StoryEditor
ŽivotOGLEDALO DUŠE

'Impulzivni šoping sličan je debljanju!': psihologinja objašnjava što se događa s nama i našim emocijama kad nastupi Black friday; Šokatno je što nam čini karakter i kako nas 'izdaju' kupljeni proizvodi

28. studenog 2019. - 08:41
shutterstock_785440960

Od omiljenog "praznika" šopingholičara i štediša dijeli nas nešto manje od dvadeset i četiri sata. Sutra je Black friday, dan kada se od vas očekuje da kupujete i trošite.

Usput i štedite, a to je najbolje od svega. Groznica popusta proširila se i domaćim trgovinama, stranice za online šoping već danima "gore" od upozorenja - ne propustite našu ponudu. Požalit ćete, ali to je nepisano.

No može li se dogoditi da požalite čak i ako popust uhvatite? Štoviše, ako ih uhvatite nekoliko?

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Objavu dijeli ShopbyMystery☄ (@shopbymystery)

Jer dok u haranju šoping centrima, prebiranju po online ponudama i čekanju na blagajnama pokušavate uštedjeti koju kunu i domoći se pritom što više komada, nad glavom vam visi opasnost koje se u tim trenucima sigurno ne biste sjetili. 

A ona se zove impulzivna kupnja.

Događa se i najspretnijima, a i onima koji su istrenirali posezanje za novčanikom samo u kriznim situacijama.

Crni petak svakako je dan kada "udara" najjače, staviti dodatni komad ili dva u košaricu očekivano je, završiti na kasi s nekoliko "sitnica" viška također. Bagatela, dvadeset, trideset kuna... Bila bi šteta ne kupiti!

Tek će rijetki kasnije priznati da su potrošili i više nego šta su planirali, na stvari koje zaista jesu jeftinije nego inače, ali im uopće, nimalo, ni pod razno, ne trebaju. 

"Nažalost, da. Često se, naročito tijekom Black fridaya, događa da kupujemo mnogo više nego li nam treba, pa čak i proizvode koji nam ne trebaju.

Takav oblik kupovanja naziva se impulzivnom kupnjom koja je praćena izostankom razmišljanja i prethodne namjere", potvrđuje ono, što većina zna iz iskustva, splitska psihologinja Tina Brzić.

Fenomen nam je komentirala sa stajališta struke.

"U psihologiji postoje istraživanja o fenomenu impulzivne kupnje", otkriva nam. "Jedan smjer istraživanja bavi se kognitivnim pristupom u pogledu brzine i dubine procesuiranja informacija - kupnja se sagledava kroz prizmu kontrole impulsa.

Prema navedenom, impulzivno kupovanje predstavljalo bi posljedicu kognitivnog stila pojedinca koji preferira brzo, ali stoga površno i nepotpuno procesiranje informacija.

Drugi smjer istraživanja vezan je uz kupnju i osobine ličnosti, odnosno impulzivnost koja može biti kao indikator neke od temeljnih dimenzija ličnosti, primjerice ekstraverzije, neuroticizma, sputanosti ili traženja novosti", tumači Brzić.

Što bi to značilo, da su naše odluke unaprijed upisane u našoj ličnosti?

"Na način na koji pristupamo kupnji uvelike imaju utjecaja načini formiranja stavova, koja su nam vjerovanja, kako donosimo odluke, kako se nosimo s emocijama te čak i koji smo tip ličnosti...

Ukoliko smo skloni vlastite stavove formirati na osnovu vanjskih utjecaja, tada smo dobar kandidat za impulzivnu kupovinu.

Nadalje, ukoliko vjerujemo kako vanjska prezentacija može utjecati i graditi sliku o samome sebe, logično je kako smo spremni puno toga žrtvovati kako bi ta slika bila što bolja.

Problem je što nam je kroz propagandu servirana savršena slika ljudskih izgleda, uspjeha, načina življenja i života općenito koju je nemoguće u realnom trenutku uhvatiti. Ekstrovertirani pojedinci su puno češće u opasnosti impulzivnog kupovanja od introverata", zaključuje psihologinja.

No osim samih popusta i onoga što je upisano u našemu genetskom kodu, svega onoga uz to što gradi našu ličnost, tu su i - emocije.

Koliko na ishode šopinga može utjecati raspoloženje?

"Općepoznato je da se ljudi ne ponašaju uvijek racionalno, nego često padnu pod utjecaj emocija i raspoloženja. Impulzivno kupovanje može biti potaknuto onim pozitivnim, ali i negativnim.

Pozitivne emocije su kada se želimo nagraditi, kada se potičemo kako nešto zaslužujemo ili je to upravo stvoreno za nas.

Negativnim, s druge strane, kada se osjećamo usamljeno ili nezadovoljno, te kupujemo kako bismo napravili distrakciju od našega trenutnog problema ili pak nadopunili emocionalnu prazninu kupljenim proizvodom (sličan mehanizam kao i kod prekomjernog konzumiranja hrane)", objašnjava nam Brzić.

Koliko nam šoping zaista može pomoći "izliječiti" te negativne emocije?

Za sva impulzivna ponašanja, pa tako i kupovanje, ključ je razvijati samosvijest, biti u doticaju sa samim sobom i osvijestiti kako smo. Ako smo tužni zbog posla, nova odjeća nam neće promijeniti naše stanje, možda samo kratkotrajno, ali nakon početne euforije padamo još dublje...

Život nije bajka, sastoji se od ugodnih i neugodnih emocija, sretnih i tužnih trenutaka i nijedan proizvod nam to ne može promijeniti, a da se kasnije ne osjetimo izigranima.

Kada ste tužni, interakcija s drugom osobom i cjeloviti susret baziran na razmjeni emocija, pažnje i prisustva može olakšati bilo koju tešku situaciju, a to se ne može kupiti novcem, niti pronaći na sniženjima.

Osjećaj sreće, zadovoljstva, veličine ili sl. koji osjećamo kada kupimo određeni proizvod kratkog je vijeka jer je to emocija izvana vanjskim podražajem na koji se brzo naviknemo i na kojega se ne možemo osloniti.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Objavu dijeli Kylie ♥️ (@kyliejenner)

No ne kupuju svi kako bi kompenzirali ili se utješili? Što je s fenomenom "kupujem kako bih uštedio"?

Tako je, u situacijama sniženja češće se događaju situacije impulzivne kupnje kada kao "kupujemo kako bismo uštedjeli" te je tada povećana vjerojatnost kupovine nepotrebnih proizvoda koje nismo trebali, ni planirali, a možda ih nikada nećemo niti (is)koristiti.

Tome su "krivi"... trgovci? Kako odoljeti popustima koje nam tako agresivno reklamiraju?

Sva mašinerija marketinga velikih trgovačkih centara ili brendova kreirana je da nas privuče i osvoji kao konzumenta. Nadalje, efekt sniženja donosi nam dodatni pritisak kako je takva snižena cijena kratkoročna i mi smo pod pritiskom vremena te smo dodatno poticani da brže odlučujemo.

Današnji ubrzani način života i tehnološka dostupnost i brzina, uvelike povećavaju mogućnost impulzivnog kupovanja na svjetskoj razini, što dovodi do velikog postotka populacije koji su barem povremeni impulzivni kupci.

Proizvodi imaju sve veću psihološku ulogu u životu pojedinca i povezani su sa njegovom aktualnom ili željenom slikom o sebe što je upravo i razlog kada ljudi kupuje iznad svojih mogućnosti.

Kako onda odoljeti kupnji na sniženjima?

Kada kupujte, razmislite što vam treba, idite ciljano i pokušajte se ne vezivati za predmete jer smo svi mi puno više od materijalne stvarnosti.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Objavu dijeli Nathália Campos (@glamcampos)

Pokušajte unaprijed napraviti plan, ići ciljano u kupovinu po konkretni proizvod koji nam treba. Pokušajte za vježbu otići u prodajne centre uz unaprijed doneseno odluku kako nećete ništa kupiti, te ćete tada osjetiti olakšanje, odnosno odsustvo pritiska kako propuštate neku "dobru" priliku. Trenirajte odupiranje.

Dođete li i sami ponekad u napast?

Pošto i ja pripadam nježnijem spolu koji je uglavnom slabiji na kupovinu nepotrebnih proizvoda, kada prebrzo odlučujem stanem na trenutak i osvijestim gdje sam, kakav mi je današnji dan, iz kojeg razloga nešto kupujem te u kontaktu s "ovdje i sada" procijenim treba li mi uistinu.

Doista, mnogo puta u tim situacijama vratim proizvod na policu i išetam iz trgovine.

item - id = 635347
related id = 0 -> 1126732
related id = 1 -> 1107192
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. listopad 2021 20:04