StoryEditor
PolitikaMeđutim

Je li Milanović promijenio ćud i dlaku

Piše Ivan Ugrin
23. veljače 2020. - 18:00
Zagreb, 180220. Pantovcak. Svecana predsjednicka inauguracija Zorana Milanovica na Pantovcaku. Na fotografiji: Kolinda Grabar Kitarovic i Zoran MilanovicGoran Mehkek/Cropix

Inauguracija petoga hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića sa skromnom ceremonijom na Pantovčaku otkriva neko novo lice nekadašnjeg premijera i predsjednika SDP-a. Čovjek koji je ne tako davno govorio da nikada neće biti hrvatski predsjednik, koji se sa svojim političkim protivnicima obračunavao oštro i grubo, u posljednje se vrijeme ponaša kako da to nije ona ista “prznica” kakvog smo ga do nedavno poznavali.

Bilo je to očigledno već u noći izborne pobjede kad je Milanović držao svoj “prvi” predsjednički govor pred svojim pristašama gdje je u pomirljivom nastupu poslao poruke zahvalnosti, zajedništva i vjere u bolje sutra. Zahvalio je tom prilikom i svojoj prethodnici Kolindi Grabar-Kitarović, na što su prisutni uzvratili zviždanjem, a on je to energično prekinuo i zamolio da to ne čine. Taj je stil prema bivšoj predsjednici zadržao i tijekom tranzicijskog razdoblja, odobravajući Kolindinu želju da nakon mandata dobije svoj ured, te na samoj inauguraciji.

Milanovićeva odluka da se umjesto na Markovu trgu inauguracija održi pred malim brojem uzvanika možda je donesena kako bi pokazao promjene u ponašanju koje su već neko vrijeme evidentne, a možda je poučen iskustvom nastupa na otvorenom kakav je doživljavao dok je bio premijer, primjerice za Dan pobjede u Kninu kad su ga znali pošteno izviždati, bio razlog za odustajanje od masovnog događaja na trgu. Koliko se sjećam, zadnju je svoju premijersku godinu zaobišao kninsku manifestaciju 5. kolovoza. Govorio je kako se tamo održava stranačka zabava, i pri tom mislio na HDZ.

Međutim, sad mu se dogodilo da je na Pantovčaku prisegu polagao praktički pred Predsjedništvom HDZ-a, jer su u prvom redu ispred njega bili premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, u drugom je bio i Milijan Brkić, kojeg je čak i upoznao sa svojom mamom. Dakle, predsjednik, zamjenik i glavni tajnik HDZ-a, kud ćeš više od toga. A iz SDP-a bili su tek oni koji su se zatekli na nekoj od državničkih funkcija i najbliži ljudi.

Sve u svemu, ceremonija na Pantovčaku neće se dugo pamtiti. Nedostajala je ona toliko poznata vizura s prethodnih inauguracija s crkvom svetog Marka i povijesnim hrvatskim grbovima na njenom krovištu. Svečana dvorana u Uredu predsjednika je bila toliko skučena da nije bilo dovoljno mjesta ni za ustavne suce ni klapu HRM-a “Sveti Juraj” koja je izvela pjesmu Alfija Kabilja “To je tvoja zemlja”. Svi su, naravno govorili o hrvatskoj himni koju je na svoj način otpjevala Josipa Lisac. To je zasjenilo i Milanovićev inauguracijski govor u kojem je istaknuo da ne kani biti korektivni nego konstruktivni faktor te poručio da će uložiti “sve što ima i zna” da iz zrna razumijevanja koje moli za svoje greške “izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”.

Ovakav govor zaslužuje palac gore, s nadom da će se tako i ponašati cijeli svoj mandat, odnosno, da će s riječi prijeći na djela. Prvog je radnog dana, za pohvalu, posjetio i grob prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te svog mentora Ivice Račana. Po mom mišljenju Milanović je promijenio ne samo ćud, nego i dlaku. Zacijelo su na to utjecale i dvije smrti u obitelji, oca i brata, koje je doživio u kratko vrijeme, i usred kampanje u prošloj godini. Pozvao se, kao i njegovi prethodnici na kraju prisege na Boga, zazivajući ga da mu pomogne u predsjedničkoj dužnosti. Bog pomaže iskrene molitelje.

#MEđUTIM

Izdvojeno