Bude se Kaštela što se tiče ulaganja u vinograde, pa je tijekom dva desetljeća od otkrića Crljenka kaštelanskog kao pretka svjetski poznatog kalifornijskog Zinfandela, sve više i više novih posađenih trsova loze na padinama Kozjaka ili parcelama plodnog kaštelanskog polja.
Stoga se uskoro očekuje sadnja još 12.654 čokota vinove loze na tri vinograda u Kaštel Lukšiću koji će imati i mrežu navodnjavanja, a radi se o ulaganju Obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva čiji je nositelj Anton Kovačev.
Riječ je upravo o čovjeku koji je poodavno poznat široj javnosti budući da je više od 20 godina bio na čelu Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), a sada je voditelj ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj.
No, 64-godišnji Kovačev, član i Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova, te vlasnik obiteljskog imanja s nasadima maslina uz brojne voćke, povratak na rodnu grudu već godinama "oblikuje" uzgojem vinove loze i prozvodnjom vina, a sada i novim nasadima.
Prema rješenju Županije splitsko-dalmatinske, preciznije Upravnog odjela za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije od 12. siječnja, ovo ulaganje u poljoprivredu prihvatljivo i za cjelokupnu ekološku mrežu.
Raduje stoga podizanje novog vinograda, sadnja novih trsova, još s navodnjavanjem i to po sustavu "kap po kap" iz vlastite vodospreme na sjevernom dijelu zemljišta, a sve će se provesti na površini od 1,62 hektara, odnosno na 16.200 četvornih metara, podijeljenih na tri parcele.
Inače, ovo rješenje izdaje se na četiri godine, a "naslanja" se na mišljenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, gdje se navodi kako "stvaranje" novih vinograda ne ugrožava prirodno okruženje, odnosno ekološku mrežu Kozjaka.
Nekadašnji čelnik HBOR-a već se dobrano angažirao i u turizmu, a posljedično i u nekretninama, jer od 2017. godine s partnerom s otoka Brača drži hotel "Štacija" sa 45 soba u Kaštel Lukšiću, smješten u nekadašnjem željezničkom odmaralištu u kojem su tijekom Domovinskog rata boravili prognanici, a potom je ponovno postalo oaza za ljetovanje "feratjera".
Građevina na tri kata zjapila je prazna i sve je više bila devastirana od strane lokalnih beskućnika i narkomana, sve dok tvrtka "HŽ infrastruktura" nije pokrenula postupak prodaje objekta zajedno s okolnih čak 9000 kvadrata zemljišta u zoni namijenjenoj izgradnji (postojećeg) hotela i turističkog naselja, a sve praktički u prvom redu do mora.