StoryEditor
ŽupanijaČestitamo Dan općine

Nastavljamo s uređenjem rive, a na jesen otvaramo novi vrtić kaže načelnica Sandra Jakelić o planovima, projektima i preživljavanju u krizi

Piše Branimir Periša
2. srpnja 2020. - 11:49
-SPECIJAL SD- Rogoznica, 300620. Za placeni prilog Slobodne Dalmacije, Sandra Jakelic nacelnica opcine Rogoznica, te detalji mjesta.Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix/Hanza Media

Dosta planova otpuhala je pandemija korone, među njima i hrvatski plan, rasplinut kao san o turističkoj sezoni svih sezona koja se smiješila iza kantuna i još početkom godine ničim nije izgledala ugroženom. Niti Rogoznica nije izuzetak te se sada i tamo trebala odvijati sezona nad sezonama, na kraju gotovo s milijun noćenja, budući da su lanjsku godinu zaključili sa 760.000 i to bez ijednog ozbiljnijeg hotela. Očekivao se i nikad veći općinski proračun...
-To je bilo sasvim realno i izgledno, s obzirom na mogućnosti smještaja, no dijelimo nevolju zajedničku svim našim priobalnim naseljima orijentiranima isključivo na turizam. U Rogoznici je trenutačno oko dvije tisuće gostiju, no to su uglavnom vlasnici kuća, a ne komercijalni turisti. Vidi se još jasnije koliko nije dobro staviti cjelokupni razvoj i ekonomiju na jednu kartu, ali sada treba spašavati što se može, govori Sandra Jakelić, načelnica Općine Rogoznica s oko 3200 stanovnika.
S načelnicom smo razgovarali u povodu 23. obljetnice otkako je na krajnjem jugu županije nastala ta, svo vrijeme samoodrživa lokalna samouprava s vrlo razvedenom, 54 kilometarskom obalom i brojnim naseljima ugniježdenim u lijepim uvalama.
Dan općine, ujedno i blagdan Gospe od Kapelice slavi se 2. srpnja i lako je pogoditi da će ove godine biti obilježen skromnije no inače. Zbog financijskih i epidemioloških okolnosti podjednako, izostat će veći šušur na otvorenome, no to je svima razumljivo, naročito u okolnostima što je općina nedavnim rebalansom svela planirani proračun s 28 na 19 milijuna kuna.
- Barem nama pokazalo se da taj zastoj i nije bio toliko užasavajući, makar je prva reakcija bio šok. U svibnju smo bili na 50 posto lanjskoga proračuna, srezali smo neke rashode i ulaganja, no ako ova sezona poluči kakve-takve rezultate, bit ćemo u prilici završiti nekoliko nama važnih projekata, napominje Jakelić.
Proširenje u more
Na prvom mjestu je zaključiti izgradnju mjesne rive tijekom 2021., nakon dvije godine radova. Taj opsežni zahvat, najveći koji općina poduzima koštat će 19 milijuna kuna, a rivu su započeli obnavljati još prije nekoliko godina, izgradnjom trga. Lani su nastavili s uređenjem rive do mosta, a prva faza dovršena je lani.
- Bilo je to jednostavno popločenje, govori Sandra Jakelić, a sada slijedi proširenje rive u more, da se osigura bolje prometovanje i proširi kolnik. No, s tim će Rogoznica dobiti i novu šetnicu, dodatne nautičke vezove, također uređen središnji dio operativne obale.
To jest lučko područje, no sa Županijskom lučkom upravom imaju sporazum da rogoznička komunalna tvrtka uz propisanu naknadu naplaćuje vezove u ime i za račun ŽLU.
- Da nije izbila epidemija, taj bismo posao bez ikakvih stresova izveli vlastitim novcem, no u neizvjesnim okolnostima odlučili smo podignuti kredit, da ne zapadnemo u teškoće i glatko privedemo projekt kraju. To je prvi put ikad da se općina zadužila i ući će u povijest, zajedno s epidemijom koronavirusa i svim posljedicama koje ćemo osjetiti, osmjehnula se Jakelić.
Rogoznica je odlučila izboriti se za sportsku dvoranu koju im je država ostala dužna izgradivši im zbog besparice školsku zgradu bez dvorane, premda je projektom bila predviđena.
U nekoliko navrata, podsjeća načelnica, općina se prijavljivala na natječaje ministarstva, no u međuvremenu su postigli visok indeks razvijenosti, pa su ih odbijali. No, Rogozničani su i dalje pri stavu da im država treba izgraditi sportsku dvoranu, te su angažirali istog projektanta da revidira projekt i troškovnik, odlučni ići do kraja. S kakvim izgledima, bolje će znati na jesen, nakon što se formira nova Vlada nakon izbora, a jesen je i rok za useljenje toliko očekivanog novog dječjeg vrtića.
Smještaj za 50 mališana
Taj projekt dosta se oduljio, najviše zato što se čekalo na sredstva europskih fondova, pa kada je otpala ta mogućnost, općina je odlučila vrtić izgraditi vlastitim sredstvima. Bez opreme za čiju je kupnju objavljen postupak javne nabave, novi vrtić koštat će desetak milijuna kuna i u cijelosti će zadovoljavati dugoročnije potrebe smještaja rogozničke djece prema najvišim pedagoškim standardima. U dosadašnjem vrtićkom objektu bilo je moguće organizirati smještaj najviše 50-toro mališana, na samo šest sati dnevno i bez jaslica, a novi kompleks izgrađen je na ukupno 800 četvornih metara za dvostruko više malenih korisnika i njihov cjelodnevni boravak u vrtiću, zajedno s jasličkim smještajem.
Rogoznica se godinama drži na prirastu od 70-ero novorođene djece, što je, veli načelnica, plus od svega nekoliko novih duša u odnosu na umrle. Nije to osobito, kao što, prema mišljenju Sandre Jakelić, za ostanak mladih obitelji u zemlji nisu presudne nikakve naknade za novorođenu djecu.
- Možemo se postaviti na glavu, no ako nema solidnih poslova i gospodarskog razvoja koji prati izgradnja komunalnog standarda i javnih usluga, ljude neće zadržati neka sredina. Ovaj vrtić u konačnici, osigurava mladim roditeljima da rade bez brige i ne ovise o bakama i djedovima za čuvanje djece, naglašava Jakelić. A da bi pobliže ilustrirala limitiranosti starog vrtića, ispričala je kako je posebno bilo komplicirano roditeljima koji su oboje radili, a vrtić je nudio smještaj samo na šest sati dnevno. Djecu su u tom slučaju smještali u ustanove u obližnjoj Marini, ili u Primoštenu, što je općina također sufinancirala, no tek sada svi zajedno možemo odahnuti, utvrdila je načelnica.
Priobalna naselja
U sastavu Rogoznice brojna su priobalna naselja, smještena duž razvedene obale i općina u svakome nastoji unaprijediti komunalne uvjete. U planu su imali uređenje plaže Varoš u Ražnju prema projektu vrijednome 3,2 milijuna kuna.
Ražanj je veliko naselje, ističe Jakelić, s puno iznajmljivača i taj plan moraju prebaciti u narednu godinu. Na proljeće su sanirali obalu poznate plaže Crljine karakteristične po betonskim mulima zbog čega tamo nije moguće graditi plažu.
Rogoznica ima i prostrano zaleđe gdje je Dvornica, najživlje selo. Dugoročno, treba gledati kako oživjeti taj kraj te je, nakon dugogodišnjeg planiranja lani završeno polaganje vodovoda Supljak od regionalne važnosti. Trasa se pruža od Supljaka preko Dvorince i Kanice u priobalju s krakom do susjedne Marine u Splitsko-dalmatinskoj županiji te će dosadašnje probleme s vodoopskrbom riješiti i to područje, podsjeća Jakelić. Općina je to radila u suradnji sa šibenskim vodovodom, sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj.
- Svjesni smo da voda donosi život i to će sigurno potaknuti razvoj maslinarstva i turizma. U tijeku je projektiranje sekundarne mreže, te će do kraja godine započeti priključivanje domaćinstava i s čime će cijela općina Rogoznica imati pitku vodu.
Hoće li tako skoro na cijelom svom području Rogoznica imati suvremeni sustav odvodnje kao zamašnjak razvoja i pod kojim uvjetima, znat će se tek u narednim mjesecima, napominje Jakelić i to je istodobno, odgovor brojnim građanima koji se za to učestalo raspituju. Zaštititi more i obalu važan je i dugoročan cilj i u tom je pravcu Rogoznica 2008./2009. u okviru projekta „Jadran“ izgradila kolektor i položila pet kilometarski cjevovod za kanalizaciju stare jezgre Rogoznice. Aglomeracija Rogoznica nastavlja se na to i studiju toga za općinu povijesnog projekta od 20 milijuna eura izradili su projektanti šibenskog Vodovoda u zadnjih nekoliko godina. Postoji naime, tehnička mogućnost da se na postojeći kolektor, uz ugradnju biološkog pročistača priključe sva rogoznička naselja.
- Projekt je praktički, spreman, no čekamo sredstva i pitanje je pod kojim će uvjetima biti sufinanciran iz europskih fondova, s obzirom na novonastale okolnosti povezane s pandemijom koronavirusa, govori Sandra Jakelić. Ukoliko europska sredstva pokriju 70 posto cijene investicije, odlučit ćemo se za izgradnju sustava, no ukoliko budu iznosila svega 50 posto, morat ćemo odustati, dodaje.
Očekuje da će se nakon konstituiranja nove Vlade nastaviti s rješavanjem pravnog statusa državne imovine na području općine, što se godinama rasteglo. Ne odnosi se to samo na bivšu vojarnu Kruščica gdje je u općinskim planovima odavno predviđena mješovita zona, a zapelo je zbog povrata privatne imovine na tim parcelama. Neriješen je i status stare tvornice sardina, te Sandra Jakelić završava s konstatacijom kako je prema novom zakonu jasno određeno što je od državne imovine moguće prodati, a što darovati.
-Najbolje je da se ti objekti i imovina aktiviraju. Tek tako postaju na korist lokalnoj zajednici i državi…             

Izdvojeno

02. kolovoz 2020 17:25