StoryEditor
HrvatskaCOVID KRIZA U TURIZMU

Predsjednik udruge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić: "HNB nam mora omogućiti preživljavanje jer smo najperspektivnija grana hotelijerstva"

Piše Toni Paštar
23. srpnja 2021. - 16:27

Potrebno nam je omogućiti život još godinu dana, u čvrstom uvjerenju da se do toga roka u potpunosti vraćamo na tržište. Ako nam sada zaustave život, dovest ćemo u pitanje isplatu plaća, zaposlenost, vlastiti razvoj, ali i razvoj drugih u lancu potrošnje tog novca - kaže Klarić

Šime Klarić, vlasnik hotela "Sv. Mihovil" u Trilju, dugogodišnji je predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (OMH), kojih je u Hrvatskoj oko 500. Gledajući samo kroz plaćanje članarine, što je glavni izvor njezina financiranja, udruga okuplja 146 vlasnika malih obiteljskih hotela i 66 visokokvalitetnih pansiona i agrodomaćinstava. Oni su gotovo ravnomjerno rasprostranjeni na području cijele Hrvatske, mada je obiteljskih i malih hotela najviše uz jadransku obalu.

– Naša udruga predstavlja interese svih vlasnika obiteljskih i malih hotela. Zastupamo ih prema institucijama u zemlji i tržištu, naročito vanjskom. Udruga je član Hrvatske udruge poslodavaca. S jedne strane asocijacija obiteljskih i malih hotela radi kao cehovska udruga, a s druge nastupamo kao marketinški savez i tako obuhvaćamo sve.

I prije pandemije vlasnicima malih i obiteljskih hotela u Hrvatskoj nisu cvjetale ruže. Već petnaest mjeseci i drugu turističku sezonu zaredom vlasnici malih i obiteljskih hotela suočeni su s dodatnim problemima. Je li to dovelo do smanjivanja njihova broja, ima li ih koji su bili prisiljeni staviti ključ u vrata?

– Zbog sezonalnosti našeg turizma i još uvijek nedovoljne prepoznatljivosti toga segmenta u hrvatskom turizmu, koji u globalu uglavnom počiva na suncu i moru, troškovi obiteljskih i malih hotela prije ove krize s koronavirusom bili su jako visoki. Naši mali obiteljski hoteli projektirani su za rad tijekom cijele godine, oslonjeni su na naše obitelji, koje u bespoštednoj bitci za gosta nude najvišu kvalitetu. Zbog toga smo uvijek radili na granici profitabilnosti, a da bismo zadržali visoku kvalitetu, usudio bih se reći najviše u hrvatskom hotelijerstvu, ali i u Europi, morali smo stalno ulagati. Kratka sezona, nemogućnost postizanja cijene odgovarajuće kvaliteti i visoki troškovi poslovanja praktički su doveli do toga da je povrat ulaganja u obiteljske i male hotele od 25 godina naviše. Ljudi koji su se odlučili za to vole ovaj posao i zato u njega ne žale ulagati puno energije, svoga truda i truda članova svojih obitelji te kapitala. Mi u obiteljskim i malim hotelima vidimo budućnost, stoga smo se danas spremni odreći svega samo da bismo opstali. Trendovi u svijetu, pa i činjenica da se i kod nas u Hrvatskoj sezona širi, da se produžuje njezino trajanje i da postajemo sve interesantniji turistima iz destinacija iz kojih nam prije nisu dolazili, motivirali su vlasnike ovakve vrste hotela na inovacije ponude. Naša udruga puno pomaže u nastupu prema emitivnim tržištima pod zajedničkim brendom. Tu nam puno pomaže i Hrvatska turistička zajednica. Zbog ograničavajućih parametara, primarno kratke sezone koja mora apsorbirati cjelogodišnje troškove, našim članovima nije nimalo lako.

image
Mali i obiteljski hoteli snažan su dio kontinentalnog turizma
 
Tom Dubravec/ Cropix

Apartmani su profitabilniji

U takvim okolnostima "normalnog" dolazi korona-kriza. Što je ona donijela vlasnicima obiteljskih i malih hotela?

– Donijela nam je nove probleme. Tijekom 2020. godine, koja je trebala biti barem 20 posto bolja od rekordne 2019. godine, dogodio nam se pad prometa od 70 posto. Umjesto očekujućeg rasta, za koji smo se pripremali novim ulaganjima radi zadržavanja i podizanja sveukupne razine usluge, nama se dogodio spomenuti pad. Zahvaljujući mjerama Vlade za zadržavanje radnih mjesta i liniji COVID kredita te jednogodišnjem moratoriju banaka na kredite, prošlu godinu nekako smo prebrodili. Onda nam je stigao kraj minulog lipnja, kada su ponovno na naplatu stigle kreditne obveze i kamate za prošlu godinu. Zbog toga smo s bankama, kao našim financijskim partnerima, Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom krenuli u iznalaženje mjera koje bi ovom segmentu hrvatske turističke ponude omogućile daljnji razvoj za dočekivanje "novog normalnog", za postpandemijsko vrijeme.

Je li se od nastupa korona-krize povećao broj obiteljskih i malih hotela ili su neki, da tako kažemo, "reterirali" u apartmane?

– Posljednjih petnaestak godina imali smo stalni rast broja obiteljskih i malih hotela. Samo u tom segmentu turističke ponude imali smo rast broja hotelskih kreveta. Zadnjih četiri, pet godina broj obiteljskih i malih hotela porastao je za oko sto. Da nije došlo do krize uzrokovane koronavirusom, taj bi porast u posljednjoj godini bio kudikamo veći. Apartmani su u svakom slučaju puno profitabilniji. Naša analiza, koju su nam radili hrvatski stručnjaci za potrebe izrade Strategije održivog razvoja malog i obiteljskog hotelijerstva, govori da je povrat ulaganja u apartmane barem četiri puta brži od ulaganja u obiteljske i male hotele. Zato je apartmanizacija u Hrvatskoj postala fenomen, a zapravo se radi o tome da kapital ide tamo gdje se brže oplođuje. U takvim okolnostima dogodio nam se slučaj reteriranja u razvoju. Umjesto da se dogradnjom sadržaja apartmani pretvaraju u obiteljske male hotele, u protekloj godini bilo je slučajeva da su pojedini vlasnici radi preživljavanja svoje hotele pretvorili u apartmane. To je put kojim je otišao samo mali broj vlasnika. Mi koji nastavljamo poslovanje s obiteljskim i malim hotelima znamo da smo globalno konkurentni, a znamo i da postoji manjak smještajnih kapaciteta upravo u ovakvim hotelskim objektima. U Italiji, Austriji i još nekim europskim zemljama obiteljski i mali hoteli čine 70 posto ukupnog hotelskog smještaja. Kod nas je taj udjel od 15 do 20 posto.

Zašto je u odnosu na druge zemlje, od kojih ste neke spomenuli, relativno spori iskorak u povećanju broja hotela te vrste?

– Puno je razloga. Prvi je njihova tradicija, poduzetnička sloboda, dok smo mi imali ograničenja i drugi politički sustav. Sve analize pokazale su da, unatoč dužem roku povrata ulaganja, obiteljski mali hoteli produžuju sezonu, imaju velike multiplikativne efekte u investicijama u suradnji s lokalnom zajednicom, kupuju lokalne namirnice, lokalno zapošljavaju, razvijaju se u malim mjestima gdje veliki kapital jednostavno ne ide. Mi za razvoj obiteljskih malih hotela imamo veliki potencijal, kako na obali i otocima, tako i u priobalnom pojasu i kontinentalnom dijelu zemlje. Tu je ta niša za naš razvojni iskorak.

image
Dobra turistička sezona budi nadu vlasnicima malih hotela u bolje sutra
 
Ivo Ravlić/HANZA MEDIA

To su, uz ostalo, te mjere o kojima ste, rekli ste, krenuli u pregovore s bankama uz potporu Ministarstva turizma. Dokle ste stigli u tim pregovorima i kakvi su vam izgledi za uspjeh?

– Svi koji smo sjeli za zajednički stol vjerujemo kako je svima interes razvoj održivog turizma visoke dodane vrijednosti koji radi cijelu godinu, koji zapošljava, koji donosi profit. Upravo takav koncept, koji smo i mi trasirali u našoj razvojnoj strategiji, traži turističko tržište Europe i svijeta. Možda smo u vizijama preambiciozni, ali mi iz udruge obiteljskih i malih hotela vjerujemo da bi se naš nukleus od 500 jedinica u vrlo kratkom roku, od pet do sedam godina, mogao povećati do 2000. Na putu do toga cilja računamo na pretvorbu velikog broja apartmana kojima samo malo nedostaje do udovoljavanja uvjetima za status obiteljskog i malog hotela. Ta naša vizija, ostvarenje strateških ciljeva, uvjetovano je ulaganjima. Novca ima. Njime raspolažu pojedini naši partneri.

Sporna regulativa

Vi tvrdite da biste u roku od pet do sedam godina povećanjem broja obiteljskih i malih hotela mogli tržištu ponuditi još gotovo 80.000 kreveta s ciljem nadilaženja sezonalnosti. Velite da novca ima. U čemu je onda problem?

– Problem je u regulativi. Naša je udruga uz potporu Ministarstva turizma sjela s udrugom banaka u kojima znaju da nam u ovoj krizi nije lako. Došli smo im kao partneri i pozvali ih u projekt od zajedničkog interesa. Podsjetili smo ih, što je i njima poznato, na to da u sveukupnoj vrijednosti OMH-a njihov kapital sudjeluje približno s polovinom. Druga polovina je naša i tržišna cijena joj stalno raste. Pa smo im ponudili da oni kroz nova ulaganja štite tu našu polovinu kapitala, a mi ćemo istovremeno dodatnim naporima zaštititi njihove plasmane. Oni su takav naš prijedlog objeručke prihvatili, ali su istaknuli da je takvo rješenje ograničeno važećom regulativom.

O čemu je konkretno riječ?

– Mi imamo europsku regulativu koja onemogućava nove moratorije na već plasirana bankarska sredstva. Ista regulativa onemogućava državu, odnosno Vladu, da daje potpore i poticaje. Kontrolor u zemlji je HNB. Mi se sada borimo dokazati svima u tom lancu da su naše poteškoće proizišle iz pandemije kao više sile, te da je to što zagovaramo interes za Hrvatsku i da je jamstvo koje bi bankama za plasmane prema obiteljskim i malim hotelima dala država zapravo jedina formula za naš opstanak i razvojni iskorak. Po kriterijima regulatora cijeli turistički sektor, i u okviru njega i mi, spada u rizičnu skupinu. Kao takvi ne možemo dobiti nikakav kredit, a zbog pandemije poslovne aktivnosti nisu dostatne da bismo servisirali dospjele obveze. Bez novih kredita nema investiranja, a bez investiranja nema potrebne transformacije hrvatskog turizma. Jednostavno je došlo vrijeme da svi skupa riješimo nastali problem. Ministarstvo turizma čini sve u okvirima njegovih mogućnosti, banke su spremne i imaju novac, ali regulator kaže da smo u rizičnoj skupini. Problem moramo neodgodivo riješiti i zbog ogromnog kapitala koji nam stiže kroz omotnicu oporavka i otpornosti. Taj je kapital, uz ostalo, namijenjen održivom, zelenom i digitaliziranom turizmu, što upravo obiteljski i mali hoteli kroz svoju transformaciju nude. Postavlja se pitanje kako ćemo mi iz turističkog sektora, a ja govorim u ime obiteljskih i malih hotela, doći do tih sredstava kad smo smješteni u rizične korisnike.

Povratak na tržište

Bi li se korištenjem tih sredstava EU-a za oporavak i otpornost ostvario rečeni rast broja obiteljskih i malih hotela s 500 na 2000 jedinica?

– Uvjeren sam da bi se mogao ostvariti. Preduvjet je da mi osiguramo pretfinanciranje. To možemo jedino preko banaka. Ministarstvo turizma je za to da država da bankama stopostotno jamstvo za nove plasmane. Nas bi se tako skinulo s liste rizičnih i mogli bismo povlačenjem sredstava EU-a pokrenuti novi razvojni ciklus. Čekamo rješenje HNB-a, kao našeg regulatora. Potrebno nam je omogućiti život još godinu dana u čvrstom uvjerenju da se do toga roka u potpunosti vraćamo na tržište. Ako nam sada zaustave život, dovest ćemo u pitanje isplatu plaća, zaposlenost, vlastiti razvoj, ali i razvoj drugih u lancu potrošnje toga novca.

image
Turisti nam, unatoč tome što je Hrvatska u 'narančastom', i dalje dolaze
Joško Ponoš/HANZA MEDIA

Već trideset godina govorimo trebamo ovo, trebamo ono, a zapravo stojimo u mjestu ili napredujemo puževim koracima. Za to vrijeme druge turističke zemlje koje nemaju ni mora ni sunca u ukupnim smještajnim kapacitetima u obiteljskim i malim hotelima zauzimaju 70 posto postelja, a njihov prihod od turizma, Austrije, primjerice, pet je ili čak sedam puta veći od hrvatskog!

– Svojom inovativnošću moramo osigurati ubrzano postizanje konkurentnosti i diferencirati se od konkurencije kako bismo parirali na tržištu, a bili svoji i bolji od konkurencije kao što su Austrija i Italija. Stoga moramo razvijati produkte i koncepte koji im mogu parirati, a to je cjelogodišnje poslovanje, visoka dodana vrijednost, ekološka održivost... Ova nam kriza nudi priliku. Na nama je, a to je svatko od nas vlasnika malih i obiteljskih hotela, naše udruge, Udruge banaka, Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice, Vlade i HNB-a, da ponuđenu priliku iskoristimo. Vjerujem da ćemo u tomu uspjeti.

Recite mi na kraju što ste u udruzi učinili oko cijepljenja?

– Cijelo hrvatsko hotelijerstvo u ovoj se krizi pokazalo vrlo odgovorno. U našoj je branši najviše cijepljenih jer znamo da je sigurnost u vrhu prioriteta koje gosti cijene.

image
w w
U investicijama je spas

Vjerujemo da će hrvatski turizam ove godine ostvariti od 60 do 80 posto prihoda iz rekordne pretkrizne 2019. godine, naravno, ovisno o situaciji s COVID-om. Ni to ne bi bilo dovoljno, čak niti za preživljavanje. Mi zato zazivamo investicije uz istovremeno ubrizgavanje novca za likvidnost. Naši partneri iz banaka znaju jednako kao i mi da dugoročno nema bojazni u naše kreditne sposobnosti. Zato tražimo i zahtijevamo diferencirani pristup. U protivnom dovest će se u pitanje daljnji razvoj ovoga segmenta hrvatskog turističkog gospodarstva koji ima najveći potencijal i na koji se u svim strategijama računalo.

item - id = 1114817
related id = 0 -> 1128445
related id = 1 -> 1120413
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. rujan 2021 00:24