StoryEditorOCM

proizvodnja na zdravim osnovamaNovi stečajni plan za 'Dingač': osniva se zadruga, vinogradarima tisuću kuna mjesečno

25. siječnja 2018. - 13:47

Nakon što je Visoki trgovački sud poništio stečajni plan vinarije i Poljoprivredne zadruge Dingač u Potomju, stečajni upravitelj je predložio novi stečajni plan, prema kojem je kompletan postupak vraćen na početak.

Prema novom stečajnom planu, koji je na snagu stupio 18 siječnja, vinarija Dingač u Potomju nastavlja poslovanje prema Zakonu o zadrugama.

Stečaj 'Dingača' vraćen na početak, vinogradarima se ne piše dobro: 'Ovakva situacija odgovara nekolicini ljudi koji bi izvlačili novac'

Kako su vinogradari postali milijunaši bez kune u džepu: donosimo vam priču o propasti nekadašnje perjanice dalmatinske poljoprivrede

Stečajni upravitelj tvrdi da vinarija može opstati jer je u protekloj godini uprihodila 8 milijuna kuna za prodane zalihe vina. A u zalihama ima još 884 tisuće litara vina, koje bi se mogle prodati po cijeni od 28 kuna za litru.

Međutim dio zadrugara –vinara koji potražuju nenaplaćeno grožđe od vinarije se ne slaže sa ovakvim stečajnim planom i nastavkom poslovanja jer se od njih traži da se odreknu i do 70 posto svojih potraživanja, a ostatak duga bi im se isplaćivao u ratama kroz šest godina.

 
Naime, dug vinogradarima bi se po postojećem stečajnom planu isplaćivao u 72 rate sa tim da prva rata dospijeva u siječnju 2019. godine, a posljednja u prosincu 2024. Vinari bi tako prosječno dobivali oko tisuću kuna mjesečno.

Osim toga, svim vjerovnicima zadruge Dingač pa tako i vinogradarima se omogućuje da svoja potraživanja unesu u temeljni kapital zadruge kao dodatni ulog, prema Zakonu o zadrugama. Očekuje se da bi tako formirana nova zadruga PZ Dingač iz Potomja krenula u proizvodnju vina na zdravim osnovama.

Ipak, većina vinogradara sa kojima smo razgovarali skeptična je prema ovom prijedlogu budući se ne nadaju da će proizvodnja krenuti iznova i da će vinarija opstati. Ističu da se banke i država se nisu odrekli svojih potraživanja te su teret stečaja uglavnom podnijeli pelješki vinogradari. Oni također drže da bez jakog strateškog partnera nema budućnosti vinarije Dingač.

No sa time ne slaže stečajna uprava, koja očekuje da vinarija samostalno može nastaviti proizvodnju. Podsjetimo, tijekom stečajnog postupka reprogramirano je preko 50 milijuna obveza prema nekoliko stotina vjerovnika poglavito banaka, koje nisu željele sudjelovati u otpisu dijela glavnice niti kamata.

Među bankama najznačajniji je dug prema Hrvatskoj poštanskoj banci koja je upisala hipoteku na 950 tisuća litara vina. Također viskom iznosu dugova doprinijele su i prevelike otkupne cijene grožđa dok su zbog recesije i inozemne konkurencije prodajne cijene vina padale.
 
Kako bi se očuvala kvaliteta vina na zalihama te očuvalo povjerenje kupaca zadruga namjerava otkupljivati od peljeških vinogradara veće količine grožđa. Protekle jeseni otkupljivano je grožđe od peljeških vinogradara te je zadruga proizvela dodatnih 95 tisuća litara kvalitetnog vina.

Kako doznajemo, od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. poljoprivredna zadruga Dingač je prodala 308 tisuća litara vina od čega je ostvarena neto dobit od 8,4 milijuna kuna. U zalihama vina u spremnicima vinarije ostalo je još 884 tisuće litara kvalitetnog vina čija je procijenjena vrijednost oko 16 milijuna kuna.

- Vinarija posluje pozitivno. Godišnje ostvarujemo osam milijuna kuna neto dobiti i možemo isplaćivati sve svoje tekuće obveze, kazao nam je stečajni upravitelj, Ante Mrkonjić, koji za sada ne računa na dolazak strateškog partnera već na moguću poslovno tehničku suradnju vinarije Dingač sa zainteresiranim gospodarskim subjektima.

Mrkonjić još naglašava da su vinogradari ovim stečajnim planom zaštićeni te da osim naplate svoja potraživanja mogu pretvoriti u dodatne uloge u zadruzi prema Zakonu o zadrugama. Tako mogu postati udjelničari te sudjelovati u upravljanju poljoprivrednom zadrugom Dingač.

Ukupne obveze

Ukupne obveze vinarije Dingač su 50,1 milijun kuna. Od toga 16.5 milijuna kuna duguje zadrugarima-vinogradarima, za neplaćeno grožđe, zatim obveze prema bankama 13,2 milijuna kuna i državi 5 milijuna kuna.

Tu su i obveze prema dobavljačima u iznosu od 4,5 milijuna kuna, prema zaposlenicima 0.3 milijuna kuna te ostale obveze u iznosu od milijun kuna.

19. travanj 2024 01:12