StoryEditor
SvijetPINGVINI SE TOPE

Situacija je alarmantna, uskoro nova runda u pokušaju da se zaštite svjetska mora. U spašavanju života nauštrb profita dosta se očekuje i od Hrvatske

Piše Ivo Bonković
11. veljače 2020. - 22:23
GREENPEACE HRVATSKA

Brzo su se topili ledeni pingvini pred zagrebačkom zgradom Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Četiri ledene skulpture postavili su aktivisti Greenpeacea Hrvatska u sklopu globalne akcije za postizanje Sporazuma o svjetskim morima.

O čemu je riječ, i kakve veze sve to ima s Hrvatskom?

U pitanju je spašavanje života u oceanima uspostavom zaštićenih područja (Marine Protected Areas – MPAs) kojima bi bila obuhvaćena površina od 30 posto svjetskih oceana. U tim rezervatima potpuno bi se zabranilo ribarenje, rudarenje, bušenje i svi drugi oblici industrija koje čine trajnu štetu svijetu podmorja. Zašto ovaj istup Greenpeacea baš sada?

Zato što će se u ožujku u New Yorku održati četvrta runda pregovora o međunarodnom sporazumu koji bi trebao postati ključan u zaštiti mora i oceana.

Profit jači od pameti

Trenutno ne postoji način na koji bi se proglasila zaštićena područja izvan teritorijalnih mora, i za to je nužan međunarodni sporazum o provedbi njihove zaštite.

Kako navode u Greenpeaceu, vlade pojedinih zemalja počele su u UN-u raditi na Sporazumu o svjetskim morima, i ako taj posao obave kako treba, njime će dati instrumente kojima će se ta nova morska utočišta doista i uspostaviti.

Kao i uvijek, priča ne ide glatko. Protiv takvog upravljanja i osnivanja zaštićenih zona su i moćni SAD, Rusija (nafta je u pitanju), ali i druge zemlje koje zbog ribarenja ili eksploatacije nafte nisu oduševljene spašavanjem života nauštrb profita, a to su i Norveška, Australija, Japan.

Znakovito je što su se posljednjih mjeseci neke zemlje pridružile ovom pokretu, poput Velike Britanije, Belizea, Kostarike, Finske, Švedske, Gabona, Kenije, Sejšela, Portugala, Belgije...

A poveznica s Hrvatskom? Pa dvije su bitne...

image
GREENPEACE HRVATSKA

– Sav život na Zemlji ovisi o oceanima, a oni nikad dosad nisu bili izloženi većim pritiscima. Problemi s kojima se suočava i naš Jadran globalno su prisutni. Od klimatskih promjena i plastike, preko eksploatacije nafte i plina te rudarenja u morskim dubinama, do prekomjernog izlova ribe – prijetnje kojima su izložena mora i oceani svakim su danom sve veće i akutnije. Znanstvenici apeliraju na to da se 30 posto najvažnijih i najugroženijih oceanskih područja mora hitno zaštititi od štetnog ljudskog djelovanja. Oceani i mora na rubu su kolapsa, a osim što proizvode pola kisika koji dišemo (!), oni su naš veliki saveznik u borbi s klimatskim promjenama – rekla je Marija Tomac iz Greenpeacea.

Dakle, osim što je zbog Jadrana priča o zaštiti oceana i naša priča, a i da nemamo mora, to bi bila zbog činjenice da bez oceana nema ni života na planetu, druga je bitna činjenica naše sadašnje predsjedanje Europskom unijom.

– Hrvatska je dosad o tom pitanju bila nekako tiha. Činjenica jest da je cijela kampanja u svijetu išla nekako sporo, trebalo je dosta nagovaranja, ali u posljednje se vrijeme stanje mijenja, sve se ubrzava, a osobito je bitna bila promjena stava Velike Britanije.

Cilj je i drugim zemljama, koje za sada odbijaju priključenje Sporazumu, objasniti važnost zaštite oceana i života u njemu, a sve na osnovi činjenica, odnosno znanstvenih istraživanja koja ukazuju na pogubnost nastavka ovakvog neodgovornog ponašanja prema morima s kojima živimo – napominje nam Petra Andrić iz Greenpeacea Hrvatska.

– Sadašnje predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a pruža jedinstvenu priliku za europsko globalno liderstvo u ovom važnom pitanju. Zato smo i pozvali ministra vanjskih poslova Grlića Radmana da osobno prisustvuje pregovorima o Sporazumu u New Yorku i da kao predstavnik zemlje predsjedateljice i zemlje čvrsto vezane uz more ovoj temi da prioritet – dodaje Tomac.

Mora su u kritičnom stanju

Održavanje postojećeg stanja neće vratiti život u mora i oceane. Svaki put iznova vidimo da postojeći sustav zakrpa ne može zaštititi život u moru od višestrukih pritisaka.

Naša mora i oceani u kritičnom su stanju i više jednostavno nema vremena za odugovlačenje.

U ovoj fazi pregovori mogu otići u krivom smjeru, a velike ribarske i rudarske kompanije već snažno rade na tome da zadrže postojeći nefunkcionalni sustav koji naš plavi planet dovodi u opasnost.

image
Vladimir Dugandžić/Hanza media

Mi znamo kako se zauzeti za naša mora i dobiti bitku – od zaustavljanja Shellovih bušotina na Arktiku do prisiljavanja najveće svjetske kompanije za uzgoj tune da počiste za sobom i zaštite ljude i ovaj planet – zaključuju u Greenpeaceu.

A mi ćemo za kraj ipak navesti dvije lijepe ekološke priče, nevezano uz priču o zaštiti mora.

Još jedna stiže iz Britanije, u kojoj će od 2035. godine biti zabranjena prodaja novih benzinskih, dizelskih i hibridnih automobila, dakle pet godina prije ranije postavljenog roka. Tu je vijest objavio premijer Boris Johnson.

A Norveška, koja je svoj razvoj ostvarila upravo na crpljenju fosilnih goriva, do 2025. godine, dakle gotovo pa sutra, na cestama će imati automobile isključivo na električni pogon.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

19. rujan 2020 05:56