StoryEditor
Hrvatskauvijek tako brzo proleti...

Cijelu godinu čekate godišnji, no znate li svoja prava vezana uz njegovo korištenje? Sve ćemo vam lijepo objasniti, nema šanse da vas netko zakine za najbolje dane u godini

Piše T.S.M.
29. lipnja 2019. - 20:02
plaze_split08-250619

Godišnji odmor. Radujemo mu se cijelu godinu, a kad ga napokon dočekamo, uvijek nekako prebrzo proleti. No to što nam je prebrzo završio tek je jedan od problema, a mnogi od njih mogu nastati ako ne poznajete svoja prava vezana uz korištenje godišnjeg odmora. U Hrvatskoj su utvrđena Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i internim aktima poslodavca 

Kao što je većini poznato, pravo na korištenje godišnjeg odmora radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa. Međutim, ako je između dva radna odnosa nastao prekid duži od osam dana, nema nikakvog 'pribrajanja' - treba odraditi cijelih šest mjeseci kod novog poslodavca kako bi se steklo pravo na godišnji.

Godišnji odmor se smatra pravom, ali i obvezom, što znači da ga se radnik ne može odreći u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo. Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, a maloljetnici i zaposelnici izloženi štetnim utjecajima na zdravlje imaju pravo na dodatnih tjedan dana. U godišnji odmor ne smiju se uračunavati blagdani i neradni dani.

Koliko dana?

Kako poslodavac radni tjedan može rasporediti na pet ili šest radnih dana, minimalni broj dana godišnjeg odmora može biti 20 ili 24 dana, no kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu može biti određeno da se na zakonski minimum dodaje određeni broj dana prema unaprijed dogovorenim kriterijima poput godina staža, složenosti poslova, broja djece i slično.

snimio: Tom Dubravec / Hanza Media

A evo i gdje se stvari kompliciraju. U posebnim slučajevima radnik nema pravo na puni, već na razmjerni dio godišnjeg odmora, recimo ako se zaposli u drugom dijelu godine ili ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja,.

Taj razmjerni dio izračunava se tako da se odredi jedna dvanaestina od punog godišnjeg odmora na koji bi radnik imao pravo za tu godinu pa se taj iznos pomnoži s brojem mjeseci trajanja radnog odnosa u godini za koju se izračunava dužina razmjernog dijela. Recimo, ako se zaposlio 1. rujna, a puni godišnji odmor iznosio bi mu 24 dana, u toj će godini steći pravo na osam dana godišnjeg odmora.

Gužve i skandali

A što tek reći o gužvama i skandalima koji znaju nastati oko korištenja godišnjeg, kad svi stanu iznositi svoje želje i prijedloge i međusobno se usklađivati.... Prema zakonu, poslodavac nije dužan prihvatiti prijedloge radnika o datumima odlaska na godišnji, ako ih ne može uskladiti s potrebama organizacije rada. Dužan je, međutim, raspored godišnjeg odmora za tekuću godinu donijeti najkasnije do 30. lipnja, a radnici moraju biti obaviješteni o rasporedu bar 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Jedan dan godišnjeg odmora radnik može koristiti kad zaželi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana unaprijed. Ako tijekom godine nije iskoristio cijeli godišnji odmor, neiskorišteni dio mora iskoristiti do 30. lipnja naredne godine i ne smije ga prenositi bez prethodnog odobrenja. U slučaju da je godišnji odmor prekinut ili je ostao neiskorišten zbog bolesti ili korištenja prava na porodiljni dopust, radnik ga ima pravo iskoristiti po povratku na rad, najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Naknada plaće

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, a u slučaju da ta tri mjeseca nije radio (na primjer, ako je bio na bolovanju), prosjek se računa prema zadnja tri mjeseca u kojima je primao cjelovitu plaću.

Ako radniku istekne ugovor o radu, a nije iskoristio godišnji odmor, poslodavac mu ne mora produžiti ugovor, ali ipak, ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u punom iznosu prosječne mjesečne plaće ostvarene tijekom posljednja tri mjeseca rada, ako je do prekida radnog odnosa došlo nakon 1. srpnja. Ako je do raskida radnog odnosa došlo prije 1. srpnja, za tekuću godinu računa se razmjerni broj dana godišnjeg odmora, odnosno, za svaki odrađeni mjesec radnik ima pravo na dvanaestinu od ukupnog broja dana godišnjeg odmora.

Na naknadu radnik ima pravo i ako do prekida radnog odnosa dođe zbog sporazumnog otkaza, poslovno i osobno uvjetovanog otkaza, kao i  u slučaju izvanrednog i redovnog otkaza.

Naknada se oporezuje na isti način kao plaća. Znači da se obračunavaju svi propisani doprinosi te porez i prirez. To je razlog zbog kojeg se prosjek plaće potreban za izračun naknade utvrđuje u bruto iznosu.

item - id = 610725
related id = 0 -> 1125624
related id = 1 -> 1116005
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. rujan 2021 11:48