Array ( [view] => item )
noget
StoryEditor
HrvatskaČOVJEK OBJASNIO

Smije li građanin snimati policajca na javnom mjestu? Odvjetnik: Smije, nijednim zakonom nije zabranjeno snimanje obavljanja njihovih ovlasti!

Piše PSD
30. srpnja 2020. - 22:00
Ilustracija/Ivan Perić/ HANZA MEDIA

Javnost je bila zgrožena videosnimkom uhićenja Tihomira Blagusa (54) u zagrebačkom naselju Trnje. On je, naime, zajedno sa susjedima u noći kada je Zagreb pogodila poplava, provalio u objekt Hrvatskih voda, odnosno otvorio odvodni kanal prema Savi kako bi spriječio da bujica pogodi Trnje, podjeća RTL.

Zagrebačka policija je u utorak ujutro priopćila kako nije priveden zbog provale u objekt već da su ga priveli zbog ometanja očevida i vrijeđanja policajaca.

Međutim, nakon toga se pojavio video na kojem se vidi kako Blagus snima policajce dok rade očevid, a nakon kraće prepirke mu jedan policajac izbija mobitel iz ruke.

Osim toga, u javnost je izašla i fotografija s mjesta događaja na kojoj Blagus leži na cesti potrbuške, a policajac mu drži nogu na vratu dok mu stavlja lisice.

Iz Policijske uprave zagrebačke su ubrzo nakon objave snimke poslali priopćenje u kojem, između ostalog, navode:

''...Koristimo priliku informirati javnost da snimanje policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti od strane građana audio - video uređajem, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka budući da za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha, kao što je i zabranjeno snimati mjesto događaja...''

O postupanju policajaca u konkretnom slučaju kao i o tome smije li se policajce na javnoj površini snimati, razgovarali smo s uglednim odvjetnikom Antonijem Volarevićem i bivšim šefom ekipe za očevide Policijske uprave zagrebačke Brankom Lazarevićem.

Volarević ističe kako nijednim zakonom nije propisana zabrana snimanja policijskih službenika u obavljanju njihovih javnih ovlasti. 

''GDPR se nipošto ne odnosi na zaštitu osobnih podataka predstavnika javne vlasti koji postupaju prema građanima temeljem javnih ovlasti, posebice ako postupaju na javnoj površini. Snimanjem policijskog službenika na javnoj površini, dok isti u ime države prema građanima provodi određenu radnju, nipošto ne znači obradu njegovih osobnih podataka kako je ista spomenuta u GDPR. U osnovi - ne snimate njegove ili njezine osobne podatke, nego snimate predstavnika državne vlasti'', kazao je odvjetnik Volarević za RTL.hr.

''U odnosu na neovlašteno snimanje, čak i Kazneni zakon Republike Hrvatske (članak 144.) jasno razlikuje snimanje na javnoj površini (što nije kazneno djelo) i snimanje bilo koga (pa tako i policijskog službenika) unutar zatvorenog prostora zaštićenog od pogleda (primjerice u stanu ili u policijskoj postaji). Kazneno djelo je samo ako ste nekoga snimali u stanu ili prostoru posebno zaštićenom od pogleda i na taj način povrijedili njegovu privatnost. Snimanjem bilo koje osobe na javnoj površini, pa tako i policijskog službenika ne činite kazneno djelo neovlaštenog snimanja'', pojašnjava Volarević.

''MUP se u svome apstraktnom i površnom priopćenju poziva na nepostojeće odredbe Opće uredbe za zaštitu osobnih podataka i zakona, te se služi metodom obrnutih teza računajući da javnost nema dovoljno znanja prepoznati njihovo pogrešno tumačenje, naglašava odvjetnik Antonio Volarević i dodaje:

''Doista nigdje, nijednim zakonom nije izričito i generalno propisana zabrana snimanja policijskih ili drugih javnih službenika u obavljanju njihovih javnih ovlasti.''

Osim toga, tvrdi i da prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima nigdje nije propisano da je policajac ovlašten izbiti građaninu mobitel iz ruke ili odgurnuti građanina koji snima nešto u javnosti.

''Naprotiv, prema članku 5. ovog zakona, policijski službenik je dužan uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha obavljanja policijskog posla. No, istina je da je Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (čl. 66.1.2.) propisano da policajac koji je prvi došao na mjesto događaja (a tu se misli na mjesto na kojem je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj) može zabraniti pristup i snimanje događaja.

Dakle, snimanje mjesta događaja i događaja postaje zakonom zabranjeno tek kada policijski službenik to jasno zabrani prisutnima i to u svrhu osiguravanja mjesta događaja počinjenja kaznenog djela ili prekršaja.“ Čak ni ovim zakonom nije zaštićeno mjesto uhićenja ili postupanja policijskog službenika izvan mjesta događaja počinjenja kaznenog djela ili prekršaja'', zaključio je.

''O ovome bi se moglo mnogo toga reći. Govorio sam o taktici postupanja policije. Meni se čini da ta taktika postupanje je u današnje vrijeme prilično loša. Treba ocijeniti i procijeniti kako se ponašati na otvorenom prostoru pred stotinjak ogorčenih građana. Da li se baš uvijek i u ovom slučaju treba doslovno držati zakona? Mislim da baš i ne treba'', smatra iskusni kriminalist u mirovini i bivši šef Odjela za očevide Policijske uprave zagrebačke, Branko Lazarević.

''Ako je već otvoreni prostor i ako netko snima ono što policija radi, ja se ne bih previše bunio, pogotovo ako ja kao policajac smatram da ne kršim zakon. Čega se imam plašiti? To nije toliko strašno u današnje vrijeme kada svatko ima mobitel koji može snimati video i audio'', kaže Lazarević.

Izdvojeno

30. srpanj 2020 22:01