StoryEditor
ZdravljeZnakovi upozorenja

Moždani udar zadnjih desetljeća pogađa i ljude u najproduktivnijim godinama života: profesor Ivo Lušić pojašnjava karakteristike smrtonosne bolesti

29. lipnja 2020. - 08:40

Moždani udar svakih 30 minuta pogađa jednu osobu u Hrvatskoj. Razgovarali smo s prof. dr. sc. Ivom Lušićem sa Medicinskog fakulteta u Splitu o karakteristikama ove često smrtonosne bolesti ali i svemu onome što možemo poduzeti preventivno osluškujući znakove koje nam šalje naše tijelo, ali ih zanemarujemo.

- Moždani udar definira se kao naglo nastali žarišni neurološki deficit prouzročen poremećajem moždane cirkulacije. Najčešće nastaje zbog značajnog smanjenja ili potpunog prekida protoka krvi u nekom dijelu mozga (tzv. ishemija), no u manjem broju slučajeva i zbog pucanja stijenke neke krvne žile u mozgu (tzv. hemoragija). Takvi poremećaji cirkulacije dovode do nedovoljne opskrbe moždanog tkiva kisikom i hranjivim tvarima, što uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koji su bili opskrbljeni oštećenom krvnom žilom.

Sve to u konačnici ima za posljedicu gubitak i/ili poremećaj funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Moždani udar je vodeći uzrok trajne invalidnosti, te drugi na ljestvici uzroka smrti u Hrvatskoj. Svjedoci smo činjenice da moždani udar više nije bolest isključivo starijih osoba; posljednjih desetljeća od moždanog udara obolijevaju sve češće osobe u najproduktivnijim godinama života. Sve to čini moždani udar ne samo zdravstvenim, nego i značajnim socijalnim i ekonomskim problemom.

Kolika je trenutna učestalost i smrtnost od moždanog udara?

- Epidemiološki podaci iz razvijenih zemalja tijekom zadnjih desetljeća pokazuju kontinuirano sniženje učestalosti obolijevanja i smrtnosti kao posljedice moždanog udara, što je izravna posljedica poduzetih preventivnih aktivnosti. Međutim, u tranzicijskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, učestalost obolijevanja od moždanog udara još uvijek nije bitno smanjena. Procjena broja novooboljelih osoba u RH kreće se oko 20, 21 tisuću godišnje. U ovom trenutku u Hrvatskoj živi oko 80.000 osoba koje su preboljele moždani udar – s različitim posljedicama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stopa smrtnosti od moždanog udara u RH za 2016. godinu iznosila je oko 81 umrlih na sto tisuća stanovnika, što smatramo značajnim uspjehom, budući da je ta stopa 2010. godine iznosila čak 107 na sto tisuća. Međutim, stopa smrtnosti za 2016. godinu u Europskoj uniji je skoro dvostruko manja u odnosu na RH (46/100.000), dok primjerice za Austriju iznosi tek 25/100.000.

Je li točno da češće pogađa žene?

- Ako promatramo isključivo brojke, stiče se dojam da je ta bolest znatno češća u žena. Međutim, treba imati u vidu činjenicu da je jedan od osnovnih čimbenika rizika za obolijevanje od moždanog udara upravo visoka životna dob. Budući da u RH postoji značajni nesrazmjer očekivane životne dobi za žene (81 godina) i muškarce (75 godina), nije iznenađujuće da žene samim time što dulje žive ujedno i češće obolijevaju od moždanog udara. U pogledu tzv. komorbidnosti, odnosno pojave moždanog udara u osoba koje istovremeno boluju od nekih drugih kroničnih nezaraznih bolesti, ne iznenađuje činjenica da osobe s povišenim krvnim tlakom, šećernom bolešću ili poremećajima zgrušavanja krvi imaju znatno viši rizik za moždani udar. Posebno to vrijedi za povišen krvni tlak: polovinu tzv. ishemijskih („beskrvnih“) moždanih udara povezujemo s povišenim krvnim tlakom (hipertenzijom), a čak 90 posto krvarećih moždanih udara posljedica je neliječene (ili neodgovarajuće liječene) hipertenzije.

Koji su čimbenici rizika za moždani udar?

- Neke su bolesti, stanja, okolnosti i životne navike povezane s povećanom učestalošću obolijevanja od moždanog udara. Na neke od tih čimbenika rizika, poput životne dobi, spola ili genskog naslijeđa nije moguće utjecati. Životna dob je najznačajniji nemodificirajući čimbenik rizika; sa starenjem konstantno raste i učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, posljednjih se godina kontinuirano snižava životna dob oboljelih, tako da, prema nekim epidemiološkim studijama, čak do 40 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi – između 45. i 59. godine života.

Što možemo učiniti da smanjimo utjecaj tih faktora?

- Brojne rizike možemo modificirati i time smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za obolijevanje od moždanog udara. Brojne kronične bolesti predstavljaju značajne čimbenike rizika za nastanak moždanog udara: povišen krvni tlak, ishemijska srčana bolest, poremećaji ritma u radu srca (posebno je važna tzv. atrijska fibrilacija), šećerna bolest, povišena razina masnoća u krvi ili značajno suženje karotidnih arterija. Važno je imati na umu da se svi ovi zdravstveni poremećaji mogu liječiti – ili još bolje, prevenirati. Neke od tih bolesti korigiraju se lijekovima, neke određenim medicinskim postupcima, a neke se rješavaju kirurškim zahvatom, na primjer suženje karotidnih arterija.

Nadalje, postoje čimbenici rizika na koje je moguće utjecati promjenom životnog stila, tj. promjenom nezdravih životnih navika, poput prekida pušenja, smanjenja - ili prekida - konzumacije alkohola, promjene prehrambenih navika, redukcijom prekomjerne tjelesne težine ili bavljenjem određenim tjelesnim aktivnostima – vježbanje, hodanje, plivanje... Neka novija istraživanja navode da se rigoroznom kontrolom čimbenika rizika broj moždanih udara u određenoj populaciji može smanjiti za čak 80 posto!

Koliko razina kolesterola u krvi utječe na opasnost moždanog udara i koja je to optimalna razina?

- Nesporno je da je visoka razina tzv. LDL kolesterola povezana s pojavom naslaga (plakova) na stijenci krvnih žila, što u konačnici dovodi do mogućeg zatvaranja krvne žile i posljedičnog (ishemičkog) moždanog udara. Međutim, preniska razina kolesterola podiže rizik za nastanak druge vrste moždanog udara, tzv. hemoragičkog („krvarećeg“) moždanog udara, koji je posljedica rupture (pucanja) krvne žile u mozgu.

U hrvatskoj populaciji taj vid moždanog udara čini oko 15 posto od ukupnog broja. Međutim, neke rase, npr. stanovništvo jugoistočne Azije, imaju prirodno niže razine kolesterola, pa je u tim područjima krvareći moždani udar znatno češći te čini čak oko 40-45 posto od ukupnog broja. Treba kazati i da lijekovi koji snizuju razinu kolesterola, tzv. statini, pouzdano smanjuju rizik za beskrvni moždani udar, no njihov se učinak ne može svesti isključivo na efekt sniženja razine kolesterola, već imaju i druge protektivne efekte. U svakom slučaju, ne treba inzistirati na strogom pridržavanju danas preporučene razine (5 mmol/l i manje), no vrijednosti iznad 5.5 mmol/l treba izbjegavati.

Vjerojatno je samo po sebi jasno da osoba koja je preboljela moždani udar ima i značajno viši rizik da ponovno doživi moždani udar. Međutim, upravo djelovanje na sve prije spomenute čimbenike rizika i u tih će bolesnika značajno smanjiti rizik od ponovnog obolijevanja. Rizik za ponovni moždani udar nije moguće jednoznačno odrediti; on se razlikuje od osobe do osobe ovisno o vrsti moždanog udara, o zaostalim posljedicama prethodnog moždanog udara, kao i o broju prisutnih čimbenika rizika.

Liječenje ishemijskog moždanog udara

Ishemijski („beskrvni“) moždani udar liječi se primjenom lijekova koji sprječavaju nastanak ugruška ili njegov rast, zatim lijekovima koji smanjuju utjecaj oštećenog dijela mozga na susjedne moždane regije, djelovanjem na prokrvljenost ugroženog područja mozga, regulacijom krvnog tlaka, razine glukoze u krvi i drugih metaboličkih parametara.

Otapanje ugruška

Danas je liječenje moždanog udara – posebno ishemijskog – znatno uspješnije no što je to bilo prije 50-ak godina. Posljednja dva desetljeća akutni ishemijski moždani udar može se prilično uspješno liječiti postupkom tzv. trombolize, tj. otapanja krvnog ugruška, ali taj vid liječenja iznimno je ovisan o brzini njegove primjene, pa uspješnost tog postupka drastično opada s vremenom proteklim od nastupa prvih simptoma do početka primanja lijeka.

Maksimalno dozvoljeno vrijeme za primjenu tog vida liječenja iznosi do 270 minuta, no učinkovitost liječenja unutar prvih 60 minuta daleko je viša u usporedbi s istovrsnim liječenjem započetim nakon – primjerice – 180 minuta. Tako je i stvorena sintagma "time is brain" – odnosno "vrijeme je mozak", s ciljem da se liječenje započne što ranije, što pruža i veću nadu za uspjeh.

Uklanjanje ugruška

Jedna od novijih metoda liječenja akutnog moždanog udara je tzv. trombektomija, tj. direktno uklanjanje krvnog ugruška korištenjem posebnih katetera koji se uvode u začepljenu krvnu žilu, nakon čega se ugrušak izvlači ili "usisava". Međutim, ova se metoda izvodi samo u visoko specijaliziranim ustanovama (poput KBC-a Split), jer zahtijeva visoko specijalizirano osoblje i posebnu opremu. Vremenski okvir ove metode nešto je dulji od onog za trombolizu, no potrebno je naglasiti da nije svaki pacijent pogodan za primjenu tog načina liječenja.

Ujedno se u sklopu liječenja moždanog udara sprovodi i prevencija mogućih komplikacija (upala pluća, uležajnih rana, tromboza dubokih vena, itd.), rana rehabilitacija, odgovarajuća prehrana, nadoknada tekućina. U bolesnika s moždanim krvarenjem u nekim slučajevima dolaze u obzir i neurokirurške metode, poput uklanjanja i drenaže akumulirane krvi (hematoma).

Konačno, zahvaljujući brojnim novim terapijskim mogućnostima, komplikacije moždanog udara – koje su i najčešći uzrok smrtnog ishoda te bolesti – znatno se uspješnije tretiraju. Stoga je smrtnost od moždanog udara unutar prvih 30 dana tijekom proteklih pet desetljeća smanjena od 40% na današnjih 10-12%. Međutim, važno je naglasiti da je niska razina smrtnosti i/ili invalidnosti kao posljedice moždanog udara u razvijenim zemljama prije svega povezana s njegovom prevencijom, tj. s uklanjanjem ili smanjenjem prije spomenutih rizičnih čimbenika.

Što prije u bolnicu

U slučaju sumnje na moždani udar oboljelu je osobu što prije potrebno dovesti u najbližu zdravstvenu ustanovu koja je osposobljena za prije navedene vidove liječenja, ili što prije pozvati službu hitne medicinske pomoći. Ako bolesnik ima poteškoće s disanjem, potrebno je ukloniti moguće zapreke disanju – npr. zaostalu hranu u ustima, zubnu protezu i slično.

Nadalje, u slučaju ekstremno povišenih vrijednosti krvnog tlaka služba hitne pomoći ordinirat će određene medikamente. Umjereno povišene vrijednosti krvnog tlaka ne treba korigirati – time se može smanjiti moždana perfuzija.

Pet znakova upozorenja

U nekih će bolesnika moždanom udaru prethoditi upozoravajući znaci u vidu prolaznih simptoma koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su prolazni te se u cijelosti povlače obično nakon 10-20 minuta.

To je prolazna ishemička ataka (akronim TIA). Osobe koje su doživjele takve prolazne simptome imaju značajno veći rizik za moždani udar s trajnim posljedicama u bliskoj budućnosti, te se stoga moraju žurno javiti liječniku, nakon čega će biti podvrgnuti određenom nizu pretraga u cilju otkrivanja mogućih uzroka prijetećeg moždanog udara, te uklanjanja ili korekcije tih uzroka.

Slabost: Iznenadna slabost i/ili zatrnutost jedne strane lica, ruke i/ili noge (čak i prolazna)

Otežani govor: Iznenadne poteškoće u govoru ili u razumijevanju govora (čak i prolazne)

Poteškoće s vidom: Iznenadni nastup poteškoća s vidom (čak i prolaznih)

Glavobolja: Iznenadan nastup jake, do tada neuobičajene glavobolje

Nestabilnost: Iznenadni gubitak ravnoteže – posebno ako je povezan s prije spomenutim simptomima. Zapazite li bilo koji od ovih simptoma moždanog udara, odmah se javite liječniku. Svaka minuta je važna!

Smjernice za prevenciju

1. Provjerite krvni tlak barem jednom godišnje. Ako je tlak povišen, savjetujte se s vašim liječnikom o daljnjem postupanju.

2. Ako imate više od 50 godina, jednom godišnje snimite EKG. Ako se utvrdi da imate atrijsku fibrilaciju (nepravilne otkucaje srca), savjetujte se s vašim liječnikom o mogućnostima liječenja.

3. Provjerite razinu lipida („masnoća“) u krvi. Ako su vrijednosti povišene, savjetujte se s vašim liječnikom o mogućim načinima liječenja.

4. Ako ste pušač – prekinite s tom navikom.

5. Ako koristite alkohol – budite umjereni u količini i učestalosti konzumacije.

6. Ako ste dijabetičar, pridržavajte se zadanog režima liječenja i kontrole te bolesti.

7. Svakodnevno prakticirajte neki vid tjelovježbe.

8. Smanjite dnevni unos soli i masnoća u prehrani.

9. Ako ste pretili (provjerite tzv. indeks tjelesne mase – BMI), reducirajte vašu tjelesnu težinu

10. Ako već imate nekih problema s cirkulacijom, savjetujte se s vašim liječnikom.

Posljedice

Osim smrti kao najnepovoljnijeg ishoda, posljedice moždanog udara mogu biti iznimno raznolike po vrsti i prema težini, a ovise o više čimbenika: o zahvaćenom području mozga, o veličini oštećenog područja, kao i o funkcijama koje to područje nadzire.

Najčešće se trajne posljedice očituju kao djelomična ili potpuna oduzetost jedne strane tijela, zatim u vidu poremećaja govornih funkcija, u vidu poteškoća u usklađenosti kretnji, u održavanju ravnoteže, u vidu gubitka ranije naučenih vještina, u osjećaju zatrnutosti jedne strane tijela, u otežanom gutanju ili u oštećenju vidnog polja.

Međutim, s obzirom da je mozak sijelo našeg duševnog života, moguće su i različite promjene osobnosti, oštećenje spoznajnih (kognitivnih) sposobnosti ili pojava nekih simptoma duševnih bolesti.

Oporavak bolesnika ovisi o vrsti i težini moždanog udara, o životnoj dobi i općem zdravstvenom stanju bolesnika, o nekim psihološkim čimbenicima, no svakako i o obiteljskoj potpori i dostupnosti svih vidova rehabilitacije.

U principu, oko 15-20 posto bolesnika oporavit će se bez ikakvih posljedica, oko 25-35 posto će imati tek blage posljedice, dok će u oko 40 posto bolesnika ostati umjerene ili teške posljedice.

Izdvojeno

12. kolovoz 2020 23:46