StoryEditor

rastući problemU Vodnjanu održan okrugli stol ‘Opadanje plodova masline‘

Piše PR
7. prosinca 2021. - 11:25

U Vodnjanu je održan online okrugli stol na temu „Opadanje plodova masline“ u organizaciji Grada Vodnjan- Dignano i Udruge Agroturist Vodnjan–Dignano.

Susret maslinara i stručnjaka o aktualnim problemima u maslinarstvu koji je bio planiran u sklopu 16. Dana mladog maslinovog ulja, održan je vrlo uspješno u online verziji.

U organizaciji Grada Vodnjana i Udruge Agroturist skup je vodila Bernardina Hlevnjak Pastrovicchio. Predavanja i rasprava objavljeni su istog dana, u petak 19. studenog, na YouTube kanalu Grada Vodnjan-Dignano pod istim nazivom.

”Do ove teme dovele su situacije u maslinicima, naizgled neobjašnjivo opadanje plodova masline koje pratimo posljednjih godina, na pojedinim lokacijama i sortama, u slabijoj ili jačoj pojavi po cijeloj Istri, a kao što smo vidjeli na okruglom stolu jednako je i u slovenskoj Istri. Tijekom srpnja, kolovoza pa i rujna dolazi do sušenja plodova, ali i opadanja zelenih plodova. Analizama na gljivice takvih uzoraka ploda od 2019.nadalje nailazimo na pojavu patule. Dio koji nas osobito zabrinjava je postotak analiziranih otpalih plodova iz kojih se ne razvije patula niti druga patogena gljivica, dakle uzrok može biti  fiziološki kao što je nekvalitetna oplodnja ili ubodi hranjenja mramorirane stjenice. Tijekom ove sezone u razgovoru s kolegama, osim upitnika vezanih za kvalitetu oplodnje, shvatili smo da nemamo dovoljno informacija o novim bolestima i štetnicima ploda”, izjavila je Bernardina Hlevnjak Pastrovicchio.

Na samom početku gradonačelnik Grada Vodnjan-Dignano Edi Pastrovicchio zaželio je svima dobrodošlicu i rekao da kao agronom vidi mogućnost održavanja stabilnijih prinosa, iako iziskuju preciznu tehnologiju i značajna ulaganja. „Kvaliteta nam je opsesija, ali i prinos je bitan za održivost“, zaključio je gradonačelnik.

Predsjednica Agroturista, Ester Geissa Đurić izrazila je zadovoljstvo skupom jer je edukacija središnja aktivnost Agroturista te da kao ekološki proizvođač dobro poznaje raspon problema u proizvodnji, a u uljari ima i dodatan uvid u stanje proizvodnje.

U uvodnom izlaganju o patuli lat. Botryosphaeria dothidea, dr. sc. Dario Ivić iz nacionalnog Centra za zaštitu bilja HAPIH-a iznio je kako je činjenica da ova gljivica, koju se inače povezuje s maslinovom muhom, sada vrši zaraze puno ranije, pretpostavlja se tijekom cvatnje ili ubrzo nakon oplodnje. Izvor zaraze su spore na stablu masline koje s grana kišom dospiju na cvjetove te se na taj način zaraženi plodovi kasnije suše i otpadaju. Ovu činjenicu je važno uzeti u obzir kod proljetne zaštite maslinika koji imaju ovakve pojave.

Novog štetnika masline, invazivnu stjeniculat. Halyomorpha halys detaljno je opisala Maja Pintar također iz CZB-a. Istaknula je da ona više nije karantenska vrsta, a u Hrvatskoj i Sloveniji utvrđena je još 2017. godine. Vrlo je slična smrdljivom martinu i smrdljivoj greti i također ispušta neugodne mirise. Proširila se iz Azije, a hrani se bodenjem i sisanjem na brojnim vrstama kao što su na primjer jabuka, breskva i sve ostalo voće, kukuruz, soja, grah i plodovito povrće.

Na našem području ima dvije generacije godišnje, jedna ženka može odložiti 400 jaja, a odrasla jedinka dnevno može preletjeti i preko 100 km. Ličinke su bez krila, ali se intenzivno hrane te su i one uzrok sušenja plodova i cijelih grozdova ukoliko se hrane na peteljci grozda. Ova stjenica najintenzivnije se hrani tijekom srpnja“, istaknula je Pintar te zaključila da je potrebno praćenje feromonskim lovkama i otresanjem grana iako nije poznat ekonomski prag brojnosti za maslinu.

image
Maslinina stijenica

Iskustva ove sezone u slovenskoj Istri prenijela je dr. Maja Podgornik s Instituta za maslinarstvo, ZRS iz Kopra. Zaključila je da je uzrok niskog prinosa kumulativni doprinos klimatskih promjena koje su osim i smrzavanja cvjetnih pupova početkom travnja uzrokovale i nižu otpornost na hladnoću zbog pojačane pojave bolesti paunovo oko, poremećenu dormantnost maslina, skraćivanje fenofaza masline kao što je skraćivanje cvatnje i prisilna zrioba. Opadanje plodova tijekom srpnja i kolovoza uzrokovale su loša oplodnja i sušni stres. Stjenicu su kaže, pratile službe, ipak ona nije osnovni uzrok.

image
Uzorak otpalih plodova

Zanimljiv i opširan prikaz ovogodišnje sezone na području Istre iznio je Edi Družetić. Osvrnuo se na veliki štetni učinak hladne fronte od 7. travnja kada su stradali pupovi. Iznio je da se opadanje plodova događalo najviše u periodu od 30 do 50 dana nakon zametanja, da je jače pogodilo slabije ishranjene nasade i u najvećoj mjeri sortu leccino. Zaključio je da se za svaki maslinik sa simptomima opadanja postavlja pitanje u kojoj su mjeri uzročnici štetnici, a u kojoj bolesti.

Rasprava je išla u smjeru velikog značaja kondicije maslina na otpornost na klimatske promjene, od mikrobioma tla do kvalitetne ishrane za dostupnost svih potrebnih elemenata. ”Bitno je da znamo u kojem pravcu idemo, vršimo li samo zaštitu od nekog štetnika ili radimo na tome da ojačamo biljke i time smanjimo rizike", zaključila je Irena Vrhovnik, dugogodišnja savjetodavka u Sloveniji.

"Za optimalna rješenja narednih sezona potrebna je suradnja stručnjaka, sustavno praćenje novih bolesti i štetnika, daljnja istraživanja, međunarodni višegodišnji projekti i razmjena iskustva maslinarskih regija”, zaključila je Pastrovicchio na samom kraju.

29. siječanj 2022 07:36