjina i reproduktivna prava objavio je u utorak opsežan istraživački izvještaj na preko sto stranica u kojem analizira aktivnosti ovog transnacionalnog pokreta. Razne američke, ruske i europske zaklade, organizacije i pojedinci su u deset godina potrošile više od 700 milijuna dolara na financiranje kampanja, aktivnosti i aktera, koje su imale za cilj urušavanje ljudskih prava na europskom prostoru s ciljem razgradnje vrijednosti liberalne demokracije. Osim fiksiranosti pokreta na prava seksualnih manjina, izvještaj otkriva paneuropski atak na reproduktivna prava žena, u prvom redu, prava na medicinski siguran prekid trudnoće. Ultrakonzervativna mobilizacija u Europi nije nikakva slučajnost. Ne radi se o spontanom europskom buđenju interesa za prava manjina i prava žena među općom populacijom. Već je to direktni ishod javnog, društvenog i političkog djelovanja europskih aktera, koje je kroz deset godina poduprto investicijama teškima najmanje 4,5 milijardi kuna. Radi se o naprosto nevjerojatnim ciframa, a kako kaže i naslov tog istraživačkog izvještaja – to je samo vrh ledene sante.

Kako komentirate činjenicu da su Škorini aktivisti difamirali protivnike kao „strane plaćenike” pod utjecajem raznih stranih lobija, a sami su očito dio jedne prilično netransparentne međunarodne mreže?

- Poznata američka poslovica kaže da se ljudi u staklenim kućama ne bi trebali nabacivati kamenjem. Čini mi se licemjernim da optužbe dolaze od takve ekipe. Tko optužuje udruge da su sisači državnog novca ovisni o moćnicima – osoba koja je bila član udruge koja se financirala direktnim dotacijama novca iz proračunskih zaliha Vlade i Mamićeva Dinama. Tko proziva lijevo-liberalne udruge za netransparentno financiranje – osoba na čelu zaklade kroz koju na godišnjoj razini prošeta ista suma novca kao u svim tim udrugama zajedno. Tko optužuje izborne protivnike da su nositelji stranih interesa – osoba za koju na lokalnim izborima agitira zaklada sa španjolskom adresom. Tko optužuje udruge da sišu europske fondove – osobe na čelu udruga koje nisu u stanju raspisati, dobiti i provesti makar jedan EU projekt. Posebno zabrinjava da je Škorina kampanja nevladine udruge etiketirala kao strani element u tkivu hrvatskog društva te razvoj narativa koji se oslanja na teorije urote raširene u digitalnom okružju. Ne iznenađuje da su udruge etiketirane kao strano tijelo jer upravo je vibrantno civilno društvo snažni i čvrsti temelj liberalne demokracije, na čijoj destabilizaciji ultrakonzervativni pokret neumoljivo radi.

Zašto smatrate da je takav način utjecaja na izbore nezakonit i nedopustiv u demokratskim državama?

- Nezakonita obrada osobnih podataka u svrhu širenja dezinformacija i teorija urote putem društvenih mreža s krajnjim ciljem stvaranja društvenih i političkih rascjepa koji destabiliziraju i paraliziraju politički sustav – to je nova igra u gradu. Za ostvarenje geopolitičkih ciljeva u modernom digitalnom okružju postalo je mudrije novce uložiti u farmu trolova negoli u vojnu industriju. IT tvrtke su stvorile imperij koji prodaje uslugu promjene ponašanja i vrijednosti, izgrađenu na algoritamskoj masovnoj obradi podataka, i ne treba nikoga iznenaditi da tu uslugu redovito kupuju i akteri s vrlo opasnim namjerama. U odnosu na opisani problem, problem utjecaja CitizenGO na lokalne izbore je minoran, a tehnika koju primjenjuju rudimentarna. No, iznimno je bitno da kao država i društvo reagiramo i detaljno utvrdimo sve nezakonite prakse obrade podataka, posebice u svrhu izravnoga političkog marketinga.

image
Zagreb, 170621.
Kruge
Duje Prkut izvrsni direktor udruge Politiscope.
Foto: Ranko Suvar/CROPIX
Ranko Suvar/Cropix

Najavili ste i prijavu španjolskim regulatornim tijelima organizacije HazteOira koja stoji iza platforme CitizenGo. Za što ćete ih prijaviti i kakve su moguće posljedice za tu platformu?

- U politici privatnosti nije navedena pravna osnova za dijeljenje podataka s trećim stranama te nije jasno navedeno s kojim trećim stranama se dijele osobni podaci potpisnika peticija. Politiscope će upozoriti nadzorno tijelo na ove ozbiljne propuste jer imamo potvrdu da je voditelj obrade podataka kontakte potpisnika ustupio nepoznatim trećim stranama u Hrvatskoj, a to znamo zbog mailova na hrvatskom jeziku koji su slani od strane CitizenGO Hrvatska. Ako se, dodatno tome, utvrdi i da je CitizenGO obrađivao osobne podatke u svrhu izravnog političkog marketinga, a bez izričite privole ispitanika – ne bih volio biti na njihovu mjestu jer je financijska kazna u tom slučaju vrlo izvjesna.

Jeste li takvo djelovanje CitizenGo prijavili nadzornim tijelima u Hrvatskoj i kakve ste dobili odgovore od DIP-a i Agencije za zaštitu osobnih podataka?

- Za početak, Politiscope od AZOP-a nastoji dobiti podatak jesu li građani već prijavljivali CitizenGO zbog povrede prava na zaštitu podataka, i ako da – koje su poduzete radnje i mjere. Sumnjamo na neaktivnost jer prema nepotvrđenim informacijama postoje prijave stare godinu dana, poslane za vrijeme prošlih parlamentarnih izbora. Jedan od ključnih ciljeva rada udruge Politiscope, koja je fokusirana na zaštitu privatnosti, jest osigurati samostalnost, neovisnost i tehničku stručnost hrvatskog nadzornog tijela. Analize koje smo proveli ukazuju da sve od navedenog nedostaje u radu AZOP-a, što treba zabrinjavati jer se radi o instituciji koja štiti temeljna prava građana RH i EU-a. Posebno zabrinjava manjak kapaciteta nadzornog tijela za provedbu tehničkog nadzora suvremenih praksi obrade podataka.

Kako hrvatska država štiti privatnost podataka svojih građana i kako se oni sami mogu zaštititi od ovakvih oblika - mislim na politički marketing - manipulacije?

- Vrijeme je za paljenje lampica za alarm, ako nam ovakve stvari prolaze ispod radara institucija, jer to ukazuje da kao politički sustav nismo spremni za izazove novog milenija, od kojih neki nude vrlo distopijske scenarije. Naše institucije nemaju odgovor na najorganiziraniju političku kampanju širenja laži i dezinformacija koju su istraživački novinari direktno povezali s jednim kandidatom, niti na neprimjereno sudjelovanje ultrakonzervativnih aktera u političkim kampanjama rezerviranima za izborne sudionike.

Koliko je privatnost građana zaštićena kod nas, poglavito učenika i studenata, sada u vrijeme korone, prilikom korištenja raznih online aplikacija za nastavu, ali i prijava na liste za cijepljenje i slično?

- Jedan od najvećih problema hrvatskog sustava zaštite podataka je imunost javnih tijela na financijske kazne zbog kršenja GDPR-a. Nama u udruzi Politiscope je bilo jasno čime će ovo rezultirati – upravo su javna tijela direktno odgovorna za najbrutalnija kršenja odredbi GDPR-a, kakva si neki samostalni poduzetnik ili obrtnik koji ima web-shop nikada ne može dopustiti. Objava digitalnog asistenta bez politike privatnosti, prikupljanje online rezervacija za cijepljenje bez politike privatnosti, ministar koji javno iznosi podatak o zdravlju pjevačice kako bi odradio damage-control, objava videa maloljetnika na službenim stranicama grada koja je rezultirala fizičkim napadom na djecu – ovo je samo početak podulje liste. Naša analiza online učenja otkriva da su pitanja privatnosti u potpunosti neprisutna u relevantnim javnim dokumentima koji su oblikovali taj proces, a time i u samom nastavnom procesu. Kako je AZOP ostao nijem na sve ovo, podsjetili smo ih na sve ove slučajeve, kao i na to da na raspolaganju ima i nefinancijske sankcije. Kako trenutno izgleda, u Hrvatskoj smo dobili sustav u kojem su državna tijela nekažnjiva za kršenje GDPR-a. Što znači da će situacija biti samo gora – imat ćemo nove skandale vezane uz privatnost građana i javna tijela.

Tijekom karijere – GONG, START, udruga Politiscope – istupate najčešće kao antikorupcijski stručnjak. Kako biste ocijenili stanje korupcije u Hrvatskoj? Ima li je previše ili u tragovima, gdje je najviše pozicionirana i što su njezini primarni uzroci?

- Budući da sam potkovan u političkoj teoriji i analizi javnih politika smatram da sam zapravo stručnjak za dobro upravljanje i analitičar javnih politika. No, ako se u Hrvatskoj bavite traženjem odgovora na pitanje zašto je upravljanje loše – jednostavno morate biti antikorupcijski stručnjak, inače ćete promašiti ceo fudbal. Ja sam silom prilika antikorupcijski ekspert – jer su korupcija, umreženost i zarobljavanje institucija u Hrvatskoj nezaobilazni odgovori na postavljeno pitanje. Nažalost, živimo u političkom sustavu sazdanom na slabašnim i trulim institucijama, čija je učinkovitost i profesionalnost godinama planski i ciljano urušavana. Ako institucije želite upregnuti u ostvarenje privatnih interesa, jer cilj vam je da operacija bude legalna, onda morate raditi na unutarnjoj eroziji vrijednosti, pravila i procedura institucija. Nakon desetljeća ovakve prakse dobili smo institucije koje nisu u stanju učinkovito raditi u javnom interesu, čak ni kada to žele. Krizne situacije izazvane potresom i pandemijom su ogolile ovu bolnu činjenicu.

Koliko su hrvatsko društvo i hrvatska politika korumpirani u odnosu na neke druge nove demokracije ili u odnosu na stare (europske) demokracije? Često čujemo kako korupcije ima i u zapadnim razvijenim zemljama, ali bore li se svi isto protiv nje? Jesmo li mi kao država i društvo sve poduzeli da korupciju svedemo na najmanju moguću mjeru ili je svojom političkom kulturom zapravo potičemo i uzgajamo?

- Oblici korupcije koji postoje u europskim zemljama, postoje i u Hrvatskoj. U to nema sumnje. No, Hrvatska pripada zemljama istočne Europe koje pate od fenomena zarobljavanja, odnosno zarobljene države. Korupcija je postao preuzak pojam za fenomen koji imamo u Hrvatskoj – fokus treba staviti na formalne aktere unutar institucija i neformalne aktere izvan institucija koji kroz razne instrumente na raspolaganju uspostavljaju mrežu zarobljavanja unutar koje se razmjenjuju utjecaj i resursi. Mislim da javnost jasniju sliku o tim mrežama zarobljavanja može dobiti kroz izjave „pokajnika“ Mamića, Kutle i Tadića te kroz činjenicu da odabrane tvrtke imaju privilegirane položaje na slobodnom tržištu, koje mogu zahvaliti sigurnim, dugoročnim i lukrativnim poslovanjem s državom. Definicija korupcije na razini – ja ti dam novac da za moj interes napraviš nešto nezakonito – previše je simplificiran i neprimjeren opis za neman koju imamo u Hrvatskoj.

Što bi trebalo poduzeti, koje mehanizme kontrole je potrebno uvesti da se iskorijeni ili makar suzbije korupcija iz sustava javne uprave, sudstva, javnih tvrtki, ustanova...?

- Moramo izgraditi snažne institucije. U svom jedinom političkom intervjuu sam rekao da institucije moramo voljeti, koliko god da su loše, jer nema druge opcije na stolu, osim da ih učinimo boljima. Potrebno je posvetiti vrijeme izgradnji internih pravila i procedura, osnažiti osobe unutar sustava za proaktivno i agilno djelovanje te izgraditi snažnu i čvrstu etičku infrastrukturu koja će hrabro, odmjereno i trajno raditi na dokidanju nepoželjnih ponašanja i situacija. Potrebno je učinkovito raspodijeliti ovlasti i odgovornosti unutar čitavog sustava državne uprave s ciljem stavljanja procesa osmišljavanja, provedbe i nadzora javnih politika u prvi plan. No, prvi korak je prepoznati političkog aktera koji ima kapacitete i političku volju za provedbu reforme ovakvog opsega.

image
Zagreb, 170621.
Kruge
Duje Prkut izvrsni direktor udruge Politiscope.
Foto: Ranko Suvar/CROPIX
Ranko Suvar/Cropix

Kako komentirate rezultate lokalnih izbora, pad HDZ-a u većim, urbanim središtima i Dalmaciji, ali i njihovu pobjedu u 15 županija? Je li na uspjeh, odnosno pad HDZ-a utjecao njihov model upravljanja temeljen na stranačkom uhljebljivanju, podjeli na naše i vaše ili je nešto treće na stvari?

- Mislim da je glavna pouka i poruka koju građani mogu ponijeti s ovih lokalnih izbora da su promjene na dohvat ruke, da su ostvarive, i da za njih nije potrebno ništa više nego mobilizacija njih samih. U brojnim lokalnim jedinicama gdje je došlo do smjene, izbori nisu bili samo izbor novih osoba i opcija, već gotovo referendumsko odbacivanje modela upravljanja koji za svoju posljedicu ima trajnu žrtvu javnog interesa na oltaru umreženog ortakluka. Nove političke opcije koje su se ukazale, izabrane su od strane građana jer su bili najvjerodostojniji nositelji obećane promjene modela upravljanja. Izrazito me veseli novi trend u lokalnim izborima, posebno izražen u Dalmaciji i prisutan na sjeveru Hrvatske – uspješna politička samoorganizacija i aktivacija mladih osoba u manjim lokalnim zajednicama te brojni izborni uspjesi nezavisnih lista i aktera. Čini mi se da „stare“ političke stranke još uvijek nisu svjesne opasnosti da će građani, koji odbacuju trenutni model upravljanja, istovremeno vjerojatno odbaciti i stranke koje poistovjećuju s tim istim modelom.

Mogu li platforme poput Možemo! postati vodeća politička snaga u zemlji i za tri godine biti glavni konkurent HDZ-u na idućim parlamentarnim izborima? Hoće li djelovanje Možemo potaknuti jačanje desnice, Škore i Mosta, i njihovih radikalnih politika?

- Odluka o tome hoće li pokušati nastaviti rasti na crpljenju energije iz ultrakonzervativne mobilizacije građana, kršeći pritom demokratske uzuse, na samom je Škori, i mislim da ne ovisi o rejtingu Možemo!. Mislim da će na idućim izborima glavni suparnik HDZ-u biti narativ o tome da je HDZ-ov model upravljanja istrošen, a HDZ-ova vizija društva pogrešna, čak nepoželjna. Možemo! nije jedina politička opcija koja će svoj izborni proboj bazirati na ovom narativu, i nije jedina opcija koja do idućih izbora ima vremena građanima demonstrirati drugačiji model upravljanja na lokalnoj razini (Pula, Pazin, Zagreb, Split, Dalmacija). Ako u svim ovim lokalnim zajednicama nova ekipa odradi dobar posao u prvih par godina mandata, to će izrazito doprinijeti vjerodostojnosti i snazi poruke s kojom izlaze na parlamentarne izbore. Pitanje pružanja stvarne konkurencije HDZ-u na izborima ovisi o sinergijskom djelovanju svih ovih aktera na uspješnoj mobilizaciji građana u lokalnim zajednicama – održani izbori su pokazali da je ovo neizbježan sastojak recepta promjena.

26. srpanj 2021 23:58