StoryEditor
ZdravljeTIHO PRIKRADANJE

Simptomi se ne pokazuju sve dok organ ne izgubi i do 90 posto funkcije, Nives iz Podstrane doživjela je baš to: Dopustila sam sebi pogubnu stvar...

10. ožujka 2020. - 16:25
Nives Perišić: Više od 40 godina radila sam na nogama kao farmaceutski tehničar, a uz obiteljsku povijest bolesti dopustila sam da mi se dogodi rizični faktor debljine

Osjećate li prečesto neobjašnjivo umor, patite od prekomjerne tjelesne težine, imate povišen krvni tlak ili šećer u krvi, moguće je da ste kandidat ili kandidatkinja za jednu od kroničnih bubrežnih bolesti, za koje se procjenjuje da u Hrvatskoj, a i globalno, pogađaju svaku desetu osobu.

No, kako se simptomi bubrežne bolesti ne pokazuju dok bubrezi ne izgube i do 90 posto funkcije, vrlo je važno da se bolesnike što prije otkrije, kako bi se ranijim početkom liječenja spriječile teže posljedice.

Zbog toga je ove godine Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju protekli Svjetski dan bubrega (12. ožujka) obilježilo pod sloganom "Zdravlje bubrega za svakoga i svugdje", u suradnji s udrugama bubrežnih bolesnika, dijaliziranih i transplantiranih pacijenata, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti presudno je za njezino uspješno liječenje, tumači doc. dr. sc. Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) Hrvatskog liječničkog zbora.

Svako deseta osoba

"Kronična bubrežna bolest, odnosno asimptomatsko oštećenje bubrežne funkcije, pogađa svaku desetu osobu, a zbog globalne epidemije dijabetesa, visokog krvnog tlaka i pretilosti, očekujemo da bi se broj oboljelih od tih bolesti mogao popeti na čak 17 posto stanovništva", upozorava dr. Laganović i objašnjava kako rano otkrivanje za pacijenta nije neki veliki posao.

Za ilustraciju o veličini problema, u Hrvatskoj trećina stanovnika ima povišeni krvni tlak, a procjenjuje se da gotovo 500.000 osoba boluje od šećerne bolesti.

Prema Europskoj zdravstvenoj anketi, u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a odrasli muškarci u Hrvatskoj su najdeblji u Europi.

"Mjerenjem krvnog tlaka i šećera u krvi možemo na vrijeme prepoznati simptome mogućeg nastanka kroničnih bubrežnih bolesti, a gotovo svaka osoba može ih spriječiti smanjenjem unosa soli, izbjegavanjem preslane hrane, kao i redovitom umjerenom tjelesnom aktivnošću", kaže dr. Laganović.

Upozorava i kako se procjenjuje da u RH oko 150.000 bolesnika ima neki stupanj oštećenja bubrežne funkcije.

"Ako se bolest ne prepozna na vrijeme, progresivno napreduje do zatajivanja funkcije i nastaje potreba za nekim oblikom nadomještanja bubrežne funkcije."

Probir pacijenata

Pravodobnim otkrivanjem stanja koja pomažu razvitku bubrežnih bolesti kroz tri tipa preventivnog djelovanja, liječnici pacijentima mogu pomoći da bolest ne razviju, a ako je bolest već nastupila, može je se pravilno liječiti i kontrolirati njezin napredak, čime se povećava kvalitetu života bolesnika i njihov životni vijek.

"Zbog toga je važno da građani budu informirani o važnosti zdravlja bubrega i probiru pacijenata redovitom kontrolom krvnog tlaka i šećera", kaže dr. Laganović.

Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Splitsko-dalmatinske županije broji oko 130 članova, pacijenata koji su na dijalizi ili imaju transplantiran bubreg.

Bave se pomaganjem pacijentima da ostvare svoja prava i povlastica koje imaju kao tjelesni invalidi, pojašnjava tajnica Udruge Marina Bogdanović, no u proteklih su nekoliko godina velik trud uložili u edukaciju građana s ciljem prevencije bubrežnih bolesti, pa su tako uz rad na osvještavanju važnosti o zdravim bubrezima izdali i priručnike "Sve što trebam znati o zatajenju bubrežne funkcije" i "Pravila i važnost ispravne primjene lijekova", a ove godine planiraju i izradu vodiča za prehranu bubrežnih bolesnika.

Jako sam se udebljala

"Ono što je iznimno učestalo kod naših članova jest da ih bolest zapravo iznenadi. Takva je bila i situacija s dvoje pacijenata, članova naše Udruge", kaže Bogdanović.

Prva je gospođa Nives Perišić iz Podstrane, koja je na dijalizi od travnja prošle godine. Kako sama kaže, prvo je bila na kućnoj peritonejskoj, a sada ide na pravu hemodijalizu u KBC Split.

Kaže kako je u obitelji imala povijest bubrežne bolesti, što je, prema liječnicima, rizični faktor koji uvijek treba uzimati u obzir, ali priznaje da se sama nije htjela suočiti s mogućnošću da ima problema s bubrezima.

Više od 40 godina radila je na nogama kao farmaceutski tehničar i prisjeća se kako je uz obiteljsku povijest bolesti dopustila da joj se dogodi još jedan rizični faktor:

"Jako sam se udebljala, nisam visoka, a u jednom sam trenutku imala čak 130 kilograma, što je jako utjecalo na to da su mi strašno porasli krvni tlak i šećer u krvi. Nisam bila odgovorna prema svojem zdravlju, a nisam osjećala neke velike tegobe, osim što mi je povremeno smetao previsoki tlak."

Malo pomalo, kaže gospođa Nives, nije slušala savjete liječnika, nije htjela testirati šećer u krvi i bubrezi su joj, nažalost, otkazali.

Kaže kako to nije slučaj samo s njom, nego je i iz iskustva rada u farmaciji stekla dojam da općenito ne brinemo dovoljno o vlastitu zdravlju.

Pazite na težinu i kretanje!

"Trebate paziti na težinu, pazite na to koliko se krećete, tražite od liječnika obiteljske medicine da vam izmjere tlak i šećer, redovito se kontrolirajte makar ne imali nikakvih simptoma", poručuje svima gospođa Nives Perišić.

Otkad je krenula na hemodijalizu u KBC Split, ima samo riječi hvale za liječnike i sestre koji rade na Zavodu za nefrologiju i hemodijalizu Kliničkog bolničkog centra Split, a posebno je spomenula doc. prim. dr. sc. Josipu Radić, koja je i inače iznimno angažirana u podršci Udruzi.

Docentica Radić objašnjava pobliže jedan od najvažnijih ciljeva ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana bubrega u Hrvatskoj – primarnu prevenciju, koja uključuje intervencije prije pojave učinaka na zdravlje, kako bi se spriječio nastanak bolesti: prevencija svih bolesti koje u početnoj fazi ne daju nikakve simptome bolesnicima, a dovode do razvoja i pogoršanja kronične bubrežne bolesti.

Na prvom mjestu to je dijabetes tipa 2, arterijska hipertenzija ili pretilost, odnosno prekomjerna tjelesna težina. Danas znamo da svaka jedanaesta odrasla osoba diljem svijeta boluje od šećerne bolesti, a podaci nam kažu i kako 40 do 50 posto tih bolesnika ima kroničnu bubrežnu bolest ili će je razviti.

Kako je kronična bubrežna bolest (KBB) danas globalni problem, jasno nam je da je moramo otkriti u ranoj fazi, odnosno tražiti KBB kod bolesnika koji imaju dijabetes tipa 2, visoki krvni tlak i prekomjernu tjelesnu težinu.

Kronična bubrežna bolest nosi visoki rizik razvoja mnogih kardiovaskularnih bolesti. Iznimno je važno rano je liječiti kako bismo usporili njezinu progresiju i povećali kvalitetu života i rizik neželjenih komplikacija."

Redovito i umjereno

"Bitno je da naši sugrađani budu svjesni važnosti zdravih stilova života, uključujući redovitu i umjerenu tjelesnu aktivnost, kao i zdravu, mediteransku prehranu.

Probirom pacijenata koji su pod višim rizikom za kronične bubrežne bolesti putem mjerenja krvnog tlaka i razine šećera u krvi na vrijeme otkrivamo pojedina stanja prije pojave učinaka na zdravlje i onda promjenom životnih navika možemo izbjeći ili odgoditi nastanak bubrežnih bolesti", zaključuje docentica Radić.

Slično je svjedočanstvo o kasnom otkrivanju bolesti i ono gospodina Jerislava Miša, bubrežnog bolesnika koji je već u mladosti, nedugo nakon 18. rođendana, otkrio da ima visoki krvni tlak.

Nažalost, kaže on, tada mu nije bila dostupna kvalitetna terapija za snižavanje visokoga krvnog tlaka, ali nastavio je s normalnim životom bez posebne brige o bubrezima, radeći kao programer do odlaska u invalidsku mirovinu prije tri godine.

Njegovi su pravi problemi s bubrezima počeli 2003. godine, kad mu je dijagnosticirana proteinurija, koju je isto tako zanemario, a kasnije je zbog stresa obolio i od dijabetesa tipa 2.

'Nisu bapske priče!'

"Simptoma nije bilo, ništa me nije boljelo, zbog toga dugo nisam primjećivao ništa. A onda odjednom, postao sam slabokrvan, osjećao sam umor. Tek sam 2011. godine išao kod stručnjaka na konzultacije, a neuspješno sam se liječio do 2017. godine, kad sam završio na dijalizi", kaže i dodaje da se na transplantaciju bubrega pripremao oko godinu dana.

Danas, nekoliko mjeseci nakon transplantacije, osjeća se puno bolje, ali mora se pridržavati vrlo strogih liječničkih uputa. Koristi lijekove za imunosupresiju kako ne bi odbacio bubreg, a mora se čuvati i prehlada, viroza i gripe kako ne bi dobio visoku temperaturu.

Na temelju vlastita iskustva, poziva građane da redovito kontroliraju bubrege, odnosno krvni tlak i šećer u krvi kao prve pokazatelje da s bubrezima možda nešto nije u redu, pa ih tako poziva da se odazovu na akcije u povodu ovogodišnjega Svjetskog dana bubrega.

U skladu sa savjetima liječnika, i on upozorava da je potrebno čuvati se slatke hrane i paziti na tjelesnu težinu i uzroke stresa, ali uz šalu zaključuje da savjeti o tome da ne treba hodati bosih nogu i nepokrivenih bubrega nisu bapske priče.

Lani u Hrvatskoj 140 transplatacija

150 tisuća bolesnika u RH ima neki stupanj oštećenja bubrežne funkcije i u riziku su da im se ona pogorša zbog odsustva simptoma u ranim stadijima bolesti koje bi bolesnika naveli da potraži liječničku pomoć

1/3 stanovnika u RH ima povišen krvni tlak (rezultati EH-UH studije)

350 tisuća građana RH ima šećernu bolest (CeroDiab registar HZJZ)
Svaka druga odrasla osoba u RH ima prekomjernu tjelesnu težinu, a odrasli muškarci u Hrvatskoj su najdeblji u Europi, prema podacima Europske zdravstvene ankete

10% odraslog stanovništva diljem svijeta pogađa KBB

17% mogao bi do kraja ovog desetljeća iznositi udjel oboljelih od kroničnih bubrežni zbog globalne epidemije visokog krvnog tlaka, dijabetesa i pretilosti
Oko 500 novih bolesnika svake godine u Hrvatskoj započne s nekim oblikom nadomještaja bubrežne funkcije, bilo da je riječ o peritonejskoj dijalizi (kućnom obliku dijalize), hemodijalizi ili transplantaciji bubrega

4000 bolesnika u RH nadomješta svoju bubrežnu funkciju od čega je približno polovica bolesnika na hemodijalizi, 7- 8% bolesnika je na peritonejskoj dijalizi dok preostali bolesnci imaju transplantirani bubreg

100-150 tisuća kuna godišnje iznosi trošak liječenja jednog bolesnika na dijalizi u RH,

400-600 milijuna kuna ukupno

3000 bubrega presađeno je u RH tijekom proteklih 20 godina

140 bubrega presađeno u RH prošle godine

Osam zlatnih pravila

Osam zlatnih pravila za smanjenje rizika od kronične bubrežne bolesti:

- Budite tjelesno aktivni i u formi.

- Redovito kontrolirajte šećer u krvi.

- Kontrolirajte krvni tlak.

- Pravilno i zdravo se hranite i održavajte normalnu tjelesnu težinu.

- Održavajte dovoljan zdravi unos tekućine.

- Nemojte pušiti.

- Ne uzimajte nekontrolirano lijekove bez savjeta s liječnikom.

- Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika:

- imate dijabetes

- imate povišeni krvni tlak

- pretili ste

- netko od vaših roditelja ili bliskih članova obitelji boluje od bubrežne bolesti.

Izdvojeno

13. kolovoz 2020 11:07