StoryEditor
ŽivotUtjecaj pandemije

Čini vam se da svi stalno ‘žugaju‘? Ugledni američki psihijatar objašnjava zašto je to poželjno, ali upozorava na skriveni ponor u koji možete upasti

Piše J. V.
24. travnja 2020. - 17:28
Shutterstock

Ako vas i nije zarazio, koronavirus je na vaš život utjecao na ovaj ili onaj način.

Izjava koja mnogo bolje zvuči na engleskom krije u sebi sav smisao pandemije. Covid-19 has affected us if not infected us. Ljudi čije je živote zaraza zaobišla, također će snositi posljedice. Društvene, ekonomske, mentalne, redom. Nakon perioda neizvjesnosti i straha kreće popuštanje mjera, a baš bi ovo moglo biti dosad najstresnije razdoblje za mnoge.

Jer kao što napominju stručnjaci diljem svijeta, popuštanje mjera ne znači da se naglavačke vraćamo u normalu.

Hoće li vaša djeca krenuti u školu? Ne, osim ako se ne radi o prvim razredima osnovne. Hoćete li se vi vratiti na posao? Ne nužno i ne još, ukoliko vam poslodavac može osigurati rad od kuće, on se, naime, još uvijek savjetuje. Hoćete li se moći ošišati u frizera? Dakako, ali uz posebne mjere opreza.

Koje neće popustiti ni u trgovinama, a ni u javnom prijevozu koji se u Hrvatskoj uvodi od ponedjeljka. Morat ćemo se, a to je sada već potpuno jasno, naviknuti na neke nove načine. Neki novi svijet nas čeka, sviđalo se to nama ili ne.

Svi "žugaju"

A ako je suditi prema društvenim mrežama, rijetki su oni koji su oduševljeni. Nisu rijetki, brojimo ih u toliko sitnim postotcima da ih u drugoj situaciji ne bismo ni spomenuli. Ljudi su se baš sada, baš pred popuštanje mjera, našli frustriranima, rezigniranima, nakon već spomenutih tjedana neizvjesnosti i straha, nastupila je ljutnja.

Čini vam se da svi samo "žugaju"? Niste u krivu. Ako ste jedini junak koji to ne radi, možda biste trebali ponovno razmisliti.

Ugledni američki psihijatar Arash Javanbakht za CNN kaže kako bi posljedice pandemije tek mogle uslijediti. Iz temelja je promijenila način na koji funkcioniramo. Večera u restoranu, odlazak u teretanu i druženje s prijateljima preko noći su postali nešto zabranjeno, nedostižno. A koliko god ove "sitnice" zvučale površno, njihov manjak i brzinski rez koji se dogodio, može utjecati na ljudsku psihu.

Naročito kad ste ionako u stresu, nesigurni zbog smanjenja primanja, povećanja ili smanjenja obima posla. Bića smo navike, a privikavanje na novi način života može za neke biti jako teško.

Izloženost lošim vijestima, kontradiktorna predviđanja, frustracije zbog savjeta. Gubimo kontrolu nad životom, a jedini način obrane dolazi od nas samih. Kako reagiramo u kriznim situacijama, kako se nosimo s pritiskom, s kolikom se lakoćom prilagođavamo... Ali ne samo to.

Vraćamo se na "žuganje". Istresanje. Žaljenje na glas, čak i naricanje. Još jedna je to stvar koju možemo kontrolirati. No ima li zaista u ovim inače obojnim navikama nešto dobro?

Verbaliziranje osjećaja

Ljudi su društvena bića. To, između ostalog, znači i da vole dijeliti svoje misli, sumnje, iskustva, strahove. Za vrijeme krize to vrijedi i više nego inače, povratne informacije ljudi koji se osjećaju poput nas, znače nam još više.

Pitanje je samo koliko se "smije" žaliti? Prije nego što postanete ona osoba koju svi izbjegavaju? Ili, u ovom slučaju, ona osoba kojoj nitko ne odgovara na pozive.

Kako biste odgovorili sami sebi na ovo pitanje, zapitajte se najprije imaju li vaše žalopojke ikakav utjecaj na vaše raspoloženje. Ako se nakon razgovora osjećate lošije, emocionalno ispražnjeno, to znači da ste pretjerali. Ako se pak nakon razgovora s nekim tko dijeli vaše strahove osjećate kao da vam je pao teret s leđa, to znači da ste naučili iskoristiti sve blagodati ovog mnogima omiljenog hobija u karanteni.

Verbaliziranje loših osjećaja koji vas tište pomažu samim time. Podijelite li ih s drugima, mogli biste smanjiti njihov intenzitet, odnosno pritisak na samoga sebe. Nismo sami u ovome, a ponekad je u redu osjećati se loše. Sad je, zapravo, pravi trenutak za to.

Stručnjaci pritom upozoravaju da pripazite na ovo:

- ako žaljenje drugima zbog novonastale situacije zaustavlja neka važna djelovanja, trebali biste prestati i djelovati. "Žuganje", primjerice, zbog škole na daljinu neće pomoći ni vama, ni djetetu.

- kad svojim prigovaranjem počnete negativno utjevati na osobu kojoj se žalite, prestanite

- kad prigovarate do te mjere da se osjećate loše, također se zaustavite. Ponekad treba misliti pozitivno.

- nikada se nemojte žaliti djeci. Ona nisu tu da slušaju vaše probleme.

- ako ste primijetili da se osjećate zaista jako loše, možda i pokazujete znakove depresije, potražite stručnu pomoć

#PRIGOVARANJE#PANDEMIJA KORONAVIRUSA #PSIHIJATAR

Izdvojeno

02. lipanj 2020 23:17