StoryEditor
ZdravljeIZAZOV ZA ORGANIZAM

Stiže promjena vremena, zbog juga s vrućinom ‘ludovat‘ će tlakovi! Splitska kardiologinja, dr. Glavaš, savjetuje kako se zaštititi, što poduzimati i na što odmah reagirati

30. srpnja 2021. - 10:13

Temperature u Dalmaciji dosežu i do 40 stupnjeva, gotovo je neizdrživo i zdravim ljudima. Stoga liječnici upozoravaju sve, a pogotovu srčane i kronične bolesnike da se na ovako visokim temepraturama drže svih preporuka, ostanu kod kuće ili u hladovini kao bi izbjegli moguće teške posljedice za zdravlje.

Meteorolozi za vikend najavljuju promjenu vremena i jačanje južine, pred nama su svakako novi zdravstveni izazovi.

Posebno se moraju čuvati osobe koje pate od visokog i niskog krvnog tlaka, a kako bi se trebali ponašati razgovarali smo s prim. doc. dr. sc. Duškom Glavaš, kardiologinjom i voditeljicom Zavoda za Intenzivnu medicinu Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Split, koja se svakodnevno brine o najtežim bolesnicima, među kojima dominiraju baš srčani bolesnici.

- Hipertenzija ili visoki tlak je značajni rizični faktor za razvoj brojnih bolesti, posebice kardiovaskularnih, uz dijabetes, pušenje, dislipidemiju...

Potrebno je imati na umu da se povećan krvni tlak najčešće slučajno otkriva, no posljedice mogu biti značajne (srčani i moždani udar, oštećenje perifernih krvnih žila, aneurizma aorte, oštećenje bubrega...)

Prema Europskim smjernicama za liječenje povećanog krvnog tlaka optimalni tlak se smatra: sistolički <120 i dijastolički <80 (mm Hg). Poželjno je mjeriti tlak u opuštenim okolnostima.

Za početak liječenja se preporučuje promjena štetnih životnih navika: smanjenje težine, zdrava prehrana, smanjenje konzumiranja soli, umjereno konzumiranje alkoholnih pića, veća tjelesna aktivnost, a ovisno o rezultatima i medikamentozna terapija.

Nekad je potrebno konzultirati subspecijaliste (endokrinologe, neurologe, radiologe, vaskularne kirurge), i primijeniti i intervencijsko-kirurške metode liječenja.

S druge strane, spuštanje krvnog tlaka treba imati određenu primjerenu razinu potrebnu za opskrbu organizma, posebno koronarnih krvnih žila i mozga. Pojedine populacijske skupine su osjetljivije, a to su starije osobe, trudnice, dijabetičari, bubrežni bolesnici, pacijenti sa sekundarnom hipertenzijom....

image
Dr. Duška Glavaš, kardiologinja i voditeljica Zavoda za Intenzivnu medicinu Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Split
Tom Dubravec/Cropix


Kod dijabetičara i bubrežnih bolesnika tlak treba biti niži, dok se kod starijih, ukoliko je krvni tlak 130/80 i viši, mogu primjenjivati iste mjere kao i kod ostale populacije, no potrebno je da pristup bude individualan radi komorbiditeta - kaže dr. Glavaš.

Slabost, vrtoglavica

Hipotenzija je nizak krvni tlak koji obično uzrokuje simptome kao što je slabost, vrtoglavica i nesvjestica. Uobičajno se radi o vrijednostima nižim od 100/60 mmHg izmjerenim više puta uzastopno, podsjeća naša sugovornica i navodi da hipotenzija može biti primarna, dakle bez drugih bolesti, ili sekundarna što je posljedica drugih kliničkih stanja kao što je infekcija/ sepsa, infarkt, krvarenje, alergije, trovanja, opekline, toplinski udar, hormonske promjene...).

Postoje, kaže ona, i brojni podoblici kao što je ortostatska hipotenzija, to je sniženi tlak pri ustajanju, a podrazumijeva pad sistoličkog tlaka ≥20% ili dijastoličkog ≥10% mm Hg i postprandijalna hipotenzija, sniženi tlak poslije jela, budući da probavni sustav traži opskrbu krvi pa nastaje njena preraspodjela.

Niži tlak ima puno ljudi, točnije između 10-20 posto populacije, i češće je zastupljen kod žena, otkriva dr. Glavaš, i dodaje da većinom hipotenzija nije opasna, no neke, kao što je ortostatska hipotenzija, mogu biti povezane s povećanim rizikom padova, promjenama kvalitete života, nekad i smrti.

Otkrila nam je i zašto je važno postići zadovoljavajući, “normalni” tlak.

- Zato da bi se organizam adekvatno opskrbio krvlju, koja nosi kisik i druge korisne metaboličke i prehrambene tvari. Dok previsok tlak dovodi do komplikacija kao što je moždani udar, prenizak tlak se zna očitovati tegobama kao što su slabost, zamaranje, gubitak snage, pospanost, vrtoglavica, glavobolja, zamagljen vid, "crnilo" pred očima, mučnina, žeđanje, promjena raspoloženja, bolovi u mišićima, nepravilan rad srca, kraći dah, bljedilo, nesvjestica.

Kod nekih osoba i meteorološke promjene mogu potencirati tegobe. Ponekad može doći do takvog gubitka svijesti da pri padu dolazi do ozljeda. Smatra se da osobe s nižim tlakom žive duže, ali i nekvalitetnije od onih koje imaju viši tlak.

Zbog hormona od nižeg do višeg tlaka

Nizak krvni tlak je uglavnom konstitucijski-postoji sklonost od mladosti, no u nekoj fazi života zna se i kod tih osoba razviti viši tlak, što često ide uz hormonsko-neurološke promjene, koje inače dosta utječu na razine tlaka, posebno na njegove varijacije.

image
Ilustracija/AFP


Osobe znaju imati slične smetnje s niskim i visokim tlakom, te je dobro da češće mjerimo tlak, kako bi se na vrijeme uočio problem. Pored konstitucijski nižeg tlaka, postoje neke bolesti koje može pratiti niži tlak.

Upravo smo suočeni s naglim klimatskim promjenama, previsokim temperaturama. Kako se trebaju ponašati osobe s poremećajima krvnog tlaka?

- Velike promjene klime, posebno toplinski val ovih dana, utječu na bolesnike koje imaju visoki, ali i niski tlak. Osim same temperature, važna je i vlažnost zraka, a i neke druge klimatske okolnosti. Svakako ljeti treba češće mjeriti tlak.

Bolesnici s visokim tlakom ljeti su skloni nižem tlaku na koji nisu navikli budući da se krvne žile šire na vrućini, a krvni tlak pada, uz znojenje, čemu treba prilagoditi način života i lijekove - često smanjiti doze, kao i diuretsku terapiju.

Neki lijekovi mogu razviti sklonost fotosenzitivnosti. Antagonisti kalcija, kao amlodipine, potiče crvenilo i naticanje nogu. Poželjno je da osobe s visokim, ali i niskim tlakom jedu laganiju mediteransku prehranu - salate, voće, povrće, ribu..., da uzimaju dostatnu količinu tekućine, izbjegavaju prehladna, prevruća i prezačinjena, preslatka jela uz oprez s alkoholom, kofeinom i energetskim napitcima.

Spazam krvnih žila

Potrebno je izbjegavati izlaganje najvećoj vrućini ako nije nužno. Bilo bi se dobro čuvati sunca i vrućine između 10-16 sati. Na isti način potrebno je kloniti se produženom izlaganju jakoj klimatizaciji u kući, prijevozu, trgovinama, a nije dobro ni često i naglo mijenjanje temperature jer kod nekih ljudi može izazvati vazospazam-grč krvnih žila.

Nije poželjno niti konzumirati prehladno piće i hranu. Treba koristi prikladnu odjeću, po mogućnosti zdrave materijale kao što je pamuk, obavezno pokrivala za glavu i zaštitne krema s većim faktorima zaštite. Plivanje je svakako poželjno, prilagođeno temperaturi mora, kondiciji i zdravstvenom stanju.

Treba izbjegavati naporne treninge, u svim okolnostima, posebno u zagušljivim prostorima koliko je moguće. Preporučljiva je umjerena psihofizička aktivnost uz produžena razdoblja odmaranja i opuštanja u pozitivnoj sredini ugodnog ambijenta. Nagli pokreti, posebno vratne kralježnice, nisu poželjni kod osoba sklonih nižem tlaku.

image
Ilustracija/AFP


Može doći do vrtoglavice, slabosti, nesvjestice, pa i potpunog gubitka svijesti. Potrebno je izbjegavati duže stajanje na vrućini, u redovima, prenapučenim prostorima, a ako je to nužno, dobro se kretati u mjestu radi cirkulacije. Problemi su češći kod ljudi koji imaju tegobe s vratnom kralježnicom, štitnjačom i drugim endokrino-neurološkim promjenama.

Pri vrućini češće dolazi do hemokoncentracije, čime postoji veća sklonost razvoju embolije pluća i akutnog koronarnog sindroma. Pri znojenju se mogu mijenjati elektroliti, uz stvaranje sklonosti aritmijama.

Treba izbjegavati značajne psihofizičke napore, alkoholna pića, energetske napitke, kofein, pušenje. Na ovim vrućinama posebno su osjetljivi kronični bolesnici, mladi, stariji i trudnice i u smislu razvoja sunčanice i toplinskog udara.

Prema Europskim smjernicama za liječenje povećanog krvnog tlaka optimalni tlak se smatra: sistolički <120 i dijastolički <80 (mm Hg), normalni: sistolički 120-129 i/ili dijastolički 80-84, visoko normalni: sistolički 130-139 i/ili dijastolički 85-89,

hipertenzija 1. stupnja: sistolički 140-149 i/ili dijastolički 90-99,

hipertenzija 2. stupnja: sistolički 160-179 i/ili dijastolički 100-109,

hipertenzija 3. stupnja: sistolički 180 ili veći i/ili dijastolički 110 ili veći,

izolirana sistolička hipertenzija: sistolički tlak 140 ili veći, a dijastolički niži od 90

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. rujan 2021 09:28