StoryEditor
Hrvatskai dalje smo narančasti

Prvo su Plenković i Milanović najavili epidemiološki raspašoj na jesen, a onda je Stožer donio pooštrenja mjera. Tko bi u tom bauljanju više bio pametan?

Piše PSD
22. srpnja 2021. - 15:31

Prije neki dan premijer Andrej Plenković složio se sa predsjednikom države Zoranom Milanovićem o tome da bi od rujna sve epidemiološke mjere trebalo ukinuti, a evo danas iz Banskih dvora stiže potvrda da se 26. srpnja ide na novo pooštravanje u 'narančastom' dijelu Hrvatske. Stožer, naime, u četiri jadranske županije uvodi dodatne epidemiološke mjere jer su, kako kaže premijer, odluke lokalnih i županijskih stožera kontradiktorne.

U pravu je premijer kad to kaže, ali jednako je kontradiktorno da najavljuješ ukidanje mjera, a onda ih pooštriš. Nikakve dosljednosti tu nema. Podilazi se trenutno kome treba i poručuje: sad ćemo malo glumiti ozbiljnost pred Europom i stranim turistima, a onda na jesen raspašoj. Sve otvaraj pa ko preživi. Nitko ne priželjkuje lockdown, Hrvatska sebi ne može priuštiti novo zaključavanje, niti će do toga doći, no nije jasno ni kuda ćemo stići s ovakvom politikom bauljanja i reagiranja kad je već kasno i to u situaciji kad nam ni 50 posto stanovništva nije procijepljeno. 

I struka je kontra takve politike, tvrde kako je najava ukidanja mjera nakon sezone demotivirajuća za cijepljenje.

image
Duje Klaric/Cropix

– Velika Britanija je već sad to napravila i velik dio zdravstvene javnosti smatra da je taj potez preuranjen bez obzira na to što je ova zemlja postigla veći stupanj cijepljenosti. Činjenica je da će pritisak na zdravstveni sustav u takvim zemljama zbog cijepljenosti biti manji, no očito takve odluke nisu potaknute samo iz zdravstvenih razloga, već i iz gospodarskih. Smatram da bi i dalje kod nas trebalo ustrajati na kampanji cijepljenja, a trenutačno bi u tom kontekstu ovakve najave ukidana mjera mogle djelovati demotivirajuće na postizanje kolektivnog imuniteta, izjavio je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije prof. dr. Vladimir Mićović za Novi list.

Prema njegovim riječima, četvrti val posve je realna opasnost i za Hrvatsku, a on se nada da će se njegovo rasplamsavanje obuzdati većim obuhvatom cijepljenih koji bi do polovine rujna trebao dosegnuti između 60 i 65 posto cijepljenog odraslog stanovništva.

Na pitanje zašto Hrvatska ne može uvesti britanski model, kad su se i predsjednik države i premijer složili oko jesenskog ukidanje mjera, imunolog prof. dr.  Zlatko Trobonjača kaže kako je razlika u razini procjepljenosti.

image
Sibenik, 200721.
U sportskoj dvorani Baldekin gradjani se cijepe prvom i drugom dozom cjepiva za bolest COVID-19.
Foto: Niksa Stipanicev/CROPIX
Niksa Stipanicev/Cropix

Hrvatska je po broju cijepljenih na poražavajuće niskoj razini. Do sad je jednom dozom cijepljeno 1,6 milijuna ljudi što je manje od 48 posto. Koliko je to malo još je jasnije kad se usporedimo sa najnaprednijim zemljama kao što su Island gdje je cijepljeno 90 posto odraslog stanovništva, Belgija 82,7 posto, Danska 80, Malta 82, Finska 76,7 posto…

Posebno je zabrinjavajuće, što je danas priznao i ministar Vili Beroš, da se samo 54,7 posto građana Hrvatske starijih od 80 godina cijepilo barem jednom dozom cjepiva protiv COVID-a.

- Podatak da tako malo naših ljudi prihvaća cijepljenje je porazan. Daleko smo ispod Izraela i Britanije. Nitko nikoga ne može natjerati, ali ljudi bi morali zaista shvatiti što znači covid, postcovid, a što znači cijepljenje. Svatko od nas poznaje nekoliko stotina ljudi koji su cijepljeni i zna da oni praktički ništa nisu proživjeli osim blagih simptoma, a svatko od nas zna i nekoliko ljudi koji su preminuli od covida. Bilo bi dobro da ljudi prihvate znanost, a ne koje kakve priče da nam se injektira magnetizam u tijelo. Ljudi bi se morali vratiti znanosti”, kazao je Trobonjača na N1 televiziji. 

Rekao je i kako se vidi, po razini procijepljenosti po županijama, da oni s konzervativnijih stavovima ne prihvaćaju cijepljenje.

I dalje smo u narančastom


Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je danas novu koronakartu Europske unije. Što se Hrvatske tiče, situacija se nije puno promijenila i dalje smo u narančastom, no epidemiološko se stanje u nekim drugim zemljama pogoršalo.

Prema novoj karti gotovo je cijela Francuska, s izuzetkom dvije pokrajine, narančasta, kao i dio Italije. Narančasto je i više od polovice Grčke te većina Danske, kao i manji dijelovi Švedske i Finske.

U crvenom su Portugal, nešto više od polovica Španjolske, Irska, Luksemburg, trećina Nizozemske, ostatak Grčke, djelić Danske te Malta.

Tamnocrvenu boja koju označava najgoru epidemiološku situaciju ima ostatak Španjolske, ostatak Nizozemske i Cipar.

item - id = 1114526
related id = 0 -> 1129501
related id = 1 -> 1129035
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. rujan 2021 02:49