StoryEditor
Hrvatskaizvještaj

Iz EU fondova u prošloj godini najviše ugovorile Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija

Piše PSD
21. svibnja 2020. - 22:06

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je nedavno izvještaj o iskorištenosti EU fondova u posljednje tri godine po županijama.

Lani su tako, izuzme li se Grad Zagreb, unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija najviše sredstava ugovorile Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija, unutar programa učinkoviti ljudski potencijali Šibensko-kninska i Osječko-baranjska županija, koja je opet vodeća i po ugovorenim sredstvima unutar programa ruralnog razvoja, a unutar programa pomorstvo i ribarstvo najviše su EU novca ugovorile Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, piše Župan.hr.

Aplikacija Otvoreni proračun Hrvatske zajednice županija pokazuje pak da su ove godine najviše sredstava predvidjele u proračunu za EU projekte Varaždinska, Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska i Zadarska županija.

U 2019. godini, nakon Grada Zagreba s ugovorenih oko 6,5 milijardi kuna unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., najviše su sredstava nadalje ugovorile Splitsko-dalmatinska županija s iznosom od 2 milijarde kuna te Osječko-baranjska županija s iznosom od oko 846 milijuna kuna, Koprivničko-križevačka županija s oko 616,2 milijuna, Dubrovačko-neretvanska s ugovorenih 603,1 milijun i Primorsko-goranska županija sa 552,6 milijuna kuna, piše Župan.hr.

1. Grad Zagreb 6.486.739.831
2. Splitsko-dalmatinska županija 2.087.612.613
3. Osječko-baranjska županija 845.966.018
4. Koprivničko-križevačka županija 616.202.968
5. Dubrovačko-neretvanska županija 603.113.920
6. Primorsko-goranska županija 552.569.382

Grad Zagreb je i u 2018. godini bio vodeći s povučenih oko 3,8 milijarde kuna. Sljedeća ja bila Primorsko-goranska županija s ugovorenih oko 2,7 milijardi kuna, pa Vukovarsko-srijemska županija s ugovorenih 938 milijuna kuna.

U 2017. godini predvodila je po ugovorenim sredstvima Dubrovačko-neretvanska županija - gotovo 4,2 milijardi kuna, pa Zagreb sa oko 2,2 te Zagrebačka županija sa 1,5 milijardi kuna.

Ukupno kroz tri godine najviše su povukle Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija.

Najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u 2017. godini kada su sve županije ukupno ugovorile 16.478.996.985 kuna.

Što se tiče Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. godine opet je vodeći u 2019. godini bio Grad Zagreb s iznosom od oko 87,6 milijuna kuna, a slijedile su Šibensko-kninska županija s iznosom od oko 49,8 milijuna kuna, Osječko-baranjska županija s iznosom oko 49,2 milijuna kuna, Dubrovačko-neretvanska 47,5 milijuna, Vukovarsko-srijemska 36,1 milijuna kuna i Splitsko-dalmatinska županija s ugovorenih 33 milijuna kuna.

1. Grad Zagreb 87.631.898
2. Šibensko-kninska županija 49.798.722
3. Osječko-baranjska županija 49.179.569
4. Dubrovačko-neretvanska županija 47.584.278
5. Vukovarsko-srijemska županija 36.117.333
6. Splitsko-dalmatinska županija 33.017.129

image
Tonči Plazibat/Hanza media

U 2018. godini najveći iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, oko 251,7 milijuna kuna, a slijedile su Osječko-baranjska županija s oko 178,2 milijuna te Grad Zagreb s oko 128,9 milijuna kuna.

Godinu ranije najviši iznos ugovorenih sredstava imao je Grad Zagreb u iznosu od oko 135,9 milijuna, pa Vukovarsko-srijemska županija s oko 113,9 milijuna i Osječko-baranjska županija s oko 82,6 milijuna kuna.

Ukupno gledano najviše su sredstava u tri godine unutar Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali ugovorile nakon Zagreba, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Šibensko-kninska i Brodsko-posavska županija.

Unutar programa ruralnog razvoja po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godine predvodi Osječko-baranjska županija s oko 500,4 milijuna kuna ugovorenih sredstava i udjelom od 13,64 % u ukupno ugovorenim sredstvima u 2019. godini.

Slijedi je Grad Zagreb s oko 363,8 milijuna, Sisačko-moslavačka županija sa 225,8 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija s ugovorenih oko 203 milijuna kuna, Brodsko-posavska županija sa 198,1 milijun i Virovitičko-podravska županija s ugovorenih 196,5 milijuna kuna.

1. Osječko-baranjska županija 500.448.712
2. Grad Zagreb 363.802.116
3. Sisačko-moslavačka županija 225.802.487
4. Splitsko-dalmatinska županija 203.090.424
5. Brodsko-posavska županija 198.162.178
6. Virovitičko-podravska županija 196.459.652

U 2018. godini iznos ugovorenih bespovratnih sredstava u Gradu Zagrebu bio je najveći - 848,5 milijuna kuna, slijedila je Osječko-baranjska s ugovorenih 448,5 milijuna kuna te Koprivničko-križevačka županija s ugovorenih 294,9 milijuna kuna.

U 2017. godini Osječko-baranjska županija imala je najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava s udjelom od 14,83 % i ugovorenim sredstvima u iznosu od gotovo 790,8 milijuna pa Sisačko-moslavačka županija koja je ostvarila iznos od 437,1 milijuna te Vukovarsko-srijemska županija s ugovorenih oko 419,6 milijuna kuna.

Ukupno su kroz tri godine najviše ugovorile kroz program ruralnog razvoja Osječko-baranjska županija, Grad Zagreb, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u 2017. godini kada su sve županije ukupno ugovorile 5.331.567.299 kuna.

U okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godini Zadarska županija ugovorila je 51,3 milijuna kuna, a slijede Primorsko-goranska županija koja je ugovorila bespovratna sredstva u iznosu od 15,2 milijuna, Splitsko-dalmatinska 14,8 milijuna, Istarska 10,2 milijuna i Grad Zagreb 6,1 milijun kuna.

1. Zadarska županija 51.360.931
2. Primorsko-goranska županija 15.259.914
3. Splitsko-dalmatinska županija 14.814.077
4. Istarska županija 10.192.901
5. Grad Zagreb 6.163.237
6. Dubrovačko-neretvanska županija 4.016.885

Godine 2018. Grad Zagreb ugovorio je najviše bespovratnih sredstava u iznosu od 154,2 milijuna te Zadarska županija s oko 153,3 milijuna kuna.

Kroz OPPR u 2017. godini najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava imala je Zadarska županija s 216,7 milijuna kuna te Primorsko-goranska županija s ugovorenih 94,9 milijuna kuna.

Zadarska županija je ugovorila unutar tog programa najviše sredstava i u trogodišnjem razdoblju, a slijedi Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija.

Najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u 2017. godini kada su sve županije ukupno ugovorile 666.456.821 kuna.

Nakon što je 2017. godine sve županije znatno po ugovorenim sredstvima premašila Dubrovačko-neretvanska županija, zbog gradnje Pelješkog mosta, sredstva su se počela usmjeravati na slavonske županije, kroz program Slavonija, Baranja, Srijem, a veliki skok ugovorenih EU sredstava lani je imala i Splitsko-dalmatinska županija.

Tako je primjerice krajem prošle godine iz EU osigurano bespovratnih 32 milijuna kuna za 55 milijuna kuna vrijedan projekt „Regionalni transfuzijski centar KBC Split“. Dodatno je i osigurano sufinanciranje devet projekata s više od 11 milijuna kuna.

image
Vladimir Dugandžić/Hanza media

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban podsjetio je tada da je Županija ranije obnovila šest školskih objekata te je izrazio nadu da će kroz tri do četiri godine uspjeti energetski obnoviti sve školske objekte i domove kojima Županija upravlja.

Lani su tako potpisani ugovori za EU projekte - Reciklažno dvorište Dugopolje, gradnja reciklažnog dvorišta u Trogiru, te niz projekata energetske obnove, pri čemu prednjači obnova škoa - osnovne i srednje u Visu, Srednje tehničke prometne škole u Splitu, Obrtničko-industrijske u Imotskom, OŠ u Sinju te Obrovcu Sinjskom kao i energetska obnova zgrade Učeničkog doma u Splitu.
Od ranije su unutar Splitsko-dalmatinske županije velik projekt aglomeracije, mosta Čiovo, županijskog Doma zdravlja...

I Osječko-baranjska županija ima značajna sredstva vezana za energetsku obnovu. Kako nam je početkom godine u intervjuu rekao župan Ivan Anušić 'Samo na području energetske obnove zgrada javne namjene već je završeno 19, a u tijeku je 35 projekata. Njihova ukupna vrijednost je gotovo 200 milijuna kuna. Slično se može reći i za projekte izgradnje akumulacija, aglomeracija, sustava navodnjavanja…

Osječko-baranjska županija je najuspješnija i u povlačenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja, odnosno koja idu izravno u poljoprivredu. U posljednje tri godine povukla je 1,5 milijardu kuna, pa je 200 mladih poljoprivrednika dobilo do 50.000 eura da bi ostali u Slavoniji, a dio njih se vratio iz Njemačke i Irske. Tu su i potpore do 15.000 eura za 250 novih projekata za povećanje konkurentnosti.'

Podsjetimo da je Vlada RH namijenila 19 milijardi kuna kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Najviše sredstava za sada upravo je dobila najveća Osječko-baranjska županija - 4,8 milijardi od ukupno za sada ugovorenih 12,4 milijardi kuna.

Pa su i kroz taj program značajni projekti unutar OBŽ, poput Ugovora o izradi projektno-tehničke dokumentacije za Gospodarski centar u Osijeku vrijednosti 6,25 milijuna kuna.

Za samu gradnju predviđena su i sredstva iz ITU mehanizma. 'Nadamo se da ćemo vrlo brzo imati novi sajamski prostor i niz drugih sadržaja koji će dati potporu poduzetništvu, obrtništvu i ukupnom gospodarstvu, odnosno Gospodarski centar kakav trebaju i zaslužuju Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i istočna Hrvatska.' - rekao nam je Anušić.

U novi Klinički bolnički centar Osijek ulaže se 2 milijarde kuna, a njegova izgradnja i opremanje na 135.000 m2 omogućit će postizanje novih standarda u kvaliteti zdravstvenih usluga za stanovnike cijelog područja Slavonije, Baranje i Srijema, odnosno za 800.000 stanovnika.

Kroz obnovu kulturne baštine priprema se ulaganje oko 250 milijuna kuna, i to u Hrvatsko narodno kazalište Osijek, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, dvorac Eugena Savojskog u Bilju te ostale zgrade materijalne kulturne baštine u vlasništvu ili suvlasništvu Osječko-baranjske županije.

Revitalizacija brownfield područja bivšeg OLT-a Osijek dat će nove gospodarske, stambene i društvene sadržaje. Za aktivaciju geotermalnog potencijala Osječko-baranjske županije u izradi je studijska dokumentacija u vrijednosti 3,2 milijuna kuna. U planu su i značajna ulaganja u razvoj infrastrukture Zračne luke Osijek, riječne luke…

Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina ističe da već niz godina traje intenzivni investicijski ciklus u sve sektore županijske nadležnosti te da se promišljenim i odgovornim planiranjem svi projekti uspješno realiziraju ali i pripremaju novi.

image
Srđan Vrančić/Hanza media

„Ova 2020. bit će godina Frankopana, točnije dovršetka našeg najvećeg kulturnog projekta, revitalizacije frankopanskih kaštela i njihove turističke valorizacije u što se ukupno ulaže 64 milijuna kuna uz značajnu potporu europskih sredstava u iznosu od čak 47 milijuna kuna. U 2020. krećemo i u treću fazu uređenja i rekonstrukcije lošinjskog lječilišta, vrijednosti 22 milijuna kuna, koji također ima potencijal razviti se i u segmentu zdravstvenog turizma. To je ujedno u narednoj godini naša najveća investicija u zdravstvu. Nastavljamo i kapitalna ulaganja u objekte školstva. Dograđujemo školu Jelenje Dražice sa sportskom dvoranom, povećat ćemo kapacitete i škole u Matuljima. Inače u okviru obrazovna reforme naša Ugostiteljska škola u Opatiji postala je Regionalni centar kompetentnosti što nam već u prvoj fazi za preuređenje i opremu donosi 30 milijuna kuna, a ukupna svota penje se do 100 milijuna kuna. U ovoj godini dovršavamo i 22,5 milijuna kuna vrijednu investiciju izgradnje sustava za zasnježenje na Platku, a u okvirnu našeg velikog projekta razvoja Regionalnog sportsko-rekreacijskog centra Platak u koji smo zadnjih godina u infrastrukturu, ljetne i zimske sadržaje uložili već gotovo 50 milijuna kuna. Značajan dio novca Europskih fondova osigurali smo i za do sada najveći investicijski ciklus u lučku infrastrukturu težak preko 600 milijuna kuna. Projekti PGŽ s najvećim iznosima odobrenih bespovratnih EU sredstava odnose se upravo na morske projekte. Javili smo se sa spremnim projektima na Poziv ministarstva mora za dodjelu bespovratnih sredstva u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija gdje je ukupno predviđeni iznos 176,5 milijuna kuna. Od 28 prihvaćenih projekata, 6 se nalazi na području Primorsko-goranske županije. Kroz poziv su nam već dodijeljena bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 101,5 milijuna kuna za tri projekta: dogradnju luke otvorene za javni promet županijskog značaja Crikvenica (ŽLU Crikvenica), rekonstrukciju i dogradnju zapadnog dijela luke Cres (ŽLU Cres) te sanaciju i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza (ŽLU Mali Lošinj)", ističe župan Komadina.

U Istarskoj županiji među EU projektima su primjerice ulaganje u dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju Opće bolnice Pula, izgradnju Sustava navodnjavanja Červar Porat-Bašarinka, vrijedne projekte energetske obnove škola, izgradnju dva nova paviljona Studentskog doma Sveučilišta Jurja Dobrile Pula, osiguranje pomoćnika u nastavi, obnova kulturne baštine...

U Zadarskoj županiji značajna se sredstva ulažu u poljoprivredu. Kako su nam nedavno rekli, u tijeku je izgradnja dvaju sustava za navodnjavanje - Baštica 2 i Lišansko polje koji se financiraju sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, za koje je odobreno bespovratnih 50 milijuna kuna.

'Prvi sustav navodnjavanja Baštica II. faza - Smilčić je vrijedan preko 17 milijuna kuna, njime ćemo imati u obuhvatu novih 156 hektara navodnjavanih površina, za 43 poljoprivredna gospodarstva. SN Lišansko polje kompleksniji je sustav što se tiče samo izgradnje, jer osim razvodne mreže imamo i jedan vrlo zahtjevan objekt koji treba izgraditi. Radi se o mini akumulaciji od 80.000 m3. Obuhvat ovog projekta iznosi 240 hektara.' - rekli su u Županiji početkom godine.

Početkom 2020. dodijeljen je i Ugovor o dodjeli sredstava za projekt izgradnje SN Donja Baštica procijenjene vrijednosti 8,5 milijuna kuna, pri čemu obuhvat zahvata iznosi 100 hektara. Uz već dovršeni projekt Baštica 1. faza i projekt SN Vransko polje 1. faza za koje je spremna dokumentacija Županija će imati pokrivenu poljoprivrednu površinu od 2,5 tisuće hektara.

'Tada možemo govoriti o pravim preduvjetima za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju, naravno uz projekt budućeg Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku koji bi trebao biti važan za iskorak naših poljoprivrednika u stručnim elementima' - rečeno je u Županiji.

od projekata u Zadarskoj županiji tu su i energetske obnove škola vrijednosti 4,5 milijuna kuna, izgradnja i opremanje dnevnih bolnica vrijednosti 35,8 milijuna kuna, Centar kreativne industrije vrijednosti 13,1 milijun kuna, energetska obnove zgrade Psihijatrijske bolnice Ugljan vrijednosti 11,7 milijuna kuna...

'Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura odnosi se na izgradnju infrastrukturnog objekta koji će proizvođačima s područja VSŽ omogućiti bolje uvjete poslovanja odnosno povećati kapacitete prehrambene industrije te služiti za obavljanje raznih savjetovanja i edukacija, istraživanja i razvoj novih proizvodnih tehnologija, kao i prodaju njihovih proizvoda izvan sezone kada isti postižu veću cijenu nego u sezoni. Vrijednost projekta je 50 milijuna kuna, od čega je kroz Razvojni sporazum osigurano iz proračuna Ministarstva poljoprivrede skoro 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Drvno-tehnološki centar odnosi se na izgradnju infrastrukturnog objekta mješovite namjene: znanstveno-istraživačka, proizvodna i skladišna, te će se centar opremiti s novom opremom namijenjenoj drvoprerađivačima s područja Županije. Svrha izgradnje DTC-a je inovacijska infrastruktura za razvoj novih proizvoda visoke dodane vrijednosti i visokog stupnja finalizacije koja će biti na raspolaganju postojećim i budućim poduzetnicima u drvnom sektoru, ali i privlačenje investicija i stvaranje mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim tvrtkama u tom sektoru. Vrijednost projekta je 25 milijuna kuna i također se financira sa 100% bespovratnih sredstava Ministarstva poljoprivrede. U izgradnji su dva sustava navodnjavanja vrijedna 71 milijun kuna: Sopot-Vinkovci i Blato-Cerna, dok smo za dva sustava Erevenica i Lipovac – dobili odluke o financiranju, te su u postupcima pripreme javne nabave za izvođača radova. Ukupne su vrijednosti 134 milijuna kuna, a pokrivaju područje od 1500 ha. Dva sustava navodnjavanja (Tovarnik i Grabovo) su u fazi pripreme dokumentacije čije se financiranje i izgradnja očekuje u novoj financijskoj perspektivi. U planu je još Centar za preradu GMO free soje, koji će biti prvi takav u RH, pa izgradnja regionalne klaonice sa rasjekaonicom mesa i hladnjačama u VSŽ, projekt kojim se želi potaknuti razvoj mesne industrije i stočarske proizvodnje tako što će se uspostaviti linije proizvodnje mesnih jedinica koje će omogućiti domaćim stočarima povećanje prihoda i rentabilnosti primarne stočarske proizvodnje. S obzirom na sve veću povezanost strateških grana s novim tehnologijama, izdvojio bih projekt „Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi“ koji je vrijedan gotovo 70 milijuna kuna te je prijavljen na poziv „Uspostava regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju kao podrška procesu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja“.' - neki su od planiranih EU projekata koje nam je početkom godine u intervjuu nabrojao vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije sudjeluje u projektu Grada Otoka Vrata spačvanskog bazena – izgradnja i opremanje Bioekološko edukacijskog centra Virovi. Dugi niz godina je postojala je ideja o razvoju turističkih sadržaja na području Spačvanskog šumskog bazena. Na inicijativu gradonačelnika Josipa Šarića i osiguranih sredstava iz EU fondova krenulo se je u samu realizaciju. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Operativnog programa Konkurentnost, ukupna mu je vrijednost preko 25,5 milijuna kuna, a doprinosi atraktivnosti područja Virova i Spačvanske šume koja se prostire na preko 40 000 hektara.

image
Vlado Kos/Hanza media

Krajem ovoga ljeta planirano je otvorenje centra Virovi. Centar je predviđen kao receptivna točka za prezentaciju i degustaciju domaćih proizvoda, s restoranom i smještajnim kapacitetima, te wellness zonom i vanjskim bazenom.

Kao dodatni sadržaj pružati će usluge vožnje brodom, najam čamaca, kanua, kajaka po rječici Virovi, najam bicikala za vožnju po Spačvanskom šumskom bazenu. Sada su već uređene poučne šetnice i biciklističke staze dužine preko 4 km kroz šumu, a tijekom ljeta u ponudi će biti i ostali turistički sadržaji.

Osim ugostiteljskog dijela centar se sastoji od informacijsko - edukacijskog dijela s multimedijalnom dvoranom s najnovijom tehnologijom (prikaz prirode kroz proširenu stvarnost na način da se postitelji kroz 3D tehnologiju mogu poistovjetiti s životinjama te letjeti iznad šume, plivati kroz rječicu Virove kao riba ili trčati kroz šumu kao jelen.

Inače, kroz program Slavonija, Baranja, Srijem za Vukovarsko-srijemsku županiju za sada je ugovoreno tri milijarde kuna, Brodsko-posavsku 1,6 milijardi, isto kao i za Virovitičko-podravsku županiju, te 1,2 milijardi za Požeško-slavonsku županiju.

Kako nam je nedavno rekao župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević 'U Požeško-slavonskoj županiji uložena su značajna sredstva u domove zdravlja i u bolnice, kako bi podigli standard. Uz obnove pripremamo se uskoro otvoriti i novu ambulantu u općini Čaglin, te novi dom zdravlja u Lipiku, kako bi i tamošnji stanovnici imali usluge zdravstvenih radnika na najvišoj razini. U tom kontekstu u vidu moramo imati i naše dvije bolnice, u Požegi ulažemo preko 70 milijuna kuna, tolikih investicija nije bilo od kad je formirana bolnica, dok se u Pakracu ulaže 12 milijuna kuna. U pripremi su i radovi na našim domovima umirovljenika, radi se na infrastrukturi u svim gradovima i općinama, a posebno smo ponosni na preko 500 milijuna kuna koji će se uložiti u aglomeracije. Izgradili smo desetke kilometara novih cesta, 20-ak kilometara presvučenih novih nogostupa. Ukratko, sve ono o čemu županija treba brinuti, obveze koje imamo, izvrsno se radi. Dio sredstava uložit će se za našu novu inicijativu vezanu uz kulturnu baštinu. Važan dio toga je dvorac u Trenkovu kojeg je županija kupila i planirana je restauracija objekta, a pripreme oko projektne dokumentacije već su u punoj fazi. Tu je i realizacija projekta s gradom Kutjevo oko „Kuće graševine“, odnosno „Svijeta graševine“, projekta koji uključuje gradove Kutjevo, Pleternicu i Pakrac. Niz je programa i projekata koje želimo realizirati i vjerujem da će 2020.godina biti godina završetka važnih dokumenata i izdavanja građevinskih dozvola kako bi mogli ići dalje s poslom. To se odnosi i na brzu cestu, akumulaciju Kamenska, odmaralište Zvečevo, našu hladnjaču u sastavu Centra kompetentnosti. Na razini županije, u raznim fazama realizacije, trenutno su projekti vrijedni 1,5 milijardi kuna. Samo aglomeracije su vrijedne oko 500 milijuna. Mi imamo stotine projekata a baziramo se na 18 velikih. Od tih 18 izdvojena su 4 značajna i kroz program Slavonija, Baranja i Srijem siguran sam da ćemo to realizirati.'

Jedan od projekata u Šibensko-kninskoj županiji je 20 milijuna kuna vrijedan projekt „Adriatic Business Centre – ABC“ u potpunosti financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020. Kroz taj projekt rekonstruirana je i oprema se stara poslovna zgrada u kompleksu bivše tvornice TLM u Šibeniku, čime će se poduzetnicima i poduzetničkim potpornim institucijama na području Šibensko-kninske županije omogućiti korištenje usluga visokokvalitetne poduzetničke infrastrukture koja će, između ostalog, imati suvremeni studio za dizajn, marketing i audio-vizualnu produkciju.

Jedan od najvažnijih projekata koji se trenutno provodi u Šibensko-kninskoj županiji je „Sustav navodnjavanja Donje polje – Jadrtovac“, čija je vrijednost 80,4 milijuna kn. Po završetku projekta na ovom području će se dobiti cca 300 ha površine pod navodnjavanjem, na tlu izuzetno povoljnom za sadnju vinove loze i maslina. Među glavnim ciljevima ovog projekta su održivo upravljanje resursima, poticanje konkurentnosti poljoprivrede i zadržavanje stanovništva u ruralnom području.

Nedavno je pak potpisan Ugovor za radove na rekonstrukciji zgrada posjetiteljskog centra – Kanal sv. Ante, vrijedan 9,6 milijuna kuna. Napuštena zgrada u sklopu bivšeg vojnog kompleksa u uvali Minerska preuredit će se u Centralnu zgradu posjetiteljskog centra s info pultom, suvenirnicom i atraktivnim postavom koji će između ostalog sadržavati hologramske i 9D projekcije. Cilj ovog projekta je unaprjeđenje turističkog i gospodarskog potencijala ovog značajnog prirodnog krajobraza. Centar će biti opremljen najmodernijim edukacijskim i interpretacijskim multimedijskim sadržajima, a zajedno sa pratećim objektima, tvorit će jednu atraktivnu cjelinu za sve posjetitelje kanala, šetnice i tvrđave Sv. Nikole. Projekt „Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku - 2. faza“ ukupno je vrijedan 26,5 milijuna kuna od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija osigurano 19,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

image
Zeljko Hajdinjak/Hanza media

Početkom godine poptisan je ugovor o projektu aglomeracije u Virovitičko-podravskoj županiji, tu je i niz projekata energetskih obnova, pa predstojeći projekti poput Regionalna klaonica u suradnji sa Vukovarsko – srijemskom županijom, potom Istraživanje geotermalnog potencijala na području Virovitičko-podravske županije te projekt Izgradnje i opremanja sušionice povrća u vrijednosti 4 milijuna kuna.

Inače Virovitičko-podravska županija je bila preklani vodeća po povlačenju EU novca po glavi stanovnika, prema podacima aplikacije Otvoreni proračun Hrvatske zajednice županija.

U ovoj godini, pokazuje aplikacija, po glavi stanovnika najviše sredstava povlači Varaždinska županija - 1.499 kuna, Požeško-slavonska županija - 1.314 kuna, Bjelovarsko-bilogorska županija 1.297 kuna, Virovitičko-podravska županija - 1.042 kuna i Međimurska županija - 993 kune po stanovniku.

Iz samog proračuna za EU projekte najviše planira izdvojiti nakon Zagreba Varaždinska županija - 263,7 milijuna kuna, Osječko-baranjska županija - 182,6 miliijuna kuna, Bjelovarsko-bilogorska županija - 155,3 milijuna i Zadarska županija - 142,8 milijuna kuna.

Neki od projekata u Međimurskoj županiji su fortifikacije Starog grada Zrinskih, rekonstrukcija i opremanje Županijske bolnice Čakovec za potrebe dnevne bolnice, Međimurska palača turizma, Metalska jezgra, projekt Med dvemi vodami te Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu.

Bjelovarsko-bilgorska županija fokusirana je na energetske obnove. 'Od 44 škole koje su vezane uz investicije energetske obnove, 12 je već gotovo, neki projekti su ili u radovima ili ćemo potpisati ugovore. Time ćemo doći do toga da, kada se sve to završi, 90 posto učenika u školama županije pohađati novoobnovljene škole.' - rekao nam je nedavno župan Damir Bajs.

Prema podacima Otvorenog proračuna Varaždinska županija je ove godine predvidjela najviše sredstava za EU projekte. Kako su nam nedavno rekli u toj Županiji u ovoj će se godini intenzivno nastaviti s provođenjem novih i završavanjem već pokrenutih EU projekata vrijednih više od 400 milijuna kuna. Planiran je početak izgradnje Nacionalnog rehabilitacijskog centra za pacijente s ozljedama kralježničke moždine u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice. U Općoj bolnici Varaždin počet će izgradnja novog objekta u kojem će biti uređen objedinjeni hitni bolnički prijem te dnevne bolnice i jednodnevna kirurgija. Projekt izgradnje i opremanja procijenjen je na 70 milijuna kuna. Niz javnih zgrada će postati energetski učinkoviti objekti, što će rezultirati značajnim uštedama na energentima. Završena će biti obnova zgrade Minerve u sklopu Specijalne bolnice za rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama. Riječ je o najvećem projektu energetske obnove u Hrvatskoj vrijednom više od 82 milijuna kuna. Novi sjaj dobit će i Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin. Zgrada doma umirovljenika izgrađena je prije više od 40 godina, a sada će postati energetski učinkoviti objekt u kojem će 360 korisnika imati daleko bolje uvjete, o čemu dovoljno govori podatak da će sve sobe i prostori u Domu sada biti klimatizirani. Isto tako, završena će biti energetska obnova zgrade Vodotornja, objekta u samom središtu Varaždina koji je desetljećima propadao. Energetskom obnovom bit će obuhvaćeno 11 škola u koje se ulaže 32 milijuna kuna. Počinje i energetska obnova preostalih objekata Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama (zgrada Terme, Konstantinov dom, Hidroterapija Terme i Konstantinova kupelj te Lovrina kupelj), kao i Opće bolnice Varaždin na lokacijama u Varaždinu (3 objekta) i Klenovniku (2 objekta). Ta ulaganja su vrijedna više od 75 milijuna kuna.

#EU FONDOVI#SD ŽUPANIJA

Izdvojeno

03. lipanj 2020 02:57