Svjetski priznata britanska enologinja Jo Ahearne, kojoj je još 2008. dodijeljena prestižna titula Master of Wine (MW), u vinskim krugovima je poznata i po tome što se prije četiri godine odlučila vina proizvoditi baš na otoku Hvaru.
Dakle, i popularna Jo se uključila u nevjerojatnu otočnu vinsku priču koja je zapravo počela čak i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika na škoj (384. pr. Krista), a nedavno se kući vratila iz dalmatinske metropole gdje je bilo upriličeno kušanje njezinih vina.
– Još kao tinejdžerica bila sam fascinirana bogatstvom okusa i vrsta vina, a znam da mediji vole isticati da sam poslije (1994.) prodala svoju kuću i svu imovinu u Velikoj Britaniji da bih platila studij enologije u Australiji, zemlji u kojoj je tada vinarska scena bila u uzletu. Istodobno sam radila u tamošnjim poznatim vinarijama, a moji poslodavci su bili Charles Melton, Nina Popes, Pipers Brook, Jakobs Creek..., da bih se 2004. vratila u London, gdje sam se zaposlila kao enologinja u lancu robnih kuća "Marks & Spencer", pa onda kao glavna nabavljačica vina u luksuznom "Harrodsu".
- Također sam jedno vrijeme bila savjetnica vinskih kuća u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj i Makedoniji, a sada sam, na svu sreću, ponosna vlasnica čak četiriju vinskih etiketa s Hvara na koja vinoljupci odlično reagiraju, kao i ovaj put u Splitu – kazala je Jo.
Inače, riječ je o dobitnici niza međunarodnih priznanja i jednoj od ukupno 124 žene koje su po vrlo teškom programu došle do titule Master of Wine.
Nije ni čudno kada se kaže da na svijetu ima više astronauta nego ljudi s tom prestižnom titulom (396), a za život u Lijepoj našoj odlučila se zato što joj je to jedna od najdražih zemalja s bogatom vinogradarsko-vinarskom tradicijom.
A za njezinu prvu hrvatsku (hvarsku) berbu, poznati vinar mr. Andro Tomić iz Jelse ustupio joj je malo prostora u svojoj garaži. Poslije joj je vinarija bila u Sv. Nedjelji, no kako je širila proizvodnju, s vremenom se preselila u Vrisnik, među ostalim i zbog toga što su joj vinogradi bijeloga grožđa nešto bliži.
– Meni se čini da se čak i na otocima može vrlo dobro živjeti ako smo spremni dovoljno učiti i raditi. Eto, ja sam za proizvodnju Rosine, koja nosi ime moje pokojne majke, odabrala darnekušu ispod najvišega hvarskog vrha (Sv. Nikola, 626 metara). Naravno, koristila sam se svojim iskustvima iz Australije i Provanse, te spoznajama iz disertacije za MW, pa je stoga i flaširam u tamnim staklenim bocama da bi bilo što trajnije.
- Bijela vina su od pošipa koji se uzgaja u izvanrednim mikroklimatskim uvjetima, odnosno na južnim terasama neposredno ispred grada Hvara, te bogdanuše i parča koji uspijevaju na crvenom tlu UNESCO-ova lokaliteta Faroske hore, a crno od plavca malog iz vinogorja Jagodne i Sv. Nedjelje.
- Naravno, tijekom proizvodnje pazimo na sve one odlike što ih "zlatna kapljica" s ovog područja treba imati, pogotovo arome, zato moj plavac mali, primjerice, dozrijeva u francuskim hrastovim bačvama iz šume Jupiles, pa i Slavonije – govori Jo, vatrena navijačica još uvijek Bilićeva West Hama, stručnjakinja iz vinskog biznisa koja očito zna prepoznati kvalitetu "sirovine", proizvesti, pa i prodati na tisuće litara vrhunskih hvarskih vina.