StoryEditorOCM

fešta u podrumimaU vinu ne leži samo mudrost, već i pravi misterij

22. svibnja 2017. - 00:29
Vinski podrum je postao već kultno mjesto za širenje kulture pijenja vinavinski_podrum18-200517.JPG

Ona je bila toliko dobra sorta kroz stoljeća da u Dubrovniku postoji izreka za zgodnu curu da je lijepa kao Malvasija – doznali smo u ćakuli s Meri Šilović, novinarkom “Slobodne Dalmacije“ specijaliziranom za vina. 

Malvasija je bila zvijezda radionice podnaslovljene s “Princeza iz Konavala“ i održane u sklopu Vinskog podruma u organizaciji “Slobodne Dalmacije“. 

Čuvenu sortu Konavala i stoljetni ponos Dubrovnika, koja je bila skoro izgubljena i konavoski vinari su je digli iz mrtvih zadnjih deset godina, predstavili su vinari Dubrovački podrumi, od direktora Bože Martinovića, preko Andre Crvika, Bože Metkovića te oca i sina Ive i Zvonka Miljasa.

- Tko je bio u Dubrovniku, a nije probao malvasiju… to je otprilike mjerljivo s onom uzrečicom o posjetu Rimu i Papi – kazao je Ivo Miljas okupljenima na radionici koji su u čašama držali “neobično vino“.

Najmlađa regija

Dioklecijanovi podrumi bili su prepuni vinskih senzacija i ljudi koji su prepoznavali određene mirise ili se prvi put susretali s istima. 

“Malvasija dubrovačka - princeza iz Konavala“ bila je samo jedna od radionica unutar Vinskog podruma. “Nježniju stranu Komarne“ predstavio je Josip Volarević iz Metkovića iz Vina Volarević, enolog koji predaje na fakultetu u Mostaru.

- Komarna je najmlađa vinogradarska regija, nalazi se kad idete prema Dubrovniku prije Neuma i Kleka, gdje je trebao biti most Komarna-Plješac. To je ekološka zona i proizvodnja vina koja omogućuju bolji i lakši plasman na tržištu po svom sastavu tla, hladnim noćima… Naša vina su jako dobra i svježa vina, sva iz 2016., nova berba. Imaju jako dobru prođu na tržištu, a željeli smo ih predstaviti u Splitu kako bi ljudi znali da ih imaju u blizini – govori Volarević koji je predstavio tri vrste Rosea i tri vrste Pošipa.

- Svako njeguje svoj stil vina i ovo je dobra prilika da se mogu kušati od iste sorte različiti stilovi vina da čovjek može naći što mu paše – napominje Volarević pun hvale na račun Vinskog podruma.

- Vinski podrum je postao već kultno mjesto za širenje kulture u pijenju vina. Izuzetna mi je čast da treću godinu zaredom držim edukaciju koja je bitna da se širi dobra priča i ljudi postanu svjesni nekih stvari, pogotovo u vinu koje je jedan kompleksan sadržaj u samoj čaši. Sve više ljudi pije vino, a manje pive. Cilj nas vinara trebao bi biti da širimo kulturu pijenja vina, a Vinski podrum nam to omogućava – kaže Volarević.

Skidanje loše fame

Živahno je bilo i na radionici “Velikom (Miljenku) Grgiću s poštovanjem“ koju je vodio Krešo Vučković, a gdje su predstavljena dva vina iz Hrvatske, bijeli Pošip i crni Plavac, te dva iz Kalifornije, Chardonnay i Zinfandel.

- Da smo Miljenka Grgića pitali što da predstavimo, vjerojatno bi i on odabrao ovo. Pošip je naše bijelo vino, Plavac usko povezan s Zinfandelom, a bijeli Chardonnay iz Kalifornije po kojem je Miljenko najpoznatiji u cijelom svijetu. On je otvorio prvu vinariju u Kaliforniji i tamo stekao slavu kad je 1976. s tim Chardonnayem iz 1973. pobijedio na slijepom kušanju. To je bilo prvi put da je vino koje nije iz Francuske i Europe pobijedilo u Francuskoj – ispričao nam je Vučković koji Vinski podrum vidi kao priliku za dobro upoznavanje “prosječnog“ puka, naroda, s hrvatskim vinima koja nemaju nigdje priliku kušati, ali i stranaca.

- To je svima nama reklama – smatra Vučković.

Izvan radionica, na štandovima, vladao je šušur. Domaći ljudi i stranci. Svi s čašama u rukama.

- Turisti i domaći su se iznenadili, ne očekuju takvo vino iz Vrgorca – izjavio nam je Dario Gašpar, predsjednik udruge vinara i vinogradara grada Vrgorca, inače menadžer u vinariji Gašpar.

- Skidamo jednu lošu famu s vrgoračkog vinogorja i kraja, fama je bila u narodu, mi smo tu da dokažemo nešto sasvim suprotno. Baziramo našu proizvodnju na autohtonosti, a prvu okosnicu čini sorta Zlatarica. Skoro je izumrla, ali vratili smo je u život, nekakve nove tonove ugradili – govori Gašpar koji je dobio pozitivne komentare na vina. Nije jedini.

- Većinom su pozitivni komentari, pogotovo na barikirana vina, somelieri, domaći ljudi, turisti, Kinezi, Japanci… Kinezi prepoznaju Stobi vino jer je dostupno u Kini – priča nam Loredana Rihtar, predstavnik vinarije Stobi iz Makedonije koja je izlagala više-manje sve etikete razvrstane u četiri kategorije (vrhunsko, elitno, kvalitetno i stolno).

- Prvi put smo na Vinskom podrumu. Prostor je fenomenalan, idealan za nešto ovakvo, doći ćemo iduće godine – obećava Rihtar.

Ništa bez oprašivanja

Prvi put na sajmu je i Dario Lovrić, voditelj prodaje za regiju jug pri vinariji Čitluk.

- Dobro je, čini mi se da ima više turista nego domaćih. Naše ocjene su samo pohvalne što se tiče vina, tri vrste Žilavke i varijacije, znači najpoznatije Kameno vino. Imamo i Tvrtka od Žilavke, polusuho vino slatkastog okusa, inače napravljeno u spomen vinarije; kad je 1353. kralj Tvrtko I. posjetio Čitluk u tu čast su tom vinu nadijenuli to ime. Osim bijelih vina imamo i Blatinu. Kako znamo da je Blatina čisto ženska, da nema nas muških oprašivača… Konkretno, ovoj Blatini glavni oprašivač je ruža, ona malih cvjetića, divlja, sa stabljikom ful pokrivenom bodljama. Da nema oprašivača ne bi rodila. Struka kaže da se Blatina još naziva Zlorod ili Praznobačva jer zna podbaciti u rodu – podučava Lovrić.

Mons Aureus ne samo da su prvi put na Vinskom podrumu, to je uopće nova vinarija. Novi vinari dolaze iz sela draž u Baranji u sjevernoistočnom dijelu Hrvatske, na samoj granici sa Srbijom i Mađarskom.

- Tek sad izlazimo na tržište, dvije godine su stala vina u podrumu, a neka još moraju malo odležati. Sad smo tu, novi u branši. Vinski podrum je odskočna daska za kretanje u taj biznis. Turista ima dosta, dođu, odu, ali oni nisu važni za tu vinsku priču. Probat će, popit će, no nama su bitniji domaći ljudi. Igramo na domaće tržište, moramo razviti prodaju, zato i krećemo iz Splita, posebice što je vlasnik vinarije iz Solina. Želimo ovdje rasprostraniti baranjska vina koja su zapostavljena radi nekakvih stereotipa da nisu dorasla dalmatinskim sortama – napominje Igor Cvetko, a nama je u trenutku napuštanja Dioklecijanovih podruma u ušima zazvonila rečenica Andre Crvika.

- Još godinama ćemo otkrivati neke nove detalje u vezi vina. Vino je ne samo faktor mudrosti, ljubavi, smirenja, nego i na neki način misterij.

Zainteresirani turist s Tajvana

Dva dana sam u Splitu, volim vino, tako da se nisam puno mislio hoću li svratiti na sajam kad sam vidio plakat. Crna vina koja sam kušao imaju osobnost i vrlo su posebna, iako obožavam i bijela koja još bolje pašu uz morske plodove, škampe i ribu – otkrio nam je Choi iz Tajvana.
18. travanj 2024 19:58