Razgovor s načelnikom Stožera civilne zaštite Šibensko-kninske županije, dožupanom Nikolom Blaževićem, vodili smo baš onog dana (utorak) kad je prvi smrtni slučaj od koronavirusa zabilježen i u ovoj županiji. I ne samo to. ŠKŽ je nakon Murtera, dobila novo žarište. Knin. Što se događa, kako se Stožer nosi sa širenjem zaraze u županiji, kakva je epidemijska slika i možemo li zbilja računati s relaksiranjem mjera uoči Uskrsa, kako je najavio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, pitali smo Blaževića. To i još štošta drugog. A kako je zamjenik župana ipak političar, nije čudo da se držao one kako je oprez majka mudrosti…
Eto, ŠKŽ bilježi i prvog preminulog od koronavirusa. Kakva je opća epidemijska slika u županiji?
- Rekao bih da stvar još uvijek držimo pod kontrolom, iako, bilježimo i prvi smrtni slučaj. Riječ je o 91-godišnjem muškarcu s Murtera koji je bio kronični bolesnik, a bio je u kontaktu s oboljelom osobom. Ukupno je trenutno 57 zaraženih osoba na području županije, 10 zaraženih je hospitalizirano u šibenskoj bolnici, jedan je na respiratoru u Šibeniku, a dvoje pacijenata u KBC-u Split. I da nije potencijalno ugroženog Knina, mogao bih mirno reći da je stanje dobro. Zdravstvene ustanove koje su uključene u borbu protiv širenja virusa, od Opće bolnice Šibenik, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do kninske opće i veteranske bolnice “Hrvatski ponos” i drugih, rade svoj posao predano i u skladu s previđenim protokolima i svi imamo puno povjerenje u njih. Stožer je suočen s puno problema jer smo preuzeli i puno obaveza, pa uz svakodnevno komuniciranje s javnošću kako bi građanima posredovali sve relevantne informacije vezane za epidemiju, koordiniranje svih službi i institucija involviranih u suzbijanje epidemije, izdajemo i e-propusnice. U nenormalnim uvjetima pokušavamo osigurati da život ipak funkcionira, a to je iznimno stresno. Ono što je najvažnije i kad je riječ o Kninu kao novom žarištu, jest da zasad nema lokalne transmisije, nema zaraženih izvan kruga povezanih osoba.
Stanje na Murteru
Fokus se sada, razumljivo, pomakao s Murtera na Knin kao novu kriznu točku. Ali, kakvo je trenutno stanje na Murteru? Što je sa zahtjevom načelnika Općine Tisno Ivana Klarina da se Betina izuzme od karantene s obzirom da u tom naselju nema oboljelih?
- Na Murteru imamo, zasad, 27 zaraženih osoba i pokazalo se da je odluka o karanteni bila sasvim ispravna. Imamo dva zahtjeva s otoka: jedan od načelnika Tisna za prekidom karantene u Betini i drugi od načelnika općine Murter - Kornati da se revidira odluka o karanteni. Rekao bih da je teže Murteru jer su svi oboljeli iz tog naselja, a u Betini ih nema. Murter traži da se odluka o karanteni revidira u smislu reguliranja nekih životnih pitanja. Recimo, kako puniti bankomate, kako polagati dnevni utržak jer je kažnjivo ako se to ne čini, kako prazniti septičke jame, osigurati pružanje zdravstvenih usluga, kako riješiti problem onih koji su se zatekli na području u izolaciji i moraju se vratiti u svoje gradove, jer im se ne prizna bolovanje. U oba slučaja, murterskom i betinskom, Stožer je tražio mišljenje i epidemiološke struke i policije.. Epidemiolozi su decidirani: kad u određenom razdoblju ne bude lokalne transmisije, steći će se uvjeti za razgovor o ukidanju karantene. Zasad su, osim u Murteru, sve povezani kontakti… Betina nema zaraženih, ali ostaje u režimu karantene jer su Murter i Betina zapravo dva spojena naselja i s aspekta epidemiološke struke na to se područje gleda kao na jednu epidemiološku cjelinu i zato je Betina i dalje “osuđena” na karantenu, a to je stajalište potvrdila i policija. Najbitnije je da nije došlo do širenja zaraze izvan Murtera i sada treba samo nadzirati evidentirane kontakte. Moram reći da se Murterini drže propisanih mjera i uputa Nacionalnog kriznog stožera, ali da im je teško, jest, jer osim što su na otoku i ne mogu nigdje, sad su još i zatočeni u karanteni. Unatoč svemu, zabilježena su sasvim minorna kršenja mjera samoizolacije i karantene, tek kao izolirani slučajevi. Do daljnjega ostaju u karanteni, jer je tako rekla struka. A mi u Stožeru koji dolazimo iz politike, ne petljamo se u struku, i prilično sam sretan zbog toga.
Gradonačelnik Knina Marko Jelić javno je izrazio nezadovoljstvo, pa i revolt zbog činjenice da je o prvom zaraženom na kninskom području saznao iz medija. Kako se to dogodilo?
- Treba poznavati Zakon o sustavu civilne zaštite. Svaki stožer CZ upravlja reagiranjem sustava na svom području. Županijski stožer dobiva redovito informacije od nadležnih institucija s područja županije, i nigdje nije propisano da o tome mora obavijestiti svaki grad ili općinu gdje i kad iskoči neki slučaj. Dnevno primim preko 250 poziva načelnika stožera u županiji i izvan nje, komuniciram permanentno sa svima i smatram da kad obavijestimo javnost o situaciji, da smo obavijestili svih. Ali, baš zbog prigovora kninskog gradonačelnika, ubuduće ćemo sve stožere obavještavati pojedinačno. Želim naglasiti da nikakve zle namjere nije bilo, pogotovo ne na nekoj osobnoj razini, i sve optužbe koje idu u tom smjeru krajnje su neprimjerene ovoj situaciji i to držim nepotrebnom estradizacijom jednog slučaja. U ovoj situaciji koja je dodatno opterećena neizvjesnošću, strahom i nesigurnošću, ne trebamo djelovati na taj način, nego nam je obaveza da radimo svoj posao najbolje što možemo.
Apel na fejsu
I na svom facebook profilu ste se tim povodom oglasili pomalo neobičnom objavom- apelom. Je li ona bila primarno adresirana na gradonačelnika Jelića ili ste aludirali i na medije?
- Upućena je svima koji se u ovoj teškoj situaciji bave onim što nema veze s koronakrizom, a svojim istupima sugeriraju kao da ima.Inače, tu sam objavu napisao kao privatna osoba, kao građanin Nikola Blažević, a ne kao načelnik županijskog stožera. To je bio apel da se u ovim okolnostima akcent ne stavlja na nešto izvučeno iz konteksta, i to je bilo načelno obraćanje. S medijima surađujem odlično, nismo imali nikakvih incidentnih situacija i ulogu novinara u ovim okolnostima smatram vrlo bitnom, i plasiranjem informacija medijima osiguravamo ih cijeloj javnosti. Medije doživljavam kao potporu, iako mi se nekad interes nekih medija za neke aspekte koronakrize čini pretjeran, ali kako je korona virus svima nešto novo, nepoznato, nešto na što nitko nije bio pripremljen, smatram da je najbolje da svatko radi svoj posao u najboljoj vjeri i najbolje što može.
Radovi na Aglomeraciji u Šibeniku i okolnim područjima, pandemija koronavirusa nije zaustavila. Radnici i dalje rade kako su radili i prije pandemije, najčešće bez ikakve zaštite, iako su u grupi i u kontaktu s ljudima koji u tim nenormalnim uvjetima moraju komunicirati razrovanim ulicama. Zašto rade nezaštićeni?
- Svjesni smo toga da nam život trenutno ne funkcionira normalno, pa je i sve drugo time određeno i funkcionira u izvanrednim uvjetima. Bilo je prijedloga da se odmah zatvori sve, sva radilišta. Ali, Nacionalni krizni stožer je odlučio da se život nastavi i da se radovi na Aglomeraciji nastave, ali uz sve nužne mjere zaštite. Imali smo puno anonimnih i identificiranih prijava da se radnici ne pridržavaju mjera, pa smo od njihovih poslodavaca tražili da postupaju i sankcioniraju takvo ponašanje. Evo, kao građanin vas pozivam da prijavite svako nepoštivanje mjera i shvatite, nije to nikakvo cinkanje nego društveno odgovorno ponašanje. Jer, ako neki radnik koji ne poštuje mjere nekog zarazi, za koga je to dobro? To je na štetu svih nas. I zato nije fraza kad se kaže da odgovoran pojedinac dobiva ovu bitku. Dakle, radovi na Aglomeraciji se moraju nastaviti, ali uz svu propisanu zaštitu. Rekao bih da su veći problem od radnika Aglomeracije ljudi koji se međusobno fizički ne distanciraju jedan od drugog. Očito mnogi među nama još ne shvaćaju ozbiljno opasnost koja prijeti. Neki misle da su propisane mjere opravdane, neki ih smatraju pretjeranim. Ali, jedno je sigurno: građani ovog puta imaju dojam da struka vodi glavnu riječ. I vjeruju joj.
Šetnje kroz TEF
Problem je uvijek s represivnim mjerama. Kod ljudi postoji prirodan otpor tome. Recimo, što se dobilo recentnom odlukom Stožera da se zatvori ulaz na šetnicu kroz kanal sv. Ante? Osim što se sada šeta kroz prostor bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) koji je postao nova gradska promenada?!
- Da, mnogi su nas o tome pitali. Naše operativne snage koje čine pripadnici HGSS-a, postrojbe Civilne zaštite, pripadnici Crvenog križa, vatrogaci, Stožer u kojem djeluju policija, zdravstveni djelatnici, civilna zaštita, lučki kapetan i svi oni nam sugeriraju poduzimanje određenih mjera. Razmatramo trenutno i problem šetnje kroz TEF. Ne želimo ljudima zabranjivati šetnje TEF-om, nego ih ograničiti i usmjeriti, a samo ako je nužno i zabraniti korištenje nekih područja gdje se građani okupljaju u većem broju. Nemamo zabranu kretanja, nego ograničeno kretanje, kao mjeru zaštite. Na ljude apeliramo da ostanu doma, ne naređujemo im, niti zabranjujemo izlazak. Ali, nemoguće je svakog neodgovornog pojedinca koji se želi svakodnevno rekreirati na otvorenom, nadzirati, nemamo toliko policajaca.
Ima indicija da neki kafići ipak rade, ali ilegalno, što se može zaključiti po broju parkiranih vozila pred njima. Imate li saznanja o tome?
- Na svaku takvu dojavu obavještavamo policiju koja odmah provedi nadzor. Ali, znate kakvi su naši ljudi. Kaže poslovica da ljudi neće napustiti kuću koja se ruši sve dok im krov ne padne na glavu. Imali smo priliku u ovoj pandemiji učiti od Talijana, ali očito nismo dovoljno naučili. Ipak, uz sve propuste, rekao bih da je kod nas stvar pod kontrolom. Pritom posebno želim zahvaliti na naporima koje ulažu u našu zaštitu i sigurnost svi oni pripadnici civilne zaštite, HGSS-a, Crvenog križa, vatrogaci, 112, volonteri, prodavačice u trgovinama, ljudi koji su najugroženiji u ovoj krizi, da ne spominjem policajce koji čuvaju i naše granice, ili zdravstvene djelatnike koji su na prvoj crti obrane i svima njima duboki naklon. Ima i puno službi čiji se rad ne vidi i kojima također izražavam zahvalnost, kao i svim stožerima.
Koliko je često kršenje mjera na razini županije?
- Prijava je enorman broj i policija izlazi na svaku dojavu, ali je neusporedivo više prijava negoli stvarnog kršenja. Uglavnom su to izolirani slučajevi.
Činjenica je da su nam u ovoj krizi značajno reducirana ljudska prava i slobode, ma koliko neke mjere nazivali apelima. No, čak ni u tome nismo svi jednaki. Neki su i u neslobodi slobodniji. Mislim na e-propusnice kojih je izdano dosad preko 600 tisuća. Zar ih zbilja toliko ljudi treba? Ako je to realno, čemu uopće propusnice?
- Vidite, na Murteru je karantena općeprihvaćena, za to smo dobili sve pohvale i svi su ocijenili da su Zavod za javno zdravstvo i epidemiološka služba vrlo dobro procijenili situaciju. Ali, kad trebate s pet prstiju začepiti deset rupa, to je nemoguće. Tako je i s e-propusnicama. Nemoguće je bilo tim propusnicama obuhvatiti sve potencijalne situacije u kojima su one nužne. Išlo se s namjerom da se građanima pomogne, i u tome smo došli do nenamjernih propusta. Stalno nam se javljaju ljudi koji trebaju propusnicu jer bi išli na selo obrađivati vinograd ili masline, koji bi išli ribariti za osobne potrebe, ili bi htjeli posjetiti rođake. Ima i propusnica koje vrijede samo 24 sata, pa ih ne bi trebalo računati u zbirnu brojku. Istina je da se nekim mjerama zadire u ustavna prava i da ljudi imaju osjećaj da su im ugrožena temeljna prava i slobode, napose sloboda kretanja. Ali poanta je u zaštiti ljudi, a ne u ograničavanju njihovih prava. Djelujemo refleksno, svima je ovo nova situacija i pokušavamo učiti u hodu, rješavati osnovne životne potrebe, ključna pitanja funkcioniranja života i nadam se da ćemo ih uspjeti regulirati tako da ponajprije građane zaštitimo od zaraze. Uvođenje e-propusnica nije imalo za cilj protok, nego propuštanje ljudi, kontrolirano, radi suzbijanja širenja zaraze.
Koliko je e-propusnica izdano u županiji?
- Nemam taj podatak. Može se dobiti od Nacionalnog stožera. Iz nekih općina su tražili da se propusnice numeriraju kao bi znali koliko ih je izdano na njihovom području.
Što mislite, dokle ćemo ovako?
- Bilo bi pretenciozno da ja o tome govorim. Kod kuće imam suprugu i dvije kćeri koje nisu 15 dana izašle vani i dobro se drže. Ne bih volio da se mjere preuranjeno ublaže i da zbog toga trpimo teške posljedice. Bolje je i mjesec-dva duže biti u kući i onda s punom sigurnošću reći da je virus pobijeđen. Poručio bi zato građanima- ostanite doma, slušajte upute stručnjaka, što manje čitajte o virusu na internetu jer to razorno djeluje na psihu. Uzdajmo se u struku i hrvatsku pamet koja je pokazala da zna što radi.