StoryEditor
Hrvatskastručna analiza

Jesmo li doista spremni za novu ekonomsku krizu? Pa i nismo baš puno bolji nego 2008. godine...

25. svibnja 2020. - 10:03
Božidar Vukičević/Ilustracija/HANZA MEDIA

Jesmo li stvarno otporniji, spremniji i bolje pripremljeni nego 2008. kada je svijet pogodila financijska kriza, a nas godinu dana kasnije strmoglavila toliko da smo šest godina zaredom samo padali?

U ovim vremenima korone, ministar financija (i nije jedini) zna kazati da smo bolji nego 2008. godine i da nas ova kriza nije zatekla nespremne. Istina je, platna bilanca i proračun su krajem prošle godine bili u plusu, odnosno suficitu, a 2008. su bili u deficitu. Inozemna nam je zaduženost krajem prošle godine iznosila 40,8 milijardi eura i težila je 75,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je krajem 2008. zaduženost u inozemstvu brojila 43,9 milijardi eura što je bilo 91,5 posto BDP-a, taj inozemni dug krajem prošle godine je iznosio 145 posto izvoza, a onda 251 posto...

Financijski stručnjak Andrej Grubišić ne pristaje na tezu da smo bolji nego 2008. Veli da broj lokomotiva u hrvatskoj ekonomiji, u odnosu na broj vagona koje treba vući, nije ništa veći nego je bio 2008.

Damir Novotny navodi da ministar financija kaže da smo u bolje nego što smo bili 2008. gledajući pri tom financije javnog sektora koje su stabilizirane i uravnoteženije, uz to što su dalje jako visoki rashodi javnog sektora.

Prema Novotnyju, pad prihoda uz održavanje postojeće razine rashoda će vrlo brzo pogoršati poziciju javnog sektora i to već ove godine jer je proračunski deficit tri milijarde eura što će ispuhati kondiciju javnih financija. Time će svi napori uloženi u stabiliziranje javnih financija nestati preko noći.

Loša praksa

- Morat će se smanjiti rashodi ili ćemo se prezadužiti po grčkom i talijanskom modelu ističe Novotny.

Da nam ekonomija baš i nije odmakla od 2008. godine, upozorava Grubišić:

- BDP po stanovniku je 2019. došao nešto malo iznad razine iz 2008. Ekonomija u terminima realne kupovne moći prošle godine nije ništa veća nego je bila tada, a istovremeno je u ukupnoj populaciji barem za četiri do pet postotnih bodova veći udio umirovljenika, zaposlenih u javnom sektoru uključujući i poduzeća u državnom vlasništvu i formalno nezaposlene. Imamo 250.000, možda i 300.000 stanovnika manje. Dobar dio tih ljudi je napustio Hrvatsku tijekom recesije i jedan dio ih se vjerojatno sada i vratio, no brzo će ponovo otići jer će se ekonomije zemalja iz kojih su se vratili relativno brzo oporaviti i opet će trebati radnike. Na začelju smo Europske unije s Bugarima, ispred nas su sve bivše socijalističke zemlje koje su 1991. bile iza nas, a to ne treba pripisivati ratu i privatizaciji jer rat je završio prije 25 godina - naglašava Grubišić.

Ovaj financijski stručnjak ukazuje da je ukupna državna potrošnja za nekoliko desetaka milijardi kuna veća nego je bila 2008., a država je nastavila s lošom praksom preferiranja određenih industrija i sektora.

Banke dobro stoje

- Kaže se da je hrvatski turizam iznimno bitan za Hrvatsku. To je notorna laž! Nemamo hrvatski turizam nego imamo privatne biznise i poduzetnike koji se bave turizmom. Legitimno je da privatni biznisi guraju svoj ekonomski interes, ali ne smiju to raditi nauštrb ili na trošak svih drugih. Zašto bi turizam imao 13 posto PDV-a, a svi drugi 25 posto? Država nije tu da bira tko je bitniji nego da nas pravno zaštiti od onih koji ne igraju po pravilima, a ne da nekima uzima manje novca nego drugima koji pokrivaju troškove ovih koji plaćaju manje. Ekstremni primjeri su brodogradnja i poljoprivreda gdje su otišli deseci milijardi kuna, a ne zna se je li lošija poljoprivreda ili brodogradnja, a istovremeno su osiromašili one koji su ih sufinancirali - tvrdi Andrej Grubišić kojem povjerenje ne ulijevaju ni najave iz promidžbenih kampanja pa dodaje da SDP kaže da će povećati minimalnu plaću, ali ne kaže tko će je zaraditi, kaže se da će spustiti PDV u turizmu na 10 posto, umjesto da se PDV svima smanji na 20 posto i tako ostavi cijelom gospodarstvu nekoliko milijardi kuna.

Novotny konstatira da pojedini sektori dobro stoje, a drugima je teško. Tako kaže da banke dobro stoje, one će preživjeti bez otpuštanja svojih ljudi jer nema potrebe za tim, prijevoznici će biti u lošem stanju jer su prekapacitirani s obzirom na to da su se povodili za rastom turističkog prometa. Prema riječima ovog ekonomista, privatna mala i srednja poduzeća su u boljem položaju nego 2008. zbog ulaska u EU-u, većina izvoznika se uključila u nabavne lance europske industrije...

- Kućanstva su u boljem stanju, razdužila su se, smanjila dug i povećala štednju, a oko 100.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) su bolje nego 2008. jer su dobili dosta novca iz europskih fondova. Nažalost, kućanstva, OPG-ovi i mali i srednji poduzetnici nemaju značajan udjel u kreiranju BDP-a. Turistički sektor u cjelini je u lošijem stanju jer mu je pogoršana struktura koja je išla u smjeru rasta broja apartmana, a ne jačanja hotelskog sektora i ti apartmani će morati spuštati cijene da bi preživjeli s tim da mnogi zbog prezaduženosti neće opstati - ističe Novotny.

Nemamo se čime hvaliti


Odmaknemo li se malo od boljeg položaja i stabiliziranja javnih financija, čini se da u drugim stvarima baš i nemamo dobitnu kombinaciju. Stopa zaposlenosti nam se ni krajem prošle godine nije vratila na razinu iz 2008. kada je iznosila 48,6 posto dok je krajem prošle godine bila 47,7 posto, onda nam je javni dug iznosio 136 milijardi kuna, a posljednjeg lanjskog dana 293 milijarde kuna, popevši se s razine od 39 posto BDP-a na prošlogodišnjih 73 posto.

Toliku razinu javnog duga mjerenog udjelom u BDP-u nemaju ni Češka, Slovenija, Slovačka, Poljska, Bugarska, Rumunjska i Mađarska koje prestižemo visinom prihoda i rashoda konsolidirane opće države od 47 posto BDP-a.

Dodajmo tome da nam je standard takav da smo na začelju Europske unije, lošija je samo Bugarska, a ponekad i Rumunjska, pa je jasno čime se možemo hvaliti. BDP po stanovniku je prema podacima Eurostata u 2008. bio 11.470 eura, a lani 12.480 eura i to nominalno povećanje od 1010 eura najmršavije je od istog rasta svih zemalja u okruženju.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 19:17