StoryEditor
HrvatskaPRIČA IVE ŠEPAROVIĆA

Splitski trener nakon teških muka evakuiran iz Irana. Za kartu je dao bogatstvo! Još stotine Hrvata čeka ‘izvlačenje’, a evo što će biti i s pomorcima

Piše Saša Jadrijević Tomas
4. svibnja 2020. - 09:24
Ivo ŠeparovićPrivatni Album

Ivo Šeparović (59), bivši Hajdukov igrač i pomoćni trener u iranskom klubu Shahin, napokon se, nakon dva mjeseca čekanja, dokopao Hrvatske.

Naime, osoblje katarskog prijevoznika Qatar Airwaysa tek je iz trećeg puta dopustilo Šeparoviću da se ukrca u zrakoplov, iako je cijelo vrijeme imao valjanu kartu i sve dopusnice.

Ivo Šeparović (59) radio je za klub u Bushehru, gradu s oko 320 tisuća stanovnika (glavni trener u Shaninu je Mišo Krstičević, koji se u Hrvatsku vratio početkom ožujka). Ivo je, podsjetimo, sve iskoordinirao s hrvatskim veleposlanstvom u Iranu. Dogovoreno je da iz Teherana ide za katarsku Dohu, a iz Dohe za Frankfurt i onda za Zagreb. Sve je koordinirano s Nijemcima, koji su rekli da Šeparović slobodno sleti u Frankfurt jer je građanin Europske unije.
Međutim, kad je 20. travnja došao na šalter Qatar Airwaysa, rekli su mu da ne može u avion i bez objašnjenja su ga vratili. Šeparović je na aerodromu prenoćio dvije noći, uvjeravali su ga da će sve biti u redu i da će se ukrcati na sljedeći let. Međutim, opet šok – nisu mu dali da uđe u zrakoplov.

– Bunio sam se, govorio da imam valjanu kartu, a oni su mi prilično arogantno rekli da ne mogu u avion. Nije bilo isprike s njihove strane, apsolutno nikakvog objašnjenja, ma ništa, samo kažu – ne možeš. Možeš govoriti deset jezika, moliti i kumiti, nema popuštanja. Uopće te ne doživljavaju. Rekao sam da imam kartu i da ne želim ostati u Dohi, nego da idem ravno za Njemačku, međutim, oni me nisu slušali, samo su verglali po svome – ljuti se Šeparović na Katarce, dok istovremeno hvali Irance.

I onda se ipak dogodio preokret. Treća sreća.

image
Ivo Šeparović
Privatna arhiva

– Spasili su me ljudi iz hrvatskog veleposlanstva u Teheranu, i to ponajprije naš veleposlanik Drago Štambuk, a izuzetnu zahvalnost dugujem i Marti Nakić-Vojnović iz veleposlanstva, koja je čak došla na aerodrom i cijelu noć bila sa mnom jer je let bio 27. travnja u šest ujutro, a na aerodrom se moralo doći pet sati prije. Nakić-Vojković je došla kako bi se uvjerila da sam se ukrcao iz trećeg puta. Čuo sam da su me u zadnji čas uspjeli ubaciti na taj let. Hvala i Tomislavu Kujundžiću, konzulu u Njemačkoj, koji je mene i druge građane dočekao u Frankfurtu.

To su sve ljudi iz sjene i zaista odlično rade. Oduševilo me je kad sam čuo da se u sve uključilo i njemačko Ministarstvo vanjskih poslova i da je pritisak na Katarce vršio i njemački veleposlanik u Kataru, te organizacije EU-a. Nikako ne smijem zaboraviti ni našeg veleposlanika u Kataru Dragu Lovrića, koji je pritiskao katarsku stranu da me se primi u zrakoplov. Ja sam u Iranu praktički proveo više od 50 dana sam u hotelu, pa onda spavanje na aerodromu, mislio sam da se nikada neću izvući. I zaista hvala do neba našim diplomatima, ali i organizacijama EU-a jer se sada vidi koliko je dobro da smo unutar tog saveza država – kaže Šeparović, te dalje govori o tome kako je teklo putovanje.

– Aerodrom u Teheranu bio je prazan, samo smo mi bili tamo. Letjeli smo, mislim, Airbusom 380. To je ogroman zrakoplov s 400-500 mjesta, a nas je bilo oko 70, tako da smo svi bili udaljeni jedan od drugog i više od propisane mjere od dva metra. Međutim, kad smo došli u Frankfurt, sve su nas smjestili u propelerac Croatia Airlinesa, nije bilo fizičke distance, ali imali smo maske. Ali što ću, ne pada mi na pamet žaliti se, glavno da sam došao kući. I sada sam u izolaciji – kaže Šeparović, navodeći da je u zrakoplovu bilo Srba i Crnogoraca.

image
Ivo Šeparović
Privatni Album

–Ne mogu vam opisati koliko su ti ljudi zahvalni što su uspjeli doći barem do Zagreba. Oni nisu imali nikakav prijevoz za Srbiju i Crnu Goru, pa im je zrakoplov Croatia Airlinesa bio jedina nada. Inače, moja karta u jednom smjeru na letu od Teherana do Frankfurta koštala je čak 4000 dolara. Prije ove krize povratna karta od Teherana do Splita zapadala je 900 eura. Ponavljam, povratna. Onda možete zamisliti koliko je to povećanje sada – kaže Šeparović.

Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koliko je naša diplomatska mreža od početka korona-krize “izvukla” građana iz zemalja izvan EU-a i osigurala im dolazak u Hrvatsku.

– Ministarstvo vanjskih i europskih poslova osiguralo je dosad (podaci do 30. travnja) preko hrvatske diplomatsko-konzularne mreže, a u suradnji s predstavništvima Europske unije i veleposlanstvima drugih država članica Europske unije u trećim zemljama, povratak 839 hrvatskih državljana iz trećih zemalja – kažu nam u Ministarstvu i odgovaraju i na pitanje koliko ukupno naših građana čeka da ih se evakuira, a nalaze se izvan EU-a.

– U trećim zemljama evidentirano je do 30. travnja još 269 hrvatskih državljana koji čekaju povratak u Hrvatsku u organizaciji hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. U trećim zemljama evidentirana su i 472 hrvatska državljana koji se u domovinu vraćaju komercijalnim letovima, koje organiziraju njihove tvrtke, ili osobnim automobilima iz zemalja u okruženju, na primjer iz Sjeverne Makedonije – kažu u Ministarstvu, navodeći da nailaze i na probleme pri evakuaciji.

– Situacija se u drugim državama mijenja te određena pravila za prelazak graničnih prijelaza ili putovanja u zračnom prometu mogu biti bez prethodnih najava promijenjena, što otežava pružanje pomoći hrvatskim državljanima pri povratku. Kao što znate, brojni su avioprijevoznici nerijetko i bez prethodne najave otkazivali međunarodne letove, a i dalje ih otkazuju. Aktivnosti repatrijacije odvijaju se u posebno otežanim i vrlo izazovnim uvjetima s obzirom na to da su u mnogim državama proglašena izvanredna stanja, obustavljen je gradski, međugradski i zračni promet, izlazak iz domova dopušten je samo uz posebne dozvole, zračne luke su zatvorene – kažu u Ministarstvu, navodeći da je dobro to što Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije.

– Suradnja s predstavništvima Europske unije, kao i s diplomatsko-konzularnim predstavništvima država članica Europske unije u trećim zemljama intenzivna je i kontinuirana. U suprotnom bi sam proces koordinacije i repatrijacije (povratak u matičnu državu) hrvatskih državljana iz trećih zemalja u kojima Republika Hrvatska nema svoje diplomatsko predstavništvo bio znatno otežan.

Naime, Hrvatska ima istaknutu ulogu kao predsjedateljica Radne skupine za konzularnu suradnju država članica EU-a te potiče učestalu razmjenu informacija i udruživanje resursa na terenu. Na temelju svakodnevne suradnje i koordinacije s diplomatskim predstavništvima drugih država članica Europske unije, hrvatske državljane koji su izrazili namjeru povratka u domovinu izvješćuje se o planiranim repatrijacijama zrakoplovima ili drugim mogućim prijevoznim sredstvima te im se pritom pruža sva potrebna konzularna i administrativna pomoć – navode iz Ministarstva, napominjući da je ministar Gordan Grlić Radman u brojnim izravnim kontaktima s kolegama ministrima iz cijelog EU-a.•

A što s pomocima?

Javljaju nam se i pomorci, navode da su zaboravljeni i da ne znaju kako će doma. Imate li možda kakvih informacija?

– U suradnji s nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske u svijetu stvaraju bazu podataka putem obrasca za povratak hrvatskih državljana iz inozemstva u kriznoj situaciji koji su se izjasnili da žele repatrijaciju u Republiku Hrvatsku. U okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, protekloga tjedna održala se telekonferencija na kojoj se na razini Europske unije raspravljalo o važnom aspektu repatrijacije pomoraca u njihove matične zemlje.

Dio hrvatskih pomoraca diljem svijeta već je vraćen u Republiku Hrvatsku. Nažalost, uzimajući u obzir specifičnost posla, dio pomoraca nije u mogućnosti prihvatiti ponuđene repatrijacije budući da su ugovorno i vremenski vezani uz poslodavce, pri čemu ostaju u kontaktu s diplomatsko-konzularnim predstavništvima kako bi bili pravodobno obaviješteni o sljedećim repatrijacijama i mogućnostima povratka u domovinu.

Hrvatska diplomatska mreža, u koordinaciji s drugim državama članicama Europske unije, nastavlja aktivno raditi na repatrijaciji hrvatskih pomoraca, kao i svih hrvatskih državljana koji se žele vratiti u Republiku Hrvatsku – kažu nam u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

U Arabiji čeka 11 Hrvata

Zanimalo nas je i koliko naših građana čeka na evukaciju u Iranu, Kataru i Saudijskoj Arabiji.

– Trenutno (podaci do 30. travnja) na području Kraljevine Saudijske Arabije nalazi se 11 hrvatskih državljana prijavljenih za repatrijaciju, dok se na području Države Katar prijavilo pet hrvatskih državljana. Na području IR Iran nema registriranih hrvatskih državljana koji su se prijavili za repatrijaciju – kažu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

#IVO ŠEPAROVIĆ #IRAN#KORONA-KRIZA#EVAKUACIJA HRVATA#MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA

Izdvojeno

05. lipanj 2020 15:16