StoryEditor
Svijetnegativan zaokret

‘Imamo pet tisuća mrtvih, a vi kažete da je borba protiv korone uspješna!?‘: Šveđani izgubili povjerenje u postupanje vlasti u ratu s virusom

Piše Mirela Goreta
1. srpnja 2020. - 22:43

Šveđani počinju rapidno gubiti povjerenje u postupanje vlasti u borbi s koronavirusom – upozorava na to nedavno provedena Ipsosova anketa među građanima Švedske.

Rezultati objavljeni u dnevnim novinama "Dagens Nyheter" pokazali su kako je njihovo zadovoljstvo upravljanjem krizom izazvanom bolesti COVID-19 od travnja do danas palo sa 63 posto na 45 posto.

Udio ispitanika zadovoljnih postupcima vlade lijevog centra u pandemiji, piše britanski Guardian, također je tijekom lipnja opao na 38 posto u odnosu na 50 posto iz prethodnog mjeseca.

– Razlike su dovoljno velike da sa sigurnošću možemo reći kako je došlo do stvarnih promjena. Građanski pogled na sposobnost vlasti za upravljanje kriznom situacijom poprimio je negativan zaokret – objasnio je analitičar Nicklas Källebring.

Švedska je jučer, od početka pandemije, zabilježila više od 65.000 zaraženih koronavirusom i 5280 mrtvih, čiji broj višestruko premašuje ukupan broj žrtava u susjednim zemljama – Danskoj (604), Finskoj (328) i Norveškoj (249).

Dok švedska ekonomija "gazi" ostatak Europe, država istodobno broji više od pet tisuća mrtvih, zbog čega je glavni švedski epidemiolog dr. Nils Anders Tegnell (64) počeo dobivati prijetnje smrću.

Podsjetimo, za razliku od ostalih zemalja, Švedska nije uvela obveznu karantenu i stroge mjere.

U proteklih je nekoliko mjeseci, otkako svijetom hara koronavirus, tek zatvorila obrazovne ustanove za starije od 16 godina i zabranila okupljanja više od 50 ljudi.

Trgovine, kafići, restorani, teretane... ostali su otvoreni i dostupni kao i u razdoblju prije pandemije.

Prejak politički pritisak

Vlasti su tvrdile da javno zdravstvo treba promatrati u najširem smislu, uz objašnjenje kako su stroge i obvezne obustave rada, nametnute u drugim zemljama, dugoročno neodržive, te mogu imati ozbiljne sekundarne posljedice, uključujući povećanu nezaposlenost i izazivanje problema s mentalnim zdravljem stanovništva.

image
AFP

Tegnell, potpisnik švedske strategije u borbi s koronavirusom, ipak je ovih dana na državnom radiju priznao kako je politički pritisak postao prevelik, a Švedska ostala usamljena u načinu borbe protiv koronavirusa.

Iako švedskog državnog epidemiologa slijedi gomila pristaša, koji hvale njegov pristup, a poštom mu, kao gorljivom vrtlaru, na kućnu adresu stižu ogromne količine cvijeća, zbog čega je njegov mjesni cvjećar javno zamolio da se uspori s narudžbama, istodobno populistička stranka švedskih demokrata stopu smrtnosti među starijom populacijom zaraženom koronavirusom naziva "masakrom" i traži njegovu ostavku.

Švedski epidemiolog slaže se s tim da je broj mrtvih "strašan", ali i tvrdi kako on nije posljedica liberalnog pristupa, nego upozorava na loše stanje u domovima za starije i decentralizirani zdravstveni sustav.

Veteran borbe protiv ebole u Africi, uz to, smatra kako se njegovi kritičari premalo bave posljedicama potpunog zatvaranja.

– Zadivljujuće je koliko smo malo razgovarali o iznimno negativnim posljedicama karantene u mnogim zemljama. Nasilje u obitelji, djeca s problemima u školi... Učinci različitih strategija, različitih mjera mnogo su složeniji nego što to danas razumijemo. Ovu bolest je teško razumjeti – rekao je dr. Tegnell, priznavši kako je Švedska trebala posegnuti za mjerama koje su "negdje između" njezinih i ostatka svijeta, ali i ostao pri stajalištu kako je "osnovna strategija, na temelju tadašnjeg znanja, dobro funkcionirala", zbog čega osjeća da su švedske vlasti donijele "odgovarajuće odluke".

Švedski premijer Stefan Löfven potvrdio je njegovu izjavu riječima kako je "cjelokupan pristup države bio ispravan", ali i da nisu uspjeli zaštititi staračke domove, u kojima je zabilježena polovina svih umrlih u Švedskoj od bolesti COVID-19.

Šveđani su ovih dana krenuli korak dalje u relaksaciji ionako labavih mjera – usprkos visokoj stopi smrtnosti od koronavirusa u zemlji, najveći švedski lanac kina "Filmstaden" počeo je otvarata vrata svojih dvorana. "Filmstaden" je u ožujku zatvorio kina zbog pandemije koronavirusa i iskoristio proteklo razdoblje za preuređenje, a neke su dvorane ostale otvorene uz provođenje mjera fizičke distance s filmskim projekcijama za ograničen broj od 50 ljudi.

Neka manja, neovisna kina također su sve proteklo vrijeme ostala otvorena.

Švedska polako usporava i program testiranja, koji je i do sada, u odnosu na ostale europske zemlje, bio znatno niži iako se broj testiranih na koronavirus u toj skandinavskoj zemlji tijekom lipnja gotovo udvostručio, dosegnuvši prošlog tjedna brojku od 60.000.

Kao i ostatku svijeta, koji primjenjuje znatno radikalnije metode u borbi s koronavirusom, švedska strategija nije dobro "sjela" mnogim europskim zemljama, ovih dana fokusiranim na turiste, ali ni njezinim susjedima – Norvežanima, Dancima i Fincima.

image
AFP

I oni su, u strahu od proboja novog, potencijalno jačeg vala koronavirusne infekcije iz Švedske, zatvorili svoje granice za njezine državljane.

Utišana granica

Posljednjih 13 godina ljubitelji nordijske kulture, piše New York Times, okupljali su se na norveškoj strani granice sa Švedskom, na festivalu na otvorenom imena "Allsang på Grensen", što bi otprilike u prijevodu značilo "Pjevanje na granici." Ali ovoga ljeta nema švedskih pjevača na događaju koji se emitira uživo niti su se među njegovim posjetiteljima razmiljeli raspjevani švedski obožavatelji gostujućih zvijezda. Ove godine Šveđanima je zabranjen ulazak u Norvešku.

– Nedostaju nam Šveđani – kaže norveški pop-glazbenik Ole Evenrud, redoviti izvođač na festivalu, koji upravo traje u gradu Haldenu na norveškoj granici.

– Ali u redu mi je da su granice zatvorene. Bili smo prilično pametni oko izbora načina borbe protiv korone – primjećuje Evenrud.

Švedske dužnosnike, uključujući i arhitekta njihove strategije dr. Tegnella, ne veseli ovakav stav. Tvrde da su Šveđani stigmatizirani međunarodnom kampanjom, koja uporno ukazuje kako je Švedska pogriješila i upozoravaju svoje susjede da će biti mnogo ranjiviji ako ih pogodi drugi val virusa.

– Uistinu smo uvjereni da je naš imunitet viši od onog u bilo kojoj drugoj nordijskoj zemlji – komentirao je epidemiolog Tegnell, dodavši kako, iako Švedska ne teži takozvanom imunitetu stada, viša razina imuniteta "pridonosi smanjenju broja pacijenata kojima je potrebna hospitalizacija te manjem dnevnom broju smrtnih slučajeva".

#ŠVEDSKA#KORONAVIRUS# NILS ANDERS TEGNELL

Izdvojeno

04. srpanj 2020 08:01